Katolički tjednik

Migranti i moralno otupljenje


Sarajevo,  Pon, 01. Veljača 2021.

Nedvojbeno je kako stvari s migrantima izmiču kontroli. Ako su uopće ikada i bile pod kontrolom?! Ljudske sudbine isprepletene sa zakulisnim igrama svjetskih moćnika i različitih centara moći rađaju društvenim stanjem koje više liči na sukob, nego na susret ljudi različitih kultura i civilizacija. Vjerojatno je već i najnaivnijima jasno da se preko noći ne može pomiriti ili zanemariti ono što je stoljećima udaljeno i što iziskuje generacijsko učenje i sazrijevanje. Sve zbog toga prijeti urušavanjem poznata nam sustava: ne samo u društveno-političkom i kulturološkom smislu, nego čak i na moralnom. Doba korona-krize za trenutak je amortiziralo procese koji se neminovno odvijaju u okviru postmoderne seobe naroda. Utemeljeni strah kojega već osjećaju mnogi na tzv. migrantskim rutama, očito će svoje neskrivene uzroke dobiti s popuštanjem mjera uvedenih radi suzbijanja pandemije. Kakav će biti odgovor društvenih, političkih, kulturnih i vjerskih zajednica te pojedinaca, uvelike će ovisiti o stanju duha i sposobnostima apstrahiranja i dalekosežna promišljanja. Događaji u migrantskim kampovima u Bosni i Hercegovini i reakcije na njih dali su određene naznake.

Valja se prisjetiti da je najprije u prosincu 2020. zapaljen migrantski kamp Lipa kod Bihaća, a mjesec prije migranti su na Ilidži ubili jednoga domicilnoga mladića, a drugoga teško ranili. Bila je to dotadašnja kulminacija povremenih kriminalnih radnji i razbojstava u kojima su glavni akteri bili došljaci s Bliskoga istoka i afričkih zemalja na proputovanju kroz BiH. Već tada raspoloženje domaće javnosti počelo se mijenjati: od početnoga prijateljskoga ka nelagodi i netrpeljivosti. Jednostavno, ljudi su se u svojim domovima i na ulicama postupno osjećali nesigurno. Logična reakcija bila je da uopće ne pitaju odakle su ti – u velikoj većini – mladići došli, ali da ih ne žele u svojoj sredini. No, prema narodnoj izreci da „sit gladnom ne vjeruje“, sve do danas glavninu tereta, a posljedično i straha i problema, na svojoj koži su otrpjeli oni u čijoj su sredini svoj privremeni boravak našli migranti, dok su u ostatku BiH bili, blago rečeno, ravnodušni.

Sve do 20. siječnja 2021. kada se u večernjim satima u kampu Blažuj nedaleko od Sarajeva dogodila pobuna, a zatim i sukob oko 2 000 migranata s policijom. Cjelokupan događaj označen je kao „incident“ u kojemu su ozlijeđena dvojica policajaca i jedan uposlenik Međunarodne organizacije za migracije (IOM), a oštećeno je više od 20 policijskih vozila. Kako su obznanili mediji, najprije je došlo do sukoba između različitih etničkih skupina migranata, a onda i sa službenicima snaga sigurnosti. Navodno je povod ovom nezapamćenom neredu bilo to što je neki Iranac nešto pogrdno govorio o poslaniku Muhammedu te je došlo do tučnjave između sunita i šijita. Kao maligna scenografija događaja bili su snimci mladića koji nose toljage i tupe predmete te uzvikuju: „Tekbir“ – „Allahu ekber.

Kada se ovakvo što vidi, ne postoji nitko normalan tko bi takve ljude poželio za susjede. Pozivi briselskih službenika i kojekakvih bjelosvjetskih čimbeničkih protuha da se migrante rasporedi po cijelom prostoru Bosne i Hercegovine, dakako, onda djeluju kao pljuvanje u lice zdravoj pameti. Zapravo, u svemu tomu se prepoznaje kakav odnos prema ovdašnjem podneblju i narodima ima međunarodna zajednica. Sve liči na opis koji je banjolučki biskup Franjo Komarica prenio novinaru Winfriedu Gbureku ispričavši kako mu je voditelj jednog službenog izaslanstva iz Bruxellesa u njegovoj kući rekao: „Gospodine biskupe, vi, dakle Bosna i Hercegovina, u najboljem ste slučaju samo štala za naše konje. Vi niste nama ravnopravan sugovornik za zajedničkim stolom. Vi ste pod nogama naših konja, niste čak ni pod našim nogama“ (Ljubav. Sila. Domišljatost. Skidanje maski, str. 75.).

Međutim, još i gore od tih perverznih opaski zvuči to kako „negdje“ postoji plan da se zemljopisni bazen Srbija – BiH – Hrvatska isprazni od domaćega pučanstva, a napuni migrantskom populacijom – čemu apsolutno odgovaraju zahtjevi za raspoređivanjem tih ljudi na cijelom prostoru ove zemlje. Onda bi prema potrebi iz te čekaonice naroda Zapad uzimao one koji su mu u određenom trenutku potrebni. Što posljedično znači da odgovor na „migrantsku krizu“ mora barem u okvirima BiH biti jednoznačan i učinkovit. Bez stranačkih ili nacionalnih prijevara i smicalica.


Piše: Josip Vajdner

Nastavak pročitajte u tiskanom izdanju ili na portalu nedjelja.ba

Korizmeni petci u sarajevskoj prvostolnici

Sarajevo,  Pet, 12. Ožu. 2021.

Korizmeni petci u sarajevskoj prvostolnici

Sarajevo, katedrala Srca Isusova - 19. veljače u 18 sati

Dan čašćenja Gospe Brze Pomoći

Slavonski Brod,  Pon, 08. Ožu. 2021.

Dan čašćenja Gospe Brze Pomoći

29. Obljetnica formiranja 101. Bosanskobrodske brigade HVO

Bosanski Brod,  Sri, 03. Ožu. 2021.

29. Obljetnica formiranja 101. Bosanskobrodske brigade HVO

Regionalni zagovarački susret ravnatelja Caritasa

Sarajevo,  Pon, 08. Ožu. 2021.

Regionalni zagovarački susret ravnatelja Caritasa

Caritas Austrije organizirao je on line regionalni susret ravnatelja Caritasa uključenih u provedbu projekta YourJob

Papa želi pohoditi i Libanon

Vatikan,  Pon, 08. Ožu. 2021.

Papa želi pohoditi i Libanon

Na uobičajenoj konferenciji za novinare u zrakoplovu na povratku iz Bagdada u ponedjeljak 8. ožujka papa Franjo osvrnuo se na pojedine postaje svoga boravka u Iraku

Bravo za mlade Napretkovce

Karlovac,  Pon, 08. Ožu. 2021.

Bravo za mlade Napretkovce

Napretkov „pjevački trojac“, sopranistica Sara Koljnrekaj, tenor Daniel Halužan i bas Jakov Kalajžić, osvojili prva mjesta u svojim kategorijama na 59. regionalnom natjecanju Hrvatskog društva glazbenih i plesnih pedagoga jučer održanom u Karlovcu.

Predstavljen roman “Tragedija sretničkih svatova”

Sretnice,  Pon, 08. Ožu. 2021.

Predstavljen roman “Tragedija sretničkih svatova”

U svadbenoj dvorani “Afrodita” u Sretnicama predstavljen je prvijenac mladoga pisca Maria Pušića, roman s naslovom Tragedija sretničkih svatova