Katolički tjednik

Jedna istinita zgoda kaže kako su djeca kada je otac došao kući pijan pa počeo svašta govoriti i još uz to zaplitati jezikom, sa zabrinutošću pitala majku da to nije neki drugi čovjek koji se samo „maskirao“ ili da „ćaća nije poludio“. Pitali su to jer ga nikada prije nisu vidjela u takvom stanju, niti su iz njegovih usta čula takve riječi koje je u pijanstvu govorio. Zbog toga, jednostavno, nisu mogli povezati to što vide i čuju s osobom svoga oca. Time su zapravo odrazili istinu kako uz svakoga idu neka uobičajena, zdravorazumska očekivanja. Tako će ljudi, recimo, iako znaju da je laž grijeh koji vrijedi za sve, svećeniku kazati kako on ne smije lagati. Ne smije jer je „Božji čovjek“, kao što crkva i bilo koja druga bogomolja nisu obične zgrade, nego „Božje kuće“. Odatle je razvidno kako postoji fond riječi koje priliče vjerskom službeniku, kao i one koje se teško mogu povezati s njegovom osobom. Na poseban način zato što svaka riječ ima, ne samo svoj zvuk i znakove, nego i svoj duh. Sukladno tomu, ako čovjek vjere koristi riječi koje nisu iz „bazena mira“, onda to još gore djeluje nego kada ih uporabljuje netko drugi kao što je vojnik, političar, trgovac... Iako ih na „nižim razinama“ zasigurno ima na različitim stranama i puno više, u svibnju 2023. u prvi su plan izišle neke izjave poglavara Islamske zajednice u BiH.

U svojoj prvotnoj verziji izvješća Vijeću sigurnosti UN-a visoki predstavnik Christian Schmidt spomenuo je izjave reisul-uleme Huseina ef. Kavazovića i mitropolita dabrobosanskog gosp. Hrizostoma. Ocijenio ih je retorikom „koja izaziva podjele“ i agresivnom retorikom. Nakon što su mu očito sugerirali da poslije – zahvaljujući njegovoj intervenciji – formiranja vlasti u Federaciji BiH, treba spuštati lopticu na zemlju, Schmidt je izostavio kritike vjerskih lidera, ali je ipak spomenuo prvog čovjeka Islamske zajednice u BiH. „Česte su izjave koje izražavaju strahove onih koji se oslanjaju na njega. Tu moramo slušati i razumjeti da postoje osjećaji neizvjesnosti i nedostatka sigurnosti. Časni reis, poglavar Islamske zajednice, osobno je doživio napade i poniženja u ratu, a sada se bavi međureligijskim dijalogom koji trebamo podržati“, kazao je visoki predstavnik 10. svibnja 2023. u Vijeću sigurnosti UN-a.

No, ne umanjujući doprinos međureligijskom dijalogu aktualnoga reisul-uleme, koji iako osobno ne sudjeluje u vodstvu Međureligijskoga vijeća BiH, ipak nije poput mitropolita Hrizostoma „zaledio“ odnose, valja kazati kako neke njegove izjave nisu ni po čemu u službi toga dijaloga i nisu riječi mira. Najprije, ono što je Schmidt u prvotnoj verziji kritizirao: a to je izjava ef. Kavazovića od 4. ožujka 2023. u intervjuu Muslimanskoj televiziji Igman kada je u kontekstu političkih previranja rekao: „Moramo pokazati na svaki način da smo spremni braniti institucije Bosne i Hercegovine. A kada one padnu – a imali smo to ’92. kad su one pale – moramo biti spremni braniti ovu zemlju i oružjem.“ To je pak i potvrdio komentirajući taj prvotni Schmidtov izvještaj istaknuvši kako je to „i sveta dužnost svakog muslimana“. Taj se stav bez sumnje nadovezivao na ono što je bilo rečeno uoči Općih izbora 2022., a poteklo je od predsjednika SDA-a. Naime, na predizbornom skupu u Hadžićima Bakir Izetbegović je 26. srpnja 2022. govorio o „prebrojavanju“: „koliko lovaca imamo i koliko mladih i instruktora na dronovima.“ Nakon što su i Bošnjaci drugih partija to ocijenili kao ratnohuškačku retoriku, reisul-ulema je stao iza te izjave 31. srpnja 2022., na manifestaciji Dani bosanske duhovnosti – Karići 2022. kazavši: „…da se nismo prebrojavali onda kada je trebalo da se prebrojavamo, ne bismo ovdje danas bili. Ovo mjesto bi bilo u nečijim tuđim rukama. Jašta nego ćemo se prebrojavati.“ A na tragu toga, također u predizborno doba, ali za Lokalne izbore 2016., i to za načelnika Srebrenice je u Švicarskoj potaknuo da svi daju glas bošnjačkom kandidatu s ciljem: „Bit ću potpuno otvoren, da 'vlah' ne vlada u Srebrenici.“

Da je ovakvo što kazao neki bošnjački general ili političar, moglo bi se u kontekstu opisa „posla“ i razumjeti, ali od duhovnoga vođe vrlo teško. O tomu jasno upućuju poruke svetog pape Ivana Pavla II. i pape Franje prigodom posjeta Bosni i Hercegovini. Sveti papa Wojtyla je u sarajevskoj katedrali 12. travnja 1997. kazao: „Glasno i jasno valja reći: Nikada više rata! Potrebno je svakodnevno obnavljati napor susretanja s drugima, ispitujući vlastitu savjest, ne samo što se tiče vlastite krivnje, nego i snage koju je svatko spreman uložiti u izgradnju mira.“

A slično je ponovio i Bergoglio 6. lipnja 2015.

Zaključak pročitajte u tiskanom izdanju