Katolički tjednik

Bojevi koji jesu „naš problem“


Sarajevo,  Sub, 18. Ožu. 2023.

Katolički tjednik

Cijeloga svoga životnoga vijeka čovjek se sukobljava, vojuje i ratuje. Bez obzira koliko bili strašni oružani sukobi, najveće bitke ljudi vode sami sa sobom. I dok je god živ, pojedinac se svaki dan može opredijeliti za dobro ili za loše. Niz tih opredjeljenja stvara čovjekove sklonosti, a zbroj sklonosti čini njegov karakter. I najteže je onda pobijediti sebe. Na tom tragu najprije je potrebno prepoznati kako nešto što čovjek čini jest uistinu loše, a potom krenuti ispravnim putem: ostvarujući „sitne pobjede“ i mijenjajući pogubne navike. Povlašteno vrijeme za to jest korizma kada se katolik dragovoljno odriče onoga u čemu inače uživa – što samo po sebi ne mora biti i loše – kako bi, vježbajući svoj duh, osnaživao volju, propitujući u svjetlu pobjede Uskrsa što je Božji plan s njime. Kroz te „bojeve“ čovjek nazire i smisao života osmišljavajući onda i svoju svakodnevicu. Odatle se može naslutiti kako i čovječanstvo svoje najvažnije bitke ne bije oružjem, nego idejama – skupnim nazivom: svjetonazorima. Jedan takav boj odvija se u aktualnom trenutku postmoderne i realno prijeti (zauvijek) izmijeniti dosadašnji način ljudskoga života na zemlji.

Dakako, to nipošto ne znači kako se smiju zanemariti oružani sukobi koji se odvijaju na različitim stranama svijeta i u kojima zlo vodi glavnu riječ odnoseći i nevine ljudske živote. Neki od njih su „zaboravljeni“ poput onih u: Jemenu, Siriji, Somaliji, Nigeriji, Burkini Faso, Mianmaru, Etiopiji, DR-u Kongo, Ugandi, Sudanu, Južnom Sudanu, Iraku, Afganistanu, Maliju, Nigeru… Na neke se javnost „naviknula“ tako da i ne izazivaju mnogo pozornosti kao, recimo, oni između Izraelaca i Palestinaca ili borbe narkokartela u Meksiku te u Venezueli i Kolumbiji. U središtu pozornosti tako je danas ruska invazija na Ukrajinu koja svoje korijene ima u 2014., a rasplamsala se prije godinu dana kada je vojna mašinerija iz Rusije krenula put Kijeva. I dok se o uzrocima rata može razgovarati, istina je kako su posljedice stravične i u određenom obliku nenadoknadive. Stoga nikakva zdravorazumskog opravdanja za takav rat ne može biti.

No, upravo je to pokušao ruski predsjednik Vladimir Putin tri dana uoči godišnjice invazije, 21. veljače 2023., u svom polusatnom govoru Saveznoj skupštini u Moskvi. Između niza navoda koje je bespredmetno komentirati jer su dio ratne propagande, postoji dio u komu ukazuje na svjetonazorska stremljenja Zapada. „Pogledajte što oni rade s vlastitim narodom: uništavaju obitelji, kulturne identitete i tradicije. Sve je više i više perverzija i slučajeva pedofilije. I to je sve postalo norma. Svećenici su dužni vjenčavati osobe istoga spola. Što drugo mogu sada reći? Ljudi mogu živjeti kako hoće, nitko im se ne miješa u život. Nitko to ne želi. No, hoću vam kazati: pogledajte Sveto pismo i spise raznih religija svijeta – tamo sve piše, uključujući i to da je obitelj jednostavno zajednica između muškarca i žene. Međutim, kao što znamo, u ovom trenutku se čak i svete spise i njihov sadržaj dovodi u pitanje. Sad je poznato da Anglikanska crkva razmatra i ideju da ima 'rodno neutralnoga boga'. Što drugo reći? 'Oprosti im, Bože, ne znaju što čine'“, izgovorio je Putin te dodao: „Milijuni ljudi na Zapadu shvaćaju da su dovedeni do duhovne katastrofe. Iskreno, elita kao da je poludjela, a izgleda da lijeka za to nema. Ali kao što rekoh, to su njihovi problemi, a mi svoju djecu moramo zaštititi, što ćemo i učiniti. Zaštitit ćemo našu djecu od degradacije i degeneracije.“

Citirati Isusove riječi s križa, u kontekstu rata koga je poduzeo, nedvojbeno je bogohulno. Štoviše, to je očito zlorabljenje religije, koristeći kao na švedskom stolu ono što mu odgovara, a zaobilazeći u širokom luku ono što mu ne ide u prilog. No, to je – parafrazirajući ga – prvenstveno Putinov i problem onih duhovnih elita koje mu povlađuju. Ipak, istodobno ne može se kazati kako je zbog toga njegova opaska o stanju na Zapadu apriorno besmislena i pogrješna. Štoviše, agresivni liberalizam, koji prema svojim zamislima želi iznova normirati slobodu, prava i demokraciju, odnosno definiciju čovjeka (antropologiju), kazati što je „civilizirano“, a što „barbarsko“, zbilja pokazuje odviše simptoma koje je ruski predsjednik prokazao. I to jest „naš problem“.

To je – sve se više uočava – i problem sveopće Crkve. Pokazao je to i slučaj 16-godišnjega srednjoškolca Josha Alexandera kojega je Katolička srednja škola Sv. Josipa u mjestu Renfrew, u kanadskoj provinciji Ontario, suspendirala zato što se protivio da „transrodne osobe“, tj. muškarci koji su „promijenili spol“ koriste ženske školske toalete. Njegov je prosvjed uprava škole nazvala bulingom (nasilničkim maltretiranjem), a lokalne su LGBTIQ udruge Alexanderovu skupinu nazvale „terorističkom organizacijom“. „Učinio sam ono za što vjerujem da je ispravno, što je ispravno pred Bogom, tako da sam na kraju zadovoljan tim“, prokomentirao je srednjoškolac koji čak i nije katolik, nego baptist.

Zaključak uvodnika pročitajte u tiskanom izdanju


Pozvani biti radosni

Rim,  Čet, 18. Tra. 2024.

Pozvani biti radosni

Približavajući se Svjetskom danu molitve za zvanja (4. vazmena nedjelja), za izdanje lista „L`Osservatore Romano“ od 17. travnja 2024., Andrea Monda, ravnatelj toga lista, razgovarao je s kardinalom Lazzarom You Heung-sikom, prefektom Dikasterija za kler

Proljetna korona svećenika Tuzlanskog dekanata

Breške kod Tuzle,  Sri, 17. Tra. 2024.

Proljetna korona svećenika Tuzlanskog dekanata

U srijedu, 17. travnja 2024., održana je redovita proljetna korona svećenika Tuzlanskog dekanata, na kojoj su sudjelovala desetorica svećenika.

Održan koncert sakralne glazbe pod nazivom Daruj nam mir

Zagreb,  Sri, 17. Tra. 2024.

Održan koncert sakralne glazbe pod nazivom Daruj nam mir

Koncert sakralne glazbe pod nazivom Daruj nam mir održan je u utorak, 16. travnja 2024. Godine u zagrebačkoj župnoj crkvi Svete Obitelji

Nadbiskup Caccia: Priznati ulogu domorodačke mladeži

New York,  Sri, 17. Tra. 2024.

Nadbiskup Caccia: Priznati ulogu domorodačke mladeži

Izlaganje stalnoga promatrača Svete Stolice pri Ujedinjenim narodima na 23. zasjedanju Stalnog foruma Ujedinjenih naroda za pitanja starosjedilačkog stanovništva