Crkva na kamenu

Svetac s četiri blagdana u jednoj godini


Mostar,  Sri, 12. Svibanj 2021.

U prosincu prošle godine, papa Franjo objavio je apostolsko pismo Patris Corde, u prigodi 150. godišnjice proglašenja sv. Josipa zaštitnikom sveopće Crkve. Papa u pismu podsjeća na dekret, donesen 8. prosinca 1870., kojim papa Pio IX., pozivajući se na želju brojnih prelata i vjernika, izraženu na tek završenu općem crkvenom saboru, kojim se sv. Josip svečano proglašuje zaštitnikom Katoličke Crkve. I dok se danas pobožnost prema sv. Josipu smatra redovitim i sastavnim dijelom vjerničkoga života, brojne crkve, župe ili druge vjerske institucije nose ime po njemu ili ga imaju za zaštitnika, a ime Josip i pripadne izvedenice nose brojni vjernici i vjernice, vrijedi podsjetiti da nije uvijek bilo tako. Imajući u vidu Josipovu ulogu, jasno izraženu u Evanđeljima, iznenađujuće je da se šira pobožnost prema Isusovu hranitelju razvila tek u posljednjih pet stoljeća.

Crkva je u prvim stoljećima svoga postojanja čašćenje iskazivala prvenstveno mučenicima. To je možda i prvenstveni razlog zbog kojega se kult sv. Josipa pojavio vremenski relativno kasno i prostorno promatrano tek mjestimično. Prvi spomendan sv. Josipa potječe iz kalendara koji je u 8. stoljeću nastao na sjeveru Francuske, u kojemu je 20. ožujka ubilježen Josip, zaručnik Marijin, naslov koji će u kalendaru ostati sve do našega vremena. Već u sljedećem stoljeću, martirologij iz benediktinske opatije Reichenau (danas Švicarska) donosi spomen sv. Josipa na 19. ožujka, datum koji poznajemo i danas.

Prva poznata crkva posvećena sv. Josipu izgrađena je u Bologni, 1129. godine. U Rimu, u kojemu su od najranijih kršćanskih vremena izgrađene stotine crkava, stoljećima nije bilo nijedne crkve posvećene Gospinu Zaručniku. Prva je izgrađena tek u 17. stoljeću, a u povijesnom središtu grada danas se nalaze tek tri crkve posvećene sv. Josipu, od kojih se nijedna ne ističe položajem, veličinom, arhitekturom, umjetnošću ili statusom. Jednoj od njih, crkvi sv. Josipa od tesarâ, 2015. godine urušio se krov, pa su njezine fotografije tada obišle svijet.

Pobožnost sv. Josipu polako je rasla kroz srednjovjekovna stoljeća, a osobito su je poticali tadašnji duhovni velikani, danas sveci - cistercit sv. Bernard iz Clairvauxa, dominikanac sv. Toma Akvinski i sv. Brigita Švedska, te kasnije dominikanac sv. Vinko Fererski i franjevac sv. Bernardin Sijenski. Blagdan sv. Josipa prvo je upisan u liturgijski kalendar Reda propovjednika (dominikanaca), a tek krajem 15. stoljeća, papa Siksto IV. dodaje ga u Opći rimski kalendar, koji vrijedi za čitavu Crkvu, kao blagdan nižega ranga. Dva stoljeća kasnije postaje svetkovinom, a tek 1726. godine ime sv. Josipa dodano je u Litanije svih svetih.

Od 16. stoljeća i nadalje, kult sv. Josipa zasluženo je rastao. Sv. Terezija Avilska stavila je svoju zamisao reforme karmelićanskih samostana pod zaštitu sv. Josipa i većina obnovljenih samostana bilo je posvećeno upravo njemu. Prvi vladar koji je ponio svečevo ime bio je car i kralj Josip I., a razne izvedenice imena širile su se Europom i novootkrivenim svijetom. Brojne su se zemlje stavile pod svečevu zaštitu, a primjer je slijedio i Hrvatski sabor, koji je na poticaj zagrebačkoga biskupa Martina Borkovića jednoglasno proglasio sv. Josipa zaštitnikom Hrvatskoga kraljevstva.

Osim svetkovine u ožujku, s vremenom su uvedeni i drugi blagdani kojima se častio kult sv. Josipa. Najstariji od njih jest blagdan Zaručništva Marije i Josipa. Nakon što se u raznim sredinama obilježavao na različite datume, ovaj je blagdan određen za 23. siječnja. Nije nikada dodan u opći kalendar, ali je to slavlje bilo odobravano u brojnim zemljama.

Drugi je blagdan Svete Obitelji - Isusa, Marije i Josipa. Isprva se slavio u nedjelju po Bogojavljenju. Početkom 20. stoljeća, papa Benedikt XV. dodao je ovaj blagdan u Opći kalendar, a nakon revizije kalendara 1969. godine pomaknut je na nedjelju između Božića i Nove godine.

Konačno, nakon što je proglašen zaštitnikom cijele Crkve, ustanovljen je još jedan blagdan sv. Josipa, koji je padao u treću srijedu nakon Uskrsa. Taj se blagdan slavio samo nekoliko desetljeća, te ga je papa Pio XII. zamijenio proslavom sv. Josipa Radnika, što se od 1955. godine obilježava 1. svibnja, kao neobvezan spomendan.

Konačno, nemoguće je ne spomenuti doprinos mostarsko-duvanjskoga biskupa Petra Čule čašćenju sv. Josipa. Gajeći pobožnost prema zaštitniku Mostarsko-duvanjske biskupije, biskup Čule je kao sudionik Drugoga vatikanskoga koncila na zasjedanju 10. studenoga 1962. održao govor u kojemu se založio da se ime sv. Josipa doda u misni kanon. U tekstu kanona spominjalo se gotovo četrdeset svetačkih imena - apostola, mučenika i drugih svetaca iz ranih kršćanskih vremena, ali ne i ime Zaručnika BDM. Samo tri dana kasnije, papa Ivan XXIII. izdao je dekret kojim se ime sv. Josipa dodaje u kanon Mise, odmah nakon spomena Bl. Djevice Marije. Iako to iz današnjega gledišta možda i ne izgleda kao značajna izmjena, valja imati u vidu da se tekst misnoga kanona nije mijenjao stoljećima prije toga.

Zahvaljujući inicijativi pape Benedikta XVI., koju je formalno potvrdio papa Franjo 2013. ime sv. Josipa dodano je u sve euharistijske molitve, pa njegov spomen sada možemo čuti na svakom misnom slavlju.

Piše: Mario Glibić

Crkva na kamenu

Proslava patrona i prva pričest u župi Pećnik

Pećnik,  Uto, 22. Lip. 2021.

Proslava patrona i prva pričest u župi Pećnik

Euharistijsko slavlje predvodio je župnik u Gradačcu vlč. Marko Hrskanović u koncelebraciji desetak svećenika koji pastoralno djeluju u okolnim župama

Susret i radionica za djecu i krizmanike župe Uzašašća Gospodinova Novi Travnik.

Potkraj,  Uto, 22. Lip. 2021.

Susret i radionica za djecu i krizmanike župe Uzašašća Gospodinova Novi Travnik.

Susret je započeo Misnim slavljem koje je predslavio vlč. Marcel Tunjić, župni vikar, a prigodnu homiliju izrekao je vlč. Marko Majstorović, župnik u župi Uzašašća Gospodinova Novi Travnik

Trio Senso nastupio na Napretkovim lipanjskim danima kulture u Bugojnu

Bugojno,  Uto, 22. Lip. 2021.

Trio Senso nastupio na Napretkovim lipanjskim danima kulture u Bugojnu

Otvorena je likovna izložba Denisa Haračića, predstavljena prva zbirka poezije na Breilleovu pismu “Moj haiku”autora Zdenka Antunovića i koncert klasične glazbe u izvođenju tria “Senso”

Prijavi se na Offline avanturu!

Sarajevo,  Uto, 22. Lip. 2021.

Prijavi se na Offline avanturu!

Na kamp se mogu prijaviti učenici od 7. do 9. razreda, a prijave su otvorene do 28. lipnja