Katolički tjednik

Blago u civilizacijskim škrinjama


Sarajevo,  Pon, 21. Prosinac 2020.

Svijet je u pokretu. I to je činjenica koju valja ukalkulirati u sva društvena planiranja i predviđanja, znanstvene studije i analize. Postmoderna seoba naroda tek je malo usporena pandemijom koronavirusa, ali ne postoje naznake da će u skorije vrijeme prestati. Sve se mijenja neslućenim brzinama te kada stariji kažu da „ništa više nije isto“ – to nije eho generacijskoga jaza i „žala za dobrim starim vremenima“, nego jednostavno stvarnost koja odlikuje aktualni trenutak. Na Zapadu je dovoljno osvrnuti se oko sebe ili proći svojim susjedstvom kako bi se čovjek u to uvjerio. Pa čak i „protočne“ zemlje na migrantskoj ruti, kao što je BiH, svjedoče o tim datostima. Jer teško da se može ući u javni prijevoz, otići u trgovinu ili u šetnju, a da se ne primijete ove promjene. Ljudi koji iz različitih razloga napuštaju svoje domove negdje u Aziji ili Africi te kreću tražiti sreću u nepoznatom, sa sobom nose svoje brige, strahove i nadanja, ali i svoju kulturu, običaje i životnu ljestvicu vrjednota. Po dolasku u drugačiji civilizacijski ambijent nije rijetkost da dožive kulturološki šok te ono od čega su pobjegli i društveno ozračje iz kojega su otišli, najedanput smatraju kako valja instalirati u novom okruženju. Jedno od glavnih pitanja za budućnost jest kako će se ti procesi odvijati i što religije mogu na tom polju učiniti.

U najgorem i najbrutalnijem obliku kao odgovor susreće se terorizam, nadahnut rigidnom interpretacijom islama. Neovisno što se vrlo vjerojatno mnogo i samih imigranata zgraža nad takvim nečim, u javnosti dominiraju upravo ovakve vijesti jer upućuju na sukob, a ne susret kultura „domaćih“ i „gostiju“. Razaznajući kako je to meritum stvari, francuski predsjednik Emmanuel Macron je nakon niza napada 2020., označenih kao „islamistički“, zatražio od muslimanskih lidera u toj zemlji da potpišu „povelju o vrijednostima Republike“. Riječ je o politici koja upire prstom u „islamistički separatizam“ te potiče muslimane na integraciju u francusko društvo. U povelji bi stoga, uz ostalo, trebalo stajati da je islam religija, a ne politički pokret. Zapravo, kada se bolje pogleda, može se uočiti kako se temelj ovakvom nečemu nalazi u konceptu laiciteta (laïcité), odnosno sekularizma koji je u Francuskoj još od 1905. i službeno sastavni dio zakona.

Međutim, to i jest kamen spoticanja koji nuka zapitati koje su i kakve „vrijednosti Republike“. Nominalno je to uokvireno krilaticom: „Liberté, égalité, fraternité“, odnosno „Sloboda, jednakost, bratstvo“ što samo po sebi odiše biblijskim načelima. No, problem je tko i na koji način daje sadržaj ovim pojmovima. Postoje li norme koje ih opisuju i moralni zakon koji ih ukorjenjuje ili je sve proizvod situacije i ljudskog umovanja? Promatrajući Ustav Europske unije koji je preuzeo rečena francuska načela, a izostavio činjenicu da je europska civilizacija izrasla na temeljima kršćanske vjere (uz grčku filozofiju i rimsko pravo), onda je jasno kako se u doticaju s afroazijskim „gostima“ europski „domaćini“ najprije moraju sami „prisabrati“ i promisliti o svojim vrijednostima. Jer sve i da imigrantske vođe do u tančine prihvate što se od njih traži, opet će se sustav vremenom urušiti te, možebitno, izroditi i puno veće sukobe i propast civilizacije.

Zdrav razum nalaže da nije moguće činiti loše, a nadati se dobru; uzgajati kukolj, a očekivati pšenicu; klanjati se smrti, a slaviti život. Ovaj shizofreni antipodni par Sv. Ivan Pavao II. označio je pojmovima „kulture smrti“ i „kulture života“. Korijeni sukoba ovih dvaju svjetonazora, kako je opisao u svojoj enciklici Evangelium Vitae od 25. ožujka 1995., nisu samo u oprječnom poimanju slobode. „Moramo ići u srž tragedije koju doživljava suvremeni čovjek: pomračenje osjećaja za Boga i čovjeka, tipično za društvenu i kulturnu klimu u kojoj dominira sekularizam koji svojim sveprisutnim pipcima na trenutke uspijeva staviti i same kršćanske zajednice na kušnju“ (br. 21), kirurški je precizno detektirao sveti Papa. Ishod ove armagedonske borbe između smrti i života zapravo će opisati usud zapadne civilizacije u budućnosti.

U međuvremenu, dok se događa seoba naroda, nužno je da susreti religija postanu „intimniji“, a ne samo na deklarativnoj razini međureligijskoga dijaloga koji u mnogo slučajeva biva sam sebi svrha. Licemjerno je u javnosti „kimati glavom“, a u svojoj kući govoriti i poučavati nešto posvema drugo. Stoga bi osnovna mjerna jedinica intimnosti bila uzajamnost: koliko smo spremni ulagati (pa i financijski) u izgrađivanja međusobne ljubavi i razmjenu iskustava.


Piše: Josip Vajdner

Nastavak pročitajte u tiskanom izdanju ili na portalu nedjelja.ba

Korizmeni petci u sarajevskoj prvostolnici

Sarajevo,  Pet, 12. Ožu. 2021.

Korizmeni petci u sarajevskoj prvostolnici

Sarajevo, katedrala Srca Isusova - 19. veljače u 18 sati

Dan čašćenja Gospe Brze Pomoći

Slavonski Brod,  Pon, 08. Ožu. 2021.

Dan čašćenja Gospe Brze Pomoći

29. Obljetnica formiranja 101. Bosanskobrodske brigade HVO

Bosanski Brod,  Sri, 03. Ožu. 2021.

29. Obljetnica formiranja 101. Bosanskobrodske brigade HVO

Regionalni zagovarački susret ravnatelja Caritasa

Sarajevo,  Pon, 08. Ožu. 2021.

Regionalni zagovarački susret ravnatelja Caritasa

Caritas Austrije organizirao je on line regionalni susret ravnatelja Caritasa uključenih u provedbu projekta YourJob

Papa želi pohoditi i Libanon

Vatikan,  Pon, 08. Ožu. 2021.

Papa želi pohoditi i Libanon

Na uobičajenoj konferenciji za novinare u zrakoplovu na povratku iz Bagdada u ponedjeljak 8. ožujka papa Franjo osvrnuo se na pojedine postaje svoga boravka u Iraku

Bravo za mlade Napretkovce

Karlovac,  Pon, 08. Ožu. 2021.

Bravo za mlade Napretkovce

Napretkov „pjevački trojac“, sopranistica Sara Koljnrekaj, tenor Daniel Halužan i bas Jakov Kalajžić, osvojili prva mjesta u svojim kategorijama na 59. regionalnom natjecanju Hrvatskog društva glazbenih i plesnih pedagoga jučer održanom u Karlovcu.

Predstavljen roman “Tragedija sretničkih svatova”

Sretnice,  Pon, 08. Ožu. 2021.

Predstavljen roman “Tragedija sretničkih svatova”

U svadbenoj dvorani “Afrodita” u Sretnicama predstavljen je prvijenac mladoga pisca Maria Pušića, roman s naslovom Tragedija sretničkih svatova