Crkva na kamenu

Nada naša - Utemeljena sigurnost


Mostar,  Uto, 14. Svi. 2024.

Crkva na kamenu

Izvor: Crkva na kamenu

Za nama je ostalo proslavljeno ovogodišnje uskrsnuće Krista Gospodina. Pred nama je Uzašašće Gospodinovo - Spasovo i Pedesetnica, svetkovina Duha Svetoga. Promišljanje o našem postojanju u svjetlu Krista uskrsloga, uzašloga i svetkovine Duha Svetoga - Duhova - Pedesetnice daje ne samo nadu nego, usudim se napisati, sigurnost svakom kršćaninu koji, ne samo u sadašnjem nego i u onim prošlim te i u onim budućim vremenima, osjeća teret nesigurnosti i neizvjesnosti koje mu donose egzistencijalnu brigu o svome postojanju. Vremenito trajna borba između dobra i zla, između Boga i Lucifera, njihovih sljedbenika, počevši s Istočnim grijehom, svoj kraj doživjet će tek s drugim Kristovim dolaskom. Uskrsli Krist garantira konačnu pobjedu i trijumf Boga nad zlom. Čovjek u svakodnevici ne ostaje pošteđen zavodljivosti zla nego mora uz pomoć sredstava, koja mu je Krist osigurao i ponudio, izabrati Boga i izboriti se za spasenje vlastite duše.

Kršćanska nada, iako volim promišljati i osjećati sadržaj vjere kao činjenično utemeljenu sigurnost, u trenutcima kada se čini da život na zemlji ne ide u dobrom smjeru nego hrli u samouništenje, otvara mogućnost zrelijeg promišljanja o vlastitoj vjeri koju smo primili od naših roditelja, bilo iz uvjerenja, bilo iz tradicijskih hirova.

Uskrs, polazišna točka kršćanskoga navještaja i svjedočenja, Uzašašće činjenični primjer čovjekove svrhe i budućnosti, Pedesetnica - Duhovi, tj. silazak Duha Svetoga na članove prve zajednice - Crkve ispunjenje je Kristova obećanja njegovim sljedbenicima da će biti do svršetka svijeta s onima koji ga priznaju Bogom, Otkupiteljem i Spasiteljem.

Vrijeme koje živimo, izazovno i bremenito kao svako vrijeme prije našega, sa svim nesigurnostima (ratovi, migracije, ekonomska nejednakost, klimatske promijene, nasilne kulturološke i civilizacijske promijene, gaženje ljudskoga dostojanstva i dostojanstva svega stvorenoga radi stjecanja materijalnih dobara...) kao tama pada na duše ljudi. Čini se da čovječanstvo ulazi u svoj "Getsemanij" ali ne pada na koljena, niti moli, nego spava sanjajući bolju i drugačiju stvarnost. Kršćani, sol zemlje i svjetlo svijeta, po prvi put na europskom kontinentu bljutave i gase se. Sada na naplatu dolazi slabost tradicije bez sadržaja i očituje se snaga uvjerenoga vjernika. Uvjereni vjernik jest osoba koja članke svoje vjere vjeruje, trudi se razumjeti i protumačiti: "budite uvijek spremni na odgovor svakomu koji od vas zatraži obrazloženje nade koja je u vama" (1 Pt 3,15). Koja je to nada, iako je osobno volim vidjeti kao činjenično utemeljenu sigurnost, u nama?

Upoznavanje Boga i izgradnja odnosa s Njim donosi provjereno sigurne, točnije, apsolutno istinite i sigurne odgovore ljudima na egzistencijalna pitanja. Uvjereni vjernik svjestan nade koju nosi u sebi živi odnos s Njim. Taj odnos utemeljen je na starozavjetnoj i Isusovoj maksimi: ljubi Gospodina, Boga svoga, svim srcem svojim, svom dušom svojom i svom snagom svojom! Ljubi bližnjega svoga kao samoga sebe (usp. Pnz 6,5; Lev 19,18 i Mt 22,37-39). Ljubiti Boga iznad svega proizlazi iz činjenice vlastitoga postojanja. Iz ne-postojanja On me iz čiste ljubavi pozva na postojanje. Razlog je to zbog kojega bi mi On trebao biti iznad svega, ali baš iznad svega. I to znači upravo to kad kažemo Bog mi je na prvom mjestu i to je razlog zašto bi nam Bog morao biti na prvom mjestu.

Budući da smo sklad zajedništva s Njim narušili ostvarivanjem sotonske prijevare i zloupotrebom slobode da budemo bogovi, skrili smo se od Njega i unijeli nered u međuljudske odnose i odnose sa svim stvorenim. On postade čovjekom da bi nas pronašao. Nama u svemu jednak bijaše osim u grijehu kako bi nas od ropstva grijeha oslobodio. Drage volje i iz ljubavi prihvati umiranje pokazujući nam jedini moguć, ispravan i pobjedonosan način kako svladati neprijatelja podnošenjem nepravde. Uskrsnućem nam objavi budućnost čovjeka (i tijela i duše), puninu života lišenu svega onoga što je protivno Božjem naumu stvaranja. Uzašašćem pokaza gdje nam je domovina. A slanjem Duha Svetoga na članove svoje zajednice - Crkvu daje nam garancije da "vrata paklena neće je nadvladati" (Mt 16,18) i da je "s nama u sve dane do svršetka svijeta" (Mt 28,20). Naša suradnja s Duhom Svetim u Njegovoj Crkvi osigurava ostvarivanje svrhe svega stvorenoga na Božji način a ne na sotonski.

Izgraditi odnos s Njim znači ponajprije ostvariti sebe i Njegov naum u našemu životu. Pri tome postajemo Njegovo sredstvo da se ovdje i sad ostvaruje kraljevstvo nebesko. Upravo nam to osigurava radost življenja u Duhu koji nas potiče da ga zovemo Oče i proživimo djetinjstvo na zemlji za zrelost punine u vječnosti.


AUDIO: Biskup Petar Palić: Imenovanjem vizitatora za župu Međugorje jasno je što je papi Franji na srcu…

Međugorje,  Pet, 17. Svi. 2024.

AUDIO: Biskup Petar Palić: Imenovanjem vizitatora za župu Međugorje jasno je što je papi Franji na srcu…

Mostarsko-duvanjski biskup i apostolski administrator trebinjsko-mrkanski mons. Petar Palić gostovao je u emisiji „Susret“ Radiopostaje „Mir“ – Međugorje

Bleiburg: Euharistijskim slavljem obilježena 79. obljetnica Bleiburške tragedije

Bleiburg,  Pet, 17. Svi. 2024.

Bleiburg: Euharistijskim slavljem obilježena 79. obljetnica Bleiburške tragedije

Euharistijsko slavlje za sve žrtve Bleiburške tragedije i križnih puteva s kraja Drugoga svjetskog rata, u petak 17. svibnja 2024. godine u župnoj crkvi sv. Petra i Pavla u Bleiburgu, predvodio je provincijal

Kardinal Ratzinger o razlici između nadnaravnosti i duhovnih plodova

Vatikan,  Pet, 17. Svi. 2024.

Kardinal Ratzinger o razlici između nadnaravnosti i duhovnih plodova

U knjizi-intervjuu s Vittoriom Messorijem "Razgovor o vjeri" (1985.), kardinal Joseph Ratzinger, tadašnji pročelnik Kongregacije za nauk vjere, a kasnije papa Benedikt XVI., govorio je i o razlici između nadnaravnosti i duhovnih plodova.

Papa: Posjet katakombama tijekom Jubileja jača vjeru i nadu

Vatikan,  Pet, 17. Svi. 2024.

Papa: Posjet katakombama tijekom Jubileja jača vjeru i nadu

Primivši sudionike plenarnoga zasjedanja Papinskoga povjerenstva za sakralnu arheologiju papa Franjo je kazao koliko cijeni rad na valorizaciji tih groblja koja svjedoče iščekivanje uskrsnuća