Glas Koncila

No progonstvo je u samoj srži vjere...


Beč,  Čet, 12. Kolovoz 2010.

Ugledni publicist predbacuje Europi da tolerira progone kršćana

Glas Koncila br. 33-34

Glas Koncila br. 33-34

Europa u nekoj čudnoj samodostatnosti, premda su joj puna usta ljudskih prava i sloboda, tolerira progone kršćana u svijetu. Tu je tezu u komentaru u jednome od najutjecajnijih austrijskih dnevnih listova, »Die Presse«, iznio poznati novinar i publicist dr. Paul Schulmeister, bivši predsjednik Katoličke akcije, poznat između ostaloga i po zauzimanju za prava muslimana u Europi.»'Novi ateisti'«, piše Schulmeister, »povezuju religiju isključivo - nerijetko na vrlo bijednoj razini - s neslobodom i tlačenjem.

Nisu li kršćani u svojoj povijesti uvijek iznova nastupali kao progonitelji onoga što su smatrali heretičkim ili neistinitim? Potresno je bilo kad je papa Benedikt XVI. nedavno priznao da 'najveći progon' Crkvi ne dolazi 'od vanjskih neprijatelj', nego iznutra, 'od grijeha u Crkvi' samoj. No osvrtanje na prošle zablude, čak i sramotna djela kršćanstva, u svakom slučaju pomaže u tome da se ništa pobliže ne želi znati o sadašnjoj ugrozi kršćana.«Neznanje i pasivnost hraneproces otupljivanja»Taj progon«, piše nadalje publicist navodeći činjenice koje su se, doduše rijetko, već pojavljivale u javnosti, »danas nailazi na gotovo strašnu nebrigu. Otprilike svaki je deseti kršćanin na svijetu danas diskriminiran ili progonjen zbog svoje vjere - ukupno više od 200 milijuna u 60 država. Prema procjenama Međunarodnoga društva za ljudska prava i Međunarodnoga instituta za vjersku slobodu, oko 80 posto svih progonjenih na vjerskoj osnovi su kršćani. Kad je riječ o ubijenima iz vjerskih motiva, također 80 posto otpada na kršćane. Čini se da to jedva brine sve više dekristijaniziranu Europu. Neznanje i pasivnost hrane proces otupljivanja. A ugroženi kršćani trebali bi imati zagovornike - no gdje su oni?« Kako to da sintagma »progoni kršćana« ljude asocira na Nerona i Dioklecijana, dok novovjeki progoni uopće ne određuju svijest suvremenika, pita se. »'Što je s tisućama ubijenih svećenika i redovnica u republikanskoj Španjolskoj 30-ih godina prošlog stoljeća?' Slijeganje ramenima. Eventualno protupitanje: 'Nisu li to uglavnom bili Francove pristaše?' A silni milijuni kršćana ubijeni pod Staljinom? 'Strašna stranputica jedne ideologije.' A to što je Hitler jedva krio namjeru da nakon Židova uništi i kršćane? 'Bogu hvala, to je povijest.' Kod masovnih zločina u 'vremenu ekstrema' skloni smo radije prepoznati ideološke nego protuvjerske korijene«, piše Schulmeister.U progonima prednjačiSjeverna KorejaAutor teksta imenuje i zemlje, odnosno područja, s najvišom »stopom« progona kršćana. Najgore je u Sjevernoj Koreji. Prema indeksu natkonfesionalne američke organizacije »Open Doors« (Otvorena vrata) ona je na prvome mjestu, a slijede Iran, Saudijska Arabija i Somalija. Kina je tek na dvanaestom mjestu. »Amnesty International« pak tvrdi da je 250.000 ljudi u toj zemlji zatvoreno u logorima, na prisilnom radu ili na preodgoju. »Na kršćane koji žive u podzemlju organizira se hajka. U prošlosti je uvijek iznova bilo masovnih pogubljenja. U čitavoj Sjevernoj Koreji postoje još samo četiri 'crkve za pokazivanje'«, tvrdi Schulmeister.Slijede islamske zemlje, od kojih je trenutno najaktualniji Irak, u kojemu je 1987. godine živjelo 1,4 milijuna kršćana, dok ih je danas svega 400.000. »Kršćanske zajednice u Iraku ubrajaju se među najstarije na svijetu. Danas je na djelu polagani genocid, koji nitko ne može i ne želi zaustaviti. I EU gunđa tek tiho i bez snage.« Slijedi Saudijska Arabija s vahabitskim islamom, s vjerskom policijom, s prijetnjom smrću onima koji promijene vjeru, sa zabranom Biblije i kršćanskih knjiga. Iz Afganistana je pisac teksta izdvojio slučaj Abdula Rahmana koji je konvertirao na kršćanstvo. Tek nakon pritiska međunarodne zajednice ukazana mu je »milost«: proglašen je duševno poremećenim te je umjesto smrtne kazne dobio izgon iz zemlje.Gdje ih se najviše progoni,najbrže rastu»I u Indoneziji i Maleziji, u Indiji, Somaliji i u Sudanu (s desecima tisuća kršćanskih robova), u Nigeriji i Maroku postoje nebrojeni slučajevi progona kršćana. U službeno laičkoj Turskoj kršćani uvijek iznova bivaju žrtvama ubilačkih napada nahuškanih muslimana (posljednji je biskup Luigi Padovese u Iskenderunu: zaklan, izmasakriran i obezglavljen). Pregovori za pristup EU-u jedva da su dosada poboljšali stanje u kojemu živi 100.000 kršćana u Turskoj«, piše Schulmeister.

Prema Isusovim riječima, međutim, progonstvo je svojevrsna sudbina kršćana. Općeniti gledano, ondje gdje ih se najviše progoni, najbrže rastu. U posljednja četiri desetljeća kršćanstvo se u Africi utrostručilo, u Latinskoj Americi udvostručilo, u Aziji učetverostručilo. »Prema procjenama, u Kini se usprkos opasnosti od represije svake nedjelje okupi na molitvi - osobito u 'pokretu kućnih crkava' koji je u procvatu - više kršćana nego u cijeloj Zapadnoj Europi«, iznosi Schulmeister podatak nad kojim se valja zamisliti.Rijetko na radarima samodostatnog Zapada»Na radarima samodostatnoga Zapada«, zaključuje pisac, »problem progona kršćana javlja se tek rijetko. Većina odvraća pogled od onoga što ne može razumjeti ili što smeta njihovoj samosvijesti... Vjera koja bi se srezala na društveni moral možda ne bi bila progonjena, smatra duh vremena. No takvo poimanje ne vidi ono bitno kod progona kršćana. Mnogi ateistički ili radikalno-islamistički vlastodršci smatraju kršćanstvo ili zabludom koju valja iskorijeniti ili pak vrlo opasnim zbog njegova afiniteta prema demokraciji i ljudskim pravima. Posebno opasnim zbog nerazmjerno brzog rasta kršćanskih zajednica u zemljama progona. No to su samo djelomična objašnjenja. Progonstvo je u samoj srži vjere. Ta sam je Isus prorekao učenicima: 'Svi će vas zamrziti radi imena mojega.'«


Glas Koncila

Održano drugo zasjedanje Prve sinode Vrhbosanske nadbiskupije

Sarajevo,  Sub, 25. Ruj. 2021.

Održano drugo zasjedanje Prve sinode Vrhbosanske nadbiskupije

Susret, na kojem je sudjelovalo 101 član od 148 imenovanih, započeo je molitvom Srednjeg časa, a raspravljali su o dijelu Radnog dokumenta koje je pripremilo pastoralno povjerenstvo

Poljska: Održana konferencija o zaštiti djece i ranjivih odraslih osoba

Varšava,  Sub, 25. Ruj. 2021.

Poljska: Održana konferencija o zaštiti djece i ranjivih odraslih osoba

Konferencija „Naše zajedničko poslanje u zaštiti djece Božje“ održana je od 19. do 22. rujna u Varšavi u organizaciji Papinskog povjerenstva za zaštitu maloljetnika i Poljske BK

Drugo sinodsko zasjedanje

Sarajevo,  Sub, 25. Ruj. 2021.

Drugo sinodsko zasjedanje

Sarajevo, Svećenički dom Vrhbosanske nadbiskupije, subota, 25. rujna u 9 sati

U Zagrebu započeli 37. redovnički dani

Zagreb,  Sub, 25. Ruj. 2021.

U Zagrebu započeli 37. redovnički dani

XXXVII. redovnički dani s temom „Dar vjernosti – radost ustrajnosti“