Katolički tjednik

Svaki se čovjek vjerojatno nebrojeno mnogo puta u svome životu znao prevariti u svojoj zamisli i procjeni. Njegova ga je logika nerijetko izdavala na način kako nije ni mogao slutiti. No, on se uvijek iznova upravo na nju oslanja jer mu razum drugačije i ne dopušta. Sve se odvija na misaonoj matrici poput one koju je u nogometnom ushitu izrekao legendarni trener sarajevskog niželigaša Vrbanjuše Alija Hadžiosmanović, zvani Braco: „Igrač koji puca – on će dati gol; igrač koji ne puca – on nikad neće dati gola!“ Računica je jasna: dva i dva su uvijek četiri, i matematička istina je neumoljiva. Stoga se analitičari i bave statistikama kako bi predočili stvarnost i dali svoje predviđanje budućnosti. Ipak, u povijesti čovječanstva odviše je pokazatelja kako brojevi nisu presudni u življenju ovozemaljske protežnice. Da jesu, onda bi, recimo, Kina uvijek bila prvak svijeta u nogometu – a nikad nije bila. Stoga se sve statistike mora ozbiljno uzeti u razmatranje, ali istodobno u svojoj logici ostaviti prostora i za „intervente“ koji ju nadilaze. Na toj podlozi valja promatrati i godišnje izvješće o stanju župa u Bosni i Hercegovini koje biskupije šalju u Vatikan.

Statistički gledano, u Vrhbosanskoj nadbiskupiji godine 2002. bio je 217 921 katolik; i od tada se broj konstantno smanjuje. U Banjolučkoj biskupiji pad je krenuo nešto ranije – od 1999. kada je zabilježeno 52 711 katolika. Mostarsko-duvanjska biskupija je u poraću bilježila rast sve do godine 2006. kada je bilo 194 298 katolika da bi i u toj dijecezi uslijedio pad broja katolika. Prvi put se 2014. dogodilo da je Sarajevska nadbiskupija imala manje članova (182 843), nego Mostarsko-duvanjska (182 918), a od tada je to konstanta sa sve većom razlikom.

I dok će se neki radovati ovim negativnim brojevima i likovati nad njima, valja pribilježiti činjenicu: u BiH samo Katolička Crkva izlazi u javnost sa statistikama. Prema popisu pučanstva iz 2013., u ovoj je zemlji živjelo 3 531 159 ljudi, a danas ih, prema procjenama, nema više od 2,7 milijuna (ako i toliko?). Dakle, razlika je u više od 800 000. Istodobno, katolika je 2013. bilo 432 177, što u usporedbi s krajem 2019. proizvodi -78 305. A što je s ostalima: muslimanima, pravoslavnima i drugima? Razvidno se nalazimo u procesu globalnih gibanja i seoba naroda. Sve to, uz vjernički pogled na život, moramo ukalkulirati u svoju logiku kada donosimo sudove i zaključke za budućnost.

Piše: Josip Vajdner

Nastavak pročitajte u tiskanom izdanju ili na portalu nedjelja.ba