Katolički tjednik

Terapija milosrđa


Sarajevo,  Pet, 03. Ožu. 2023.

Katolički tjednik

Izvor: Katolički tjednik

Postoji šala koja kaže kako su stogodišnjaci baka i djed, koji su se silno voljeli, umrli istog dana: i onda, kao čestiti ljudi na ovome svijetu, stigli u rajska prostranstva; tada se djed vidjevši svu ljepotu oko sebe, prvi put izderao na baku: „Goni se i ti i tvoja zdrava hrana, mogli smo ovamo davno doći!“ Uistinu, čovjek nikada nije duže živio nego danas, ali također nikada nije bolovao od više bolesti. Izgleda, također, da nikada više nije govorio o zdravlju, a istodobno činio toliko toga da ga uništi. Odatle zbilja istinito djeluje ono što netko reče: „Svi smo mi bolesni, samo nije nam svima uspostavljena dijagnoza.“ No, može se prepoznati kako su se okolnosti izmijenile u odnosu, recimo, na vrijeme kada je Sv. Vinko Paulski (1581. – 1660.) osnovao lazariste i, zajedno sa Sv. Louisom de Marillac (1591. – 1660.), sestre milosrdnice da se brinu o bolesnima i siromašnima. Čak je i doba kada je Sv. Majka Terezija 1950-ih pa nadalje, po Kolkati okupljala umiruće, u odnosu na ovo današnje dobrano drugačije. Ipak, jedno je konstanta, a to je potreba milosrđa prema slabijima, bolesnima i napuštenima.

A svi oni koji se žale kako danas „ne valja ovo, ne valja ono“, trebaju imati na umu činjenice koje ukazuju da čovječanstvo u globalu nikada nije bolje, a pojedinac nikada nije duže živio. Prema sveobuhvatnoj bazi podataka WorldData, prosječna životna dob ljudi na svijetu iznosi 69,8 godina za muškarce i 74,9 godina za žene. Unutar Europske unije muškarci prosječno žive 77,8 godina, naspram 83,3 godine životne dobi žena. Daleko od europskoga prosjeka nisu ni Hrvatska (74,7 muškarci i 80,9 žene), ni BiH (74,0 i 78,4). Što to još konkretnije znači, može se razumjeti kada se uzme u obzir kako je prosječni životni vijek 1960. bio 50,7 godina za muškarce i 54,6 za žene. Posljedica je to, dakako, civilizacijskog napretka koji se očituje i kroz samosvijest pojedinca o čuvanju vlastita zdravlja. No, to se katkada može dovesti do apsurda tako da oni koji žive „zdravim stilom života“ više nalikuju kakvoj sekti – jer im „zdravi život“ koji uključuje trčanje, tjelovježbu i posebnu ishranu postaje njihov „bog“ kojemu sve podređuju – nego uravnoteženim ljudima. Zato prikladno zvuče riječi koje se pripisuju njemačkom liječniku i filozofu židovskoga podrijetla Markusu Herzu (1747. – 1803.), a koji reče: „Oprezno čitajte knjige o zdravlju. Možete umrijeti od tiskarske pogreške.“

Međutim, istina je da zahvaljujući (toj istoj) znanosti, današnje doba obiluje bolestima više no ijedno drugo – naprosto zato što su kao takve otkrivene i definirane. Na tom tragu svojedobno se u SAD-u pokrenula rasprava oko podatka da postoji 10 000 bolesti, a za samo njih 500 ima lijeka. Do toga su broja došli zahvaljujući istraživanju europske institucije za prikupljanje i unaprjeđenje znanja o rijetkim bolestima Orphanet koji su definirali kako je u svijetu prisutno 9 235 „bolesti siročadi“, tj. rijetkih bolesti koje pogađaju manje od 6 – 10 000 pacijenata. Na tom je tragu i podatak Svjetske zdravstvene organizacije, prema komu „znanstvenici trenutno procjenjuju kako je poznato da je više od 10 000 ljudskih bolesti monogeno“, odnosno da uključuje jedan gen. No, ima i onih koji govore o znatno većem broju bolesti. Primjerice, njemačka Vlada navodi 30 000 bolesti od kojih je 7 000 rijetkih, a Međunarodna statistička klasifikacija bolesti i srodnih zdravstvenih problema (poznata kao ICD-10) kaže da ih ima gotovo 70 000. Iako se, dakle, sa sigurnošću ne može utvrditi sveobuhvatnost, općenito se kaže kako je „nekoliko tisuća bolesti“ od kojih za samo oko 500 postoji bilo kakav tretman (koga je odobrila Uprava za hranu i lijekove SAD-a).

Premda je očito kako čovjek duže živi, izgleda kako je znatan dio obilježen upravo bolešću. Tako da se govori o „godinama života prilagođenima invalidnosti“ (Disability-adjusted life year – DALY) koje su prema definiciji „izgubljene godine zdrava života“. A njihovi su najvažniji uzročnici danas – kod starijih: ishemijska bolest srca, dijabetes, moždani udar, kronična bolest bubrega, rak pluća i gubitak sluha; dok su kod mlađih: AIDS, drugi mišićno-koštani poremećaji, križobolja i depresivni poremećaji. Različita istraživanja tvrde kako se diljem svijeta udio ovih „izgubljenih godina“ povećava te je, primjerice, 1990. bio 21%, a 2013. 31%. Što bi, prevedeno, značilo kako sve duže živimo i sve smo bolesniji.

Zbog toga je razvidno i povećana proizvodnja i potrošnja lijekova i medikamenata. No, nedvojbeno je kako za nadvladavanje bolesti nije dovoljno samo postojanje lijekova, nego je potrebna terapija. Valja, dakle, te prave lijekove na ispravan način koristiti i uz to se pridržavati ostalih uputa. A najvažnija terapija jest: milosrđe – kako iz perspektive bolesnoga, tako i onoga tko ga njeguje. U takvoj onda postavci vrijeme provedeno u bolesti neće biti tretirano kao „izgubljeno“, nego milosno – bez obzira kakvi i koliko teški križevi bili.

Zaključak uvodnika pročitajte u tiskanom izdanju


Pozvani biti radosni

Rim,  Čet, 18. Tra. 2024.

Pozvani biti radosni

Približavajući se Svjetskom danu molitve za zvanja (4. vazmena nedjelja), za izdanje lista „L`Osservatore Romano“ od 17. travnja 2024., Andrea Monda, ravnatelj toga lista, razgovarao je s kardinalom Lazzarom You Heung-sikom, prefektom Dikasterija za kler

Proljetna korona svećenika Tuzlanskog dekanata

Breške kod Tuzle,  Sri, 17. Tra. 2024.

Proljetna korona svećenika Tuzlanskog dekanata

U srijedu, 17. travnja 2024., održana je redovita proljetna korona svećenika Tuzlanskog dekanata, na kojoj su sudjelovala desetorica svećenika.

Održan koncert sakralne glazbe pod nazivom Daruj nam mir

Zagreb,  Sri, 17. Tra. 2024.

Održan koncert sakralne glazbe pod nazivom Daruj nam mir

Koncert sakralne glazbe pod nazivom Daruj nam mir održan je u utorak, 16. travnja 2024. Godine u zagrebačkoj župnoj crkvi Svete Obitelji

Nadbiskup Caccia: Priznati ulogu domorodačke mladeži

New York,  Sri, 17. Tra. 2024.

Nadbiskup Caccia: Priznati ulogu domorodačke mladeži

Izlaganje stalnoga promatrača Svete Stolice pri Ujedinjenim narodima na 23. zasjedanju Stalnog foruma Ujedinjenih naroda za pitanja starosjedilačkog stanovništva