Katolički tjednik

Netko je ustvrdio kako se najteže i najvažnije bitke nikada nisu vodile između dviju zaraćenih strana, nego unutar pojedine skupine. Da to, unatoč žalosnom iskustvu aktualnih globalnih antagonizama i tzv. zastupničkih (proxy) ratova, nije besmisleno, mogu posvjedočiti njihovi glavni akteri. Štoviše, nebrojeno mnogo puta u povijesti pokazalo se kako su unutarnja nesloga i iz nje proistekli razdori bili izravni uzročnici nečije propasti. No, ukoliko se zadrže u okvirima međusobna uvažavanja i otvorenosti za prihvaćanje snage argumenata, suprotstavljenosti imaju i svoju pozitivnu dimenziju: u prvom redu vode do razjašnjavanja nedoumica i definiranja stvarnosti. Na osobit način o tomu može posvjedočiti sveopća Crkva unutar koje su svako malo izbijali raznorazni nesporazumi s više ili manje tragičnim posljedicama, ali čiji je plod bio i utvrđivanje dogmatskih, moralnih, pravnih i pastoralnih postavki. Međutim, iako je to dovelo do hijerarhijskog ustrojstva Katoličke Crkve i činjenice da je poznat njezin nauk o (gotovo) svim bitnim životnim temama, to ne znači da i dalje unutar nje ne postoje mnogobrojni, a nerijetko i žestoko protivni, glasovi i pokreti. Oni se poglavito mogu prepoznati u stvarnostima koje ulaze u sferu društvenoga života te se, u određenom obimu, preklapaju s onim što se – u najširem smislu te riječi – naziva politikom. O tomu svoju posebnu priču može ispričati Crkva u Sjedinjenim Američkim Državama.

Naime, nakon što su 5. studenoga 2024. po 60. put u povijesti održani predsjednički izbori u toj zemlji, bilo je bjelodano da se u Bijelu kuću ponovno vraća republikanski kandidat i bivši predsjednik Donald Trump koji je porazio kandidatkinju demokrata Kamalu Harris. Nasuprot najavama liberalističkih medija kako će to biti „najneizvjesniji izbori“, zapravo je 78-godišnji američki biznismen i političar glatko trijumfirao te nestrpljivo iščekuje 20. siječnja 2025. i svoju inauguraciju. U međuvremenu su mu stigle čestitke s različitih strana svijeta od kojih neke uistinu graniče s ulizivačkom bizarnošću. Svoj komentar na rezultate izbora dao je u ime Američke biskupske konferencije njezin predsjednik, nadbiskup Vojnog ordinarijata u SAD-u mons. Timothy Broglio. Kao čovjek s iskustvom službe u vatikanskoj diplomaciji, kazao je jednostavno kako se „biskupi raduju suradnji na promicanju općeg dobra s predstavnicima koje je izabrao narod“. Na to su mnogi primijetili kako se njegovo promišljanje znakovito razlikuje od onoga kada je prije četiri godine tadašnji predsjednik Američke BK-a nadbiskup Los Angelesa mons. Jose Gomez, nakon inauguracije Joea Bidena, rekao da će program (agenda) buduće administracije unaprijediti „moralno zlo“ na nekoliko fronti. Uslijedile su bile žestoke reakcije unutar američkog biskupskog zbora, koje je predvodio čikaški kardinal Blase Cupich navodeći da je riječ o „nepromišljenoj izjavi“, a umiješalo se i Državno tajništvo Svete Stolice trudeći se sve najradije zataškati.

Razlog pak zašto je mons. Gomez odaslao ovako snažnu kritiku leži u činjenicama da je stranka demokrata perverzno promovirala, a onda poslije i izdvajala ogroman novac za pobačaj i zaglupljujuću rodnu (gender) ideologiju te u tomu što je Biden katolik. Upravo zbog ovoga potonjeg unutar same Crkve povela se bila nemalena rasprava o „euharistijskoj dosljednosti“, tj. treba li predsjedniku, sukladno Kanonu 915 Crkvenog zakonika, zabraniti pričešćivanje ili ne. Na istom tragu, već se otvorilo pitanje hoće li isti tretman sada imati nepredsjednik Trump – jer on nije katolik, nego njegov potpredsjednik James David Vance. Javnost je zapamtila da je on tijekom predizborne kampanje isticao da podržava legalnu dostupnost mifepristona, pilule za pobačaj koja je, kako su ustvrdili američki biskupi, odgovorna za više od polovice abortusa u SAD-u. Uz to, ovaj je – kako za sebe kaže – praktični katolik, koji se obratio 2019., branio Trumpovu zamisao da će osiguravajuća društva biti dužna platiti svakomu tko zatraži izvantjelesnu oplodnju (IVF), koju Katolička Crkva također smatra moralno pogrješnom.

Sve to potencijalno donosi i nove nesuglasice unutar katoličkoga episkopata SAD-a, pa i vjerničke baze. No, zbog najave Donalda Trumpa, još iz siječnja 2023., da će njegova administracija zaustaviti nametanje gender ideologije te inzistirati na promicanju pozitivnog obrazovanja o obitelji, o ulogama majki i očeva, kao i slavljenju umjesto dosadašnjem brisanju različitosti muškarce i žene, nedvojbeno je kako će mnogi katolici „gledati kroz prste“ i katoliku JD Vanceu i novoj vlasti. Zbog toga je nadbiskup Broglio na jesenskom zasjedanju Američke BK-a sredinom studenoga 2024. u Baltimoreu podsjetio kako su biskupi pozvani „propovijedati istinu koja svakoga oslobađa“. „Moramo poticati ljude da zajednički rade, da slušaju jedni druge i da u nesuglasicama nikada ne zaborave kako je onaj drugi stvoren na sliku i priliku Božju te je stoga vrijedan poštovanja. Udvostručujemo napore da uvedemo uljudnost u svakodnevni diskurs. Kršćani bi trebali biti katalizatori za humaniji i dostojniji pristup svakodnevnom životu“, poručio je nadbiskup Timothy. A kao smjerokaz i svojevrsni lakmus papir ispravnosti stava mogu poslužiti misli svetoga pape Ivana Pavla II. izrečene u enciklici Evangelium vitae: da svi izravno uključeni u zakonodavna predstavništva imaju „preciznu obvezu suprotstaviti se“ svakom zakonu koji napada ljudski život (br. 73).