Katolički tjednik

Uskrs i „uznemirujući sadržaj“


Ned, 04. Travanj 2021.

Često se u digitalnim medijima može vidjeti dodatak naslovu: „Uznemirujući sadržaj.“ Nerijetko se iza toga uistinu krije neki duboko potresan i šokantan video ili eksplicitna fotografija s mjesta nesreće – te bi najbolje bilo kada čovjek to ne bi ni gledao. No, istodobno primjećujemo kako je to i komunikološki trik koji za cilj ima namamiti ljude da otvore tu vijest i daju svoj „dragovoljni prilog“ – u vidu klika – profitu dotične medijske kuće. Bilo kako bilo, kada se svedu računi i sagleda ta činjenica da su krv, golotinja i kojekakve budalaštine primamljivi postmodernom čovjeku: zapravo jest uznemirujuće. Jer ukazuje u kakvom je stanju ljudski duh. I to nije samo predmet za sociološka, psihološka, komunikološka… istraživanja, nego pitanje duboko egzistencijalne naravi koje, kao takvo, traži i svoj odgovor u vjeri. Poglavito jer čovječanstvo – na osobit način u doba pandemije koronavirusa – živi u maniji straha, iz čega onda „proviruju“ beznađe i životni besmisao. (I obratno.) A Isus i danas, kao učenicima na Posljednjoj večeri, jednostavno poručuje: „Neka se ne uznemiruje srce vaše! Vjerujte u Boga i u mene vjerujte!“ (Iv 14,1).

Premda djeluju utješno, nisu te Isusove poruke jednostavne za razumjeti, a ni prihvatiti. Nisu jednostavne zato što sve oko nas upućuje na suprotno. Iz perspektive prosječna čovjeka u Bosni i Hercegovini, one nailaze na realan prigovor u vidu, do banalnosti dovedene, nefunkcionalnosti države i svega onoga što ju prati. Osim političkih nadmudrivanja koja su gledajući pojedine teme – kao što je nužnost promjene izbornoga zakona – postala uistinu degutantna, tu je sada i frustrirajuća nesposobnost državnih vlasti nabaviti cjepiva protiv virusa COVID-19, što ovu zemlju stavlja u rang najsiromašnijih država Afrike. A da stvar bude gora, iz vladajućih struktura, gotovo u pravilnu intervalu, dolaze „pojašnjenja“ koja vrijeđaju i samu ljudsku inteligenciju. Kada se u sve to ukalkulira zakonski okvir koji definira državu te permanentno generira stanje neizvjesnosti i društvenoga nazatka, i odsustvo stvarne želje međunarodnih čimbenika da pomognu promijeniti situaciju, jasno je kako se teško Isusove umirujuće riječi probijaju od ušiju do razuma. 

Ipak, ono što prvotno valja razaznati jest da Isus ne škrtari s ponudama čovjeku, ne promatra ga parcijalno, nego u njegovoj cjelovitosti i uvijek pokazuje put ka dugoročnim rješenjima. U otajstvu Uskrsa koga se spremamo i ove „pandemične“ godine proslaviti, Onprogovara da je smrt pobijeđena. Kako Sv. Pavao kaže, ostao je samo njezin žalac – a to je grijeh (usp. 1 Kor 15,56). I tu zapravo leži korijen čovjekova problema. Njega se prepoznaje kao „uznemirujući sadržaj“ – koji je i primamljiv i poguban istodobno. Grijeh pojedinca i struktura rađa bezizlaznošću. Već je to poodavno uočio Albert Camus (1913. – 1960.) u svome Mitu o Sizifu: „Doista stoji samo jedan filozofski problem: samoubojstvo. Suditi o tome ima li ili nema smisla živjeti, znači odgovarati na temeljno filozofijsko pitanje. Ostalo… su igrarije.“

Dakle, čovjek iz ozračja grijeha – koji ga kao „uznemirujući sadržaj“ primamljuje – upada u stvarnu uznemirenost iz koje ne nalazeći trajnu utjehu, tumara do besmisla. No, Kristovom uskrsnom pobjedom čovječanstvo je dobilo mogućnost nadvladati tu grijehom rođenu bezizlaznost. Stoga kršćanin i umiranje prihvaća i poima kao „rađanje za nebo“ te se iz te perspektive trezveno i odgovorno odnosi prema svome ovozemaljskom proputovanju. I to milijuni ljudi svjedoče svojim životom. Tu su istinu živjeli i za nju umirali („Ono što se naziva razlogom življenja, istodobno je izvrstan razlog mrijenja“, reći će Camus) katolički predci hrvatskoga puka na ovdašnjim prostorima. U usporedbi s današnjim naraštajima, ničim se drugim nisu mogli pohvaliti – ni time da su materijalno imali više; ni da su živjeli u uređenijem društvu i uživali više slobode i pravde; ni da su imali veće nacionalno jedinstvo… Ništa osim te vjere kojom su otupljivali onaj žalac smrti koji čovjeka svakodnevno vreba da ga upropasti. Što znači da zbilja nema u povijesti ljudskoga roda važnijega događaja od Kristova uskrsnuća.

To je svome prijatelju, irskom književniku i autoru poznate Narnijske kronike S. C. Lewisu (1898. – 1963.) tumačio nenadmašni J. R. R. Tolkien (1892. – 1973.), tvorac Gospodara prstenova. Lewis je bio kršten u anglikanskoj irskoj crkvi, ali je izrastao u ateista, dok je Tolkien bio gorljivi katolik. Za dugih noćnih šetnji 1930-ih uz rijeku Cherwell u Oxfordu raspravljali su o vjeri. „Sve je u našem svijetu neizvjesno kao istina, sve treba tek dokazati, obrazložiti i sve treba tek s velikim naporom pokušati uvesti u koridor istine. Jedina istina, međutim, koju ne trebamo dokazivati, to je istina da je Isus Krist uskrsnuo, sve drugo u ovom našem svijetu tek treba dokazati, sve drugo je neizvjesno“, bio je uvjerenja Tolkien čime je pomogao svome prijatelju – koji je čitao i Vječnog čovjeka, katoličkog pisca Gilberta Keitha Chestertona– da se vrati, ne samo vjeri u Boga (teizmu), nego i vjeri u Isusa Krista (kršćanstvu). Zapravo, ako ćemo biti pošteni, to je temelj koji ni mi, zavirivši u svoj život, ne trebamo dokazivati, nego samo iznova otkri(va)ti… i živjeti. Sretan Uskrs!

Piše: Josip Vajdner

Nastavak pročitajte u tiskanom izdanju ili na portalu nedjelja.ba

Marijansko hodočašće Gospi u Olovo

Olovo,  Sub, 01. Svi. 2021.

Marijansko hodočašće Gospi u Olovo

Patron samostana i župe Plehan

Plehan,  Ned, 25. Tra. 2021.

Patron samostana i župe Plehan

Duhovna priprava za 58. svjetski dan molitve za zvanja

Sarajevo,  Ned, 18. Tra. 2021.

Duhovna priprava za 58. svjetski dan molitve za zvanja

Za duhovna zvanja molit će od 18. travnja do 25. travnja 2021. sve redovnička zajednice koje djeluju na području Bosne i Hercegovine

Papa još jednom izrazio želju da posjeti Libanon

Vatikan,  Pet, 23. Tra. 2021.

Papa još jednom izrazio želju da posjeti Libanon

Papa Franjo primio je u četvrtak. 22. travnja mandatara libanonske Vlade Saada Haririja, i pozvao libanonske političare na rješavanje krize u zemlji

Papina poruka na Twitteru povodom Dana planeta Zemlje

Vatikan,  Pet, 23. Tra. 2021.

Papina poruka na Twitteru povodom Dana planeta Zemlje

Na Dan planeta Zemlje koji se slavi 22. travnja papa Franjo pozvao je na ozdravljenje narušenih odnosa sa stvorenim svijetom

Donacija bosanskohercegovačkog košarkaša Jusufa Nurkića osigurat će topli obrok ljudima diljem Hrvatske

Zagreb,  Čet, 22. Tra. 2021.

Donacija bosanskohercegovačkog košarkaša Jusufa Nurkića osigurat će topli obrok ljudima diljem Hrvatske

U HKR-ovoj emisiji "Novi valove dobrote" urednice i voditeljice Snježane Kirinić Grubić u četvrtak, 22. travnja, gostovali su Martina Miljak iz bosanskohercegovačke Udruge Pomozi.ba i Boris Peterlin iz Hrvatskog Caritasa

Podrška zahtjevima kardinala Raija

Beirut,  Čet, 22. Tra. 2021.

Podrška zahtjevima kardinala Raija

Vijeće katoličkih patrijarha i biskupa u Libanonu dalo je podršku maronitskom patrijarhu Bechari Raiju u zauzimanju za neutralnost zemlje i sazivanje međunarodne konferencije za Libanon