Katolički tjednik

Karcinom ili zdravi dio „plućnoga krila“?


Sarajevo,  Pon, 08. Tra. 2024.

Katolički tjednik

Izvor: Katolički tjednik

Živeći izazovno i, nerijetko, turobno vrijeme poraća, u Bosni i Hercegovini se, uz općepoznati smisao za šalu i zafrkanciju, rodio i crni humor koji daje uvida u društvene okolnosti postojanja. Tako su se ljudi „dosjetili“ na koji bi način ovoj zemlji napokon krenulo nabolje. Trebalo bi – kako je netko „definirao“ – jednostavno objaviti rat Njemačkoj koja bi onda porazila BiH te postavila svoje ljude na vodeća mjesta u politici i gospodarstvu; sve bi onda bilo „po njemačkom sistemu“ i stvari bi funkcionirale. Iako na drugačijoj misaonoj podlozi, ka istom su cilju smjerali i oni koji su godinama govorili kako je jedino rješenje za državu kreiranu u Daytonu, da ju Europska unija kao svoju članicu primi ovakvu kakva jest – usisa u sebe... Unatoč tomu što i jedno i drugo spada u domenu „neozbiljnoga“, iskustvo umalo 30-godišnjega življenja u postdejtonskoj BiH, koje govori kako se političari teško ili nikako dogovaraju oko ičega, svjedoči da su za išta ozbiljno nužne intervencije „izvana“. One su pak u aktualnom trenutku nikad nužnije, s obzirom da je polarizacija u društvu, očito, doživjela svoju kulminaciju pri čemu su pogledi na budućnost države iz različitih nacionalnih kutova dijametralno suprotni. Takvo ozračje onda proizvodi činjenicu da ljudi, umorni od svega toga, odlučuju svoju budućnost graditi negdje u uređenim zemljama Zapada. I BiH se polako ali kontinuirano prazni. Stoga nije pretjerano reći da je njezino pridruživanje Europskoj uniji najvažnije pitanje na koje svoj pozitivan obol trebaju dati sve strukture društva.

No, odmaknuvši se od šala i viceva, razvidno je kako to u uobičajenim okolnostima uopće nije jednostavan proces. Poglavito nije jednostavan kada se kreće, ne iz pozicije „nule“, nego: „minusa“ ili s otežavajućim balastom. Primjer pristupanja Republike Hrvatske europskoj političkoj zajednici naroda o tomu zorno govori. Ona je zahtjev za punopravno članstvo podnijela 21. veljače 2003., da bi status kandidata dobila 18. lipnja 2004. I taman kada su se svi ponadali kako će to glatko teći, pojavilo se famozno pitanje suradnje s Haaškim sudom. Zato su pregovori o pristupanju službeno otvoreni tek 3. listopada 2005. i trajali šest godina te je Ugovor o pristupanju RH Europskoj uniji potpisan 9. prosinca 2011. Tako su se stekli svi uvjeti da Hrvatska 1. srpnja 2013. postane 28. članica Europske unije. Stoga, imajući to u vidu i prepoznajući kako BiH i Hrvatska prema državnoj uređenosti ne mogu stati u istu rečenicu, nedvojbeno je da i potencijalno otvaranje pregovora o pristupanju EU-u, koje bi se moglo dogoditi na proljeće ove 2024., za međunarodni status Bosne i Hercegovine ne znači automatski ništa.

Ipak, ono što bi se moglo kazati da je „ontološka“ promjena jest u prvom redu znak da se nešto događa, da država kao takva ne ostaje tavoriti u civilizacijskom zapećku, čekajući kada će ju destruktivne, separatističke i unitarističke snage gurnuti u propast. Bio bi to pokazatelj i da priča započeta 15. veljače 2016. predavanjem zahtjeva za članstvo, koja je svoj iole vidljiv „zaplet radnje“ doživjela tek 15. prosinca 2022. kada je BiH službeno postala kandidatkinja, sada napokon ima svoj nastavak. Dakle, komparirajući slučaj Republike Hrvatske, uočljivo je da je BiH već „u ništa“ potrošila onih osam godina koliko je trajao put njezina zapadnog susjeda. Zato bi se za otvaranje pregovora – uz jamstvo da će „gdje zapne“ intervenirati visoki predstavnik – moglo uistinu kazati da je svjetlo na kraju tunela.

Ponajprije što svako malo, a na osobit način u izbornim godinama, ljudi u BiH bivaju prepadani novim unutarnjim ratom i ubijanjima. Ako išta drugo, onda članstvo u Europskoj uniji – i posljedično, NATO savezu – daju određenu sigurnost da do toga neće doći. Poglavito jer je EU i nastala iz odlučnosti mudrih glava – među kojima su bili i osvjedočeni katolici: Robert Schuman, Alcide de Gasperi i Konrad Adenauer – da nakon strahota I. i II. svjetskog rata grade podlogu za trajan mir među narodima Europe te rješavanje problema dijalogom i kompromisom. Zbog toga je njihovu ideju, koja je već dobila obrise današnjega izgleda, podržao i sveti papa Ivan Pavao II. koji je govoreći u Europskom parlamentu 11. listopada 1988., upozorio kako valja misliti i na drugo „plućno krilo“, a to su prostori koje nastanjuju slavenski narodi, u to doba bili pod komunističkom čizmom. „Želja mi je da Europa, dragovoljno dajući sebi slobodne institucije, jednog dana dosegne punu dimenziju koju joj je dao zemljopis i, još više, povijest“, sanjao je papa Wojtyla koji je geslo Europske unije – Jedinstvo u različitosti prepoznavao i predlagao i kao nit vodilju za BiH, ostavljajući narodima, prigodom svoga posjeta Sarajevu 1997., domaći zadatak: „Nikada više rata!“

Na toj je podlozi i papa Franjo, svjestan očito koliko je ovo društveno-politički trusno područje, 25. studenoga 2014. u Europskom parlamentu kazao: „Potrebna je i svijest o vlastitom identitetu kako bi se započeo pozitivan dijalog sa zemljama koje su zatražile biti dijelom Unije u budućnosti. Osobito mislim na zemlje Balkana, za koje članstvo u EU-u može biti odgovor na toliko željkovani mir u regiji koja je mnogo propatila u posljednjim ratovima.“ Nalazeći u konkretnoj stvarnosti potvrdu tih Papinih misli, jasno je stoga kako se uistinu, ne samo domaće snage, nego cijela Europska unija moraju potruditi da BiH postane zdravi dio toga „plućnog krila“, a ne karcinom koji bi se nedvojbeno mogao proširiti i na cijeli njezin teritorij.


AUDIO: Biskup Petar Palić: Imenovanjem vizitatora za župu Međugorje jasno je što je papi Franji na srcu…

Međugorje,  Pet, 17. Svi. 2024.

AUDIO: Biskup Petar Palić: Imenovanjem vizitatora za župu Međugorje jasno je što je papi Franji na srcu…

Mostarsko-duvanjski biskup i apostolski administrator trebinjsko-mrkanski mons. Petar Palić gostovao je u emisiji „Susret“ Radiopostaje „Mir“ – Međugorje

Bleiburg: Euharistijskim slavljem obilježena 79. obljetnica Bleiburške tragedije

Bleiburg,  Pet, 17. Svi. 2024.

Bleiburg: Euharistijskim slavljem obilježena 79. obljetnica Bleiburške tragedije

Euharistijsko slavlje za sve žrtve Bleiburške tragedije i križnih puteva s kraja Drugoga svjetskog rata, u petak 17. svibnja 2024. godine u župnoj crkvi sv. Petra i Pavla u Bleiburgu, predvodio je provincijal

Kardinal Ratzinger o razlici između nadnaravnosti i duhovnih plodova

Vatikan,  Pet, 17. Svi. 2024.

Kardinal Ratzinger o razlici između nadnaravnosti i duhovnih plodova

U knjizi-intervjuu s Vittoriom Messorijem "Razgovor o vjeri" (1985.), kardinal Joseph Ratzinger, tadašnji pročelnik Kongregacije za nauk vjere, a kasnije papa Benedikt XVI., govorio je i o razlici između nadnaravnosti i duhovnih plodova.

Papa: Posjet katakombama tijekom Jubileja jača vjeru i nadu

Vatikan,  Pet, 17. Svi. 2024.

Papa: Posjet katakombama tijekom Jubileja jača vjeru i nadu

Primivši sudionike plenarnoga zasjedanja Papinskoga povjerenstva za sakralnu arheologiju papa Franjo je kazao koliko cijeni rad na valorizaciji tih groblja koja svjedoče iščekivanje uskrsnuća