Crkva na kamenu

Grkokatolici u Europi: Istočno plućno krilo Crkve


Mostar,  Sri, 24. Studeni 2021.

Dva nedavna događaja, jedan na široj (europskoj ili svjetskoj), a drugi na lokalnoj razini, dovela su u središte kršćanske medijske pozornosti katolike istočnoga obreda. Prvi je bio Papin posjet Slovačkoj, gdje je u gradu Prešovu predvodio liturgiju po bizantskom obredu, a drugi nedavna proslava 120. godišnjice doseljenja Ukrajinaca grkokatolika u Hrvatsku, što je također obilježeno svečanom liturgijom istočnoga obreda u Križevcima. Prigoda je to podsjetiti se na grkokatoličku prisutnost u ovom dijelu svijeta.

Unutar Katoličke Crkve, osim vjernikâ i biskupijâ rimskoga ili latinskoga obreda, postoje još 23 zajednice, koje obavljaju bogoslužje prema jednoj od nekoliko istočnih liturgijskih predaja. Obično se nazivaju Crkvama sui iuris [vlastita prava], a gotovo dvije trećine, odnosno 14 Crkava, pripada bizantskoj liturgijskoj predaji, od čega sve, osim jedne na Bliskom istoku, svoj nastanak i sjedište imaju u području srednje, istočne i južne Europe.

Najveća među njima, s oko 5,5 milijuna vjernika, jest Ukrajinska grkokatolička Crkva, sa sjedištem u Kijevu, a na čelu joj je veliki nadbiskup kijevski i galicijski Svjatoslav Ševčuk. Svoje korijene ima u 1596. godini, kada je Unijom iz Bresta skupina pravoslavnih biskupa prihvatila autoritet rimskoga pape, zadržavši bogoslužje po istočnom, odnosno bizantskom obredu. Osobit progon Crkva je doživjela za vrijeme komunističke vladavine u SSSR-u, kada joj je djelovanje bilo potpuno zabranjeno, gotovo sva imovina oduzeta, uključujući i crkve, a brojni biskupi i svećenici utamničeni i politički progonjeni. Preživjevši u "podzemlju", obnovila je službeno rad 1989. godine. Godine 1996. svečano je proslavljena 400. godišnjica Unije iz Bresta, liturgijom bizantskoga obreda koju je u Vatikanu predvodio papa Ivan Pavao II.

Druga nasljednica Unije iz Bresta je Bjeloruska grkokatolička Crkva, koja danas zbog mala broja vjernika nema svoje biskupe, nego pastoralnu skrb o tamošnjim vjernicima istočnoga obreda vode biskupi latinskoga obreda, te svećenik kojemu je dodijeljena služba apostolskoga pohoditelja.

Marčanskom unijom iz 1611. godine u zajedništvo s Rimom stupili su dotad pravoslavni stanovnici s područja Hrvatske, Slavonije i dijelova Ugarske. Iz te je unije nastala današnja Križevačka eparhija, koja okuplja vjernike istočnoga obreda na području Hrvatske i BiH, dok je za grkokatoličke vjernike u Srbiji uspostavljena eparhija sa sjedištem u Ruskom Krsturu. Ove dvije eparhije danas broje oko 40 tisuća vjernika. Križevačkoj eparhiji pripadali su i vjernici na području Makedonije, koji su od 2001. organizirani u zaseban egzarhat, kasnije uzdignut na stupanj eparhije. Makedonskoj grkokatoličkoj Crkvi, koja je imala svoj vikarijat početkom XX. stoljeća, danas pripada oko 11 tisuća vjernika.

Albanska grkokatolička Crkva svoje korijene ima u 1628. godini, kada tamo odlaze prvi svećenici istočnoga obreda. Biskupija je uspostavljena u Draču, 1660. godine, ali se zbog različitih pritisaka održala tek jedno stoljeće. Krajem XIX. i početkom XX. stoljeća manje skupine vjernika stupile su u zajedništvo s Katoličkom Crkvom, pa je 1939. uspostavljena administratura za vjernike istočnoga obreda, kojoj pripada nešto manje od 4 tisuće vjernika.

Rusinska grkokatolička Crkva nastala je iz Unije u Užgorodu, 1646. godine, a s vremenom su se ovoj Crkvi pridružile zajednice u raznim mjestima. Sjedište je u Ukrajini, u gradu Mukačevo, a postoji i zajednica u Češkoj, kojoj je na čelu apostolski egzarh. Velik broj vjernika živi u SAD-u, gdje djeluju četiri eparhije Rusinske grkokatoličke Crkve.

Iz iste unije potječe i Slovačka grkokatolička Crkva, koja je nastala formiranjem eparhije u Prešovu, od vjernika i teritorija koji su prethodno pripadali eparhiji iz Mukačeva. Upravo je tu zajednicu pohodio papa Franjo u rujnu ove godine. Danas unutar ove Crkve postoje četiri eparhije, tri u Slovačkoj i jedna u Kanadi, s oko 220 tisuća vjernika.

Konačno, od mađarskoga dijela eparhija u Mukačevu i Prešovu formirana je Mađarska grkokatolička Crkva, čija je prva eparhija uspostavljena 1912. godine. Tri eparhije koje je danas čine nalaze se na krajnjem sjeveroistoku Mađarske, a ukupno broje između 250 i 300 tisuća vjernika.

Rumunjska grkokatolička Crkva nastala je 1698. godine, kada je u zajedništvo sa Svetom Stolicom stupio metropolit Atanasie Anghel. Njegovi nasljednici na čelu Crkve danas nose naslov velikoga nadbiskupa Făgărașa i Alba Iulije. Crkva je organizirana u šest eparhija u Rumunjskoj i jednoj u SAD-u i brine se o oko pola milijuna vjernika.

Bugarska grkokatolička Crkva nastala je iz nekoliko pokušaja za jedinstvom s Rimskom Stolicom u drugoj polovici XIX. stoljeća. Prvi grkokatolički biskup djelovao je u Bugarskoj od 1861., a nakon što su gotovo čitavo stoljeće bili organizirani kao egzarhat, oko 10 tisuća grkokatoličkih vjernika od 2019. godine pripadaju eparhiji sv. Ivana XXIII. u Sofiji.

Malobrojni vjernici u Grčkoj katoličkoj Crkvi bizantskoga obreda od 1911. pripadaju egzarhatu u Istanbulu, od kojega je kasnije odcijepljen poseban egzarhat za Grčku, koji danas duhovno skrbi za oko šest tisuća vjernika.

U XX. stoljeću formirana je i Ruska grkokatolička Crkva, za također malobrojne tamošnje katolike istočnoga obreda. Dva egzarhata koja su osnovana još od pedesetih godina prošloga stoljeća nemaju svoje biskupe.

Konačno, trinaesta sui iurs Crkva u Europi jest Italo-albanska Crkva, koja čuva sjećanje na nekad raširenu grčku prisutnost, osobito u južnom dijelu Italije, a koja nikada nije ni prekinula zajedništvo s rimskim biskupom. Nakon osmanlijskog osvajanja Albanije zajednica istočnoga obreda proširila se novopridošlim vjernicima koji su bili prisiljeni napustiti svoju domovinu. Danas je organizirana u dvije biskupije i s jednom opatijom, te broji oko 60 tisuća vjernika.

Zajedništvo svih partikularnih Crkava s Crkvom u Rimu nužan je uvjet za jedinstvo, podsjetio je papa Ivan Pavao II. u svojoj enciklici Da budu jedno, naglasivši da Crkva mora disati s oba svoja plućna krila - istočnim i zapadnim. Potvrđuje to i stoljetna praksa dobrodošlice svim vjernicima istočnoga obreda koji su iskazali svoju želju biti u zajedništvu s Katoličkom Crkvom, a istovremeno zadržati svoj vlastiti obred i bogoslužje.


Mario Glibić

Crkva na kamenu

U Međugorju započele župne kateheze kroz došašće, prvu vodio fra Zvonimir Pavičić

Međugorje,  Čet, 01. Pro. 2022.

U Međugorju započele župne kateheze kroz došašće, prvu vodio fra Zvonimir Pavičić

U vremenu smo došašća, vremenu posebne duhovne pripreme za Božić, najradosniji kršćanski blagdan

Europski parlament prvi put postavio jaslice

Bruxelles,  Čet, 01. Pro. 2022.

Europski parlament prvi put postavio jaslice

Španjolska zastupnica Isabel Benjumea u Europskom parlamentu ustrajno se borila za ovaj simbol europskih kršćanskih korijena

Izišao novi broj Katoličkog tjednika

Sarajevo,  Čet, 01. Pro. 2022.

Izišao novi broj Katoličkog tjednika

Iz tiska je izišao 48. ovogodišnji broj Katoličkog tjednika koji se bavi brojnim aktualnim i zanimljivim temama.

P. Stanko Perica: Očekuje se da će u narednim godinama drastično rasti broj ekoloških migranata

Hrvatska / Bosna i Hercegovina,  Čet, 01. Pro. 2022.

P. Stanko Perica: Očekuje se da će u narednim godinama drastično rasti broj ekoloških migranata

Izbjeglice su upozorenje o našem načinu života, moramo se svi trgnuti, rekao je u emisiji HKR-a "Pozvani i poslani" ravnatelj JRS-a - Isusovačke službe za izbjeglice p. Stanko Perica