Katolički tjednik

Poglavar ili poglavnik


Sarajevo,  Pon, 14. Prosinac 2020.

Na ovdašnjim je prostorima već odavno općeprihvaćeno da svatko ima pravo svugdje i u svako doba kritizirati vlast: bilo da je riječ o svjetovnoj, bilo da se govori o crkvenoj. Što to netko više i maštovitije čini, to stječe veću auru pravednog buntovnika i romantičnog disidenta pa s vremenom poprima i ugled „narodnog heroja“. Pri tome je u drugome planu meritum stvari: na što se odnosi kritika i koliko je ona, kada se sveobuhvatnije sagleda stvarnost, utemeljena. U tom kontekstu, malo se tko pita što se zapravo njome želi postići: je li po srijedi zauzimanje za opće dobro ili djelovanje radi osobne koristi. Stoga je grijeh kojega se vrlo teško prašta kazati nešto suprotno, pohvalno se izraziti o poglavaru i onima koji su na vlasti. Međutim, jasno je da svijet ne bi funkcionirao bez vlasti; da ni Crkva – kako opća, tako i mjesna – ne bi postojala bez svoga poglavara. Nije, dakle, pitanje treba li postojati predvodnik, nego tko će on biti. Zbog toga je nužno svoje poglavare od Boga izmoliti i za njih se tijekom njihove službe Bogu moliti. Crkveni poglavari, na čelu s aktualnim rimskim prvosvećenikom Franjom, vrlo često upravo na to potiču. Osobito se toga važno sjetiti u doba kriza. A pandemija koronavirusa jest jedna takva.

Koliko to onaj tzv. obični svijet razumijeva i osjeća, ilustrativno govori činjenica da je nebrojeno puno onih koji su se nakon vijesti da su vrhbosanski nadbiskup Vinko kard. Puljić i njegov nasljednik mons. Tomo Vukšić, zbog zaraženosti virusom COVID-19 hospitalizirani, zanimali za njihovo zdravstveno stanje. Također, o tomu svjedoči i podatak da su među najčitanijim vijestima upravo one koje donose informacije na ovu temu. Ako pri tome ostavimo po strani broj onih koji sve čitaju iz puke znatiželje (što ima novo) ili – u ekstremnim slučajevima – iz neke morbidnosti (jesu li umrli), posve se lako može konstatirati kako ljudi osjećaju da ti poglavari jesu važni, da oni daju određenu sigurnost i da su jamac kakva-takva reda bez kojega vlada anarhija. To je netko nakon tragičnoga iskustva posljednjega rata misaono uokvirio u stih bećarca: „Da nam nije Vinka kardinala, ne bi Bosna Hrvata imala!“ Istodobno, da nije bilo njegove odgovornosti za povjereno mu stado i da je kojim slučajem nepovratno izišao iz ratnoga Sarajeva, zasigurno da nikada i ne bi bio zaogrnut kardinalskim grimizom.

O ulozi onih koji predvode zajednicu, njihovoj važnosti i odgovornosti vjerojatno je najsnažnije riječi izgovorio Isus iz Nazareta dok se s apostolima u Jeruzalemu, uoči svoga križnoga puta, uspinjao prema Maslinskoj gori: „Tada im reče Isus: 'Svi ćete se vi još ove noći sablazniti o mene. Ta pisano je: 'Udarit će pastira i stado će se razbjeći.'“ (Mt 26,31). Moguće da se netko od učenika tada prisjetio i scene u kojoj se Isusu, vidjevši mnoštvo koje ga je pratilo, „sažali nad njim jer bijahu izmučeni i ophrvani kao ovce bez pastira“ (usp. Mt 9,36). Očito je kada nema čestita poglavara, da nastupa stanje zbunjenosti i gubljenja orijentacije. Zato će se i za pojedinca koji očituje takve simptome kazati da „luta k'o muha bez glave“. Što onda upućuje da „imati glavu“ znači imati ideju, smjerokaz i smislenost. Katolička Crkva to u svome hijerarhijskom ustrojstvu prepoznaje u osobi biskupa (jer i papa je „samo“ biskup – ali biskup Rima). Ovo je Drugi vatikanski sabor nedvosmisleno potvrdio istaknuvši „da su biskupi po božanskoj ustanovi došli na mjesto Apostola kao pastiri Crkve, i tko njih sluša, sluša Krista, a tko njih prijezire, prijezire Krista i Onoga koji je Krista poslao“ (usp. LG 20). Zbog toga i crkveni zakon nalaže da se u jednoj mjesnoj Crkvi ništa novo ne uvodi dok je biskupska stolica prazna (usp. Kan. 428 - § 1).

Istodobno, nije rečeno da je biskup sam dragi Bog – što onda znači da se i njegovo djelovanje može i treba prosuđivati pa i kritizirati. Primjer takve prosudbe dao je nenadmašni Dante u svojoj Božanstvenoj komediji smjestivši u Pakao i neke pape. No, ipak, razvidno je da se na ovome terenu lako poskliznuti te na jednoj strani zapasti u licemjerno kritizerstvo, a na drugoj u poltronsko podaništvo. Iskustvo „s terena“ daje konstatirati kako su zapravo najveći praktični poltroni oni koji u društvu kritiziraju samo radi kritike i svoje satisfakcije, a u susretu s poglavarom pokazuju manire „gospodskog Kastora“. Oni pak koji razumiju kako biskup nije veći od onoga što mu je povjereno na upravljanje te prepoznaju da i njihovo osobno djelovanje biva vrjednovano na zajedničkoj ontološkoj vagi, poimaju svoju odgovornost prema onomu tko upravlja, trudeći se barem ne otežavati ako već ne znaju ili neće olakšavati službu.


Piše: Josip Vajdner

Nastavak pročitajte u tiskanom izdanju ili na portalu nedjelja.ba

Korizmeni petci u sarajevskoj prvostolnici

Sarajevo,  Pet, 12. Ožu. 2021.

Korizmeni petci u sarajevskoj prvostolnici

Sarajevo, katedrala Srca Isusova - 19. veljače u 18 sati

Dan čašćenja Gospe Brze Pomoći

Slavonski Brod,  Pon, 08. Ožu. 2021.

Dan čašćenja Gospe Brze Pomoći

29. Obljetnica formiranja 101. Bosanskobrodske brigade HVO

Bosanski Brod,  Sri, 03. Ožu. 2021.

29. Obljetnica formiranja 101. Bosanskobrodske brigade HVO

Regionalni zagovarački susret ravnatelja Caritasa

Sarajevo,  Pon, 08. Ožu. 2021.

Regionalni zagovarački susret ravnatelja Caritasa

Caritas Austrije organizirao je on line regionalni susret ravnatelja Caritasa uključenih u provedbu projekta YourJob

Papa želi pohoditi i Libanon

Vatikan,  Pon, 08. Ožu. 2021.

Papa želi pohoditi i Libanon

Na uobičajenoj konferenciji za novinare u zrakoplovu na povratku iz Bagdada u ponedjeljak 8. ožujka papa Franjo osvrnuo se na pojedine postaje svoga boravka u Iraku

Bravo za mlade Napretkovce

Karlovac,  Pon, 08. Ožu. 2021.

Bravo za mlade Napretkovce

Napretkov „pjevački trojac“, sopranistica Sara Koljnrekaj, tenor Daniel Halužan i bas Jakov Kalajžić, osvojili prva mjesta u svojim kategorijama na 59. regionalnom natjecanju Hrvatskog društva glazbenih i plesnih pedagoga jučer održanom u Karlovcu.

Predstavljen roman “Tragedija sretničkih svatova”

Sretnice,  Pon, 08. Ožu. 2021.

Predstavljen roman “Tragedija sretničkih svatova”

U svadbenoj dvorani “Afrodita” u Sretnicama predstavljen je prvijenac mladoga pisca Maria Pušića, roman s naslovom Tragedija sretničkih svatova