Crkva na kamenu

Tko može biti kum na krštenju ili krizmi i koji su uvjeti?


Mostar,  Sri, 11. Siječanj 2023.

Crkva na kamenu

Nakon što je don Dražen Kutleša, danas nadbiskup splitsko-makarski, kroz nekoliko godina obrađivao pravne teme, u pastoralnom listu Crkva na kamenu nije bilo kolumne koja bi se bavila pravnim temama. Stoga se javila ideja o pisanju tema iz ove struke. Nadam se da će teme koje budemo birali pomoći onima koji budu čitali u što boljem shvaćanju samih zakona ali i njihove primjene. Naslov prve teme jest "Tko može biti kum na krštenju ili krizmi?". Ovu temu je već jednom u Crkvi na kamenu obradio spomenuti autor nadbiskup Kutleša, no neke bitne stvari važno je ponoviti.1

Biti kum ili kuma je ponajprije prava crkvena služba. Kumovi u crkvenom - liturgijskom, kanonskopravnom i pastoralnom - smislu postoje samo kod sakramenta krsta i potvrde dok su na vjenčanju uvijek i samo svjedoci. Budući da nije isto biti kum ili svjedok, uvjeti koje Crkva traži za jedno ili drugo različiti su. Često su i župnici u dilemi kome mogu dati potvrdu za kumstvo tj. ima li ta osoba sve potrebne uvjete biti kum. Osobito ako uzmemo da je izbor kume i kuma delikatan: od njih se traži da svojim svjedočanstvom kršćanskoga života, svojom molitvom i riječima prate dijete na putu vjere. Njihova je zadaća još delikatnija i dragocjenija kada se roditelji, tražeći krštenje svoje djece, nađu u teškoj vjerskoj nevolji koga izabrati za kuma djetetu, može li ta izabrana osoba kumovati, što treba toj osobi od potvrda? Ovo su stvarna pitanja i nedoumice. Kako bi roditeljima pomogla, ali i zaštitila instituciju kumstva, Crkva je odredila kanonima (zakonima, i to njih tri) neke uvjete za kumovanje. U Zakoniku kanonskoga prava kojeg je promulgirao papa Ivana Pavao II., 1983. godine, u četvrtoj knjizi (od sedam) koja nosi naslov Posvetiteljska služba Crkve, u dijelu o sakramentima, u naslovu "O sakramentu krštenja", podnaslovu poglavlje IV. Kumovi, u kan. 872 (u kan. 893 za krizmu) navodi se "neka se kršteniku, ako je moguće, dade kum, čija je zadaća pomagati odraslom kršteniku u pristupu u kršćanstvo, a krštenika dijete zajedno s roditeljima predstaviti za krštenje i isto tako nastojati da krštenik provodi kršćanski život u skladu sa sakramentom krsta i da vjerno vrši s njim povezane obveze. Svaki katolik koji je primio potvrdu i euharistiju, koji je navršio 16 godina i koji vodi, koliko je to moguće, život u skladu s vjerom, može biti kum/kuma u obredu krštenja". U pogledu krizme navodi se u kan. 892  "neka potvrđenik, ako je to moguće, ima kuma, čija je dužnost brinuti se da se potvrđeni ponaša kao pravi Kristov svjedok i da vjerno vrši obveze povezane s tim sakramentom".

Prema tradiciji Crkve, kumovi su članovi kršćanske zajednice koji prikazuju, predstavljaju krštenika ili krizmanika zajednici vjernika, prate ih na putu odgoja i jamče njihovu pripravu i iskrenost. Uloga kuma jest uz roditelje brinuti se (nastojati) da krštenik provodi kršćanski život u skladu s vjerom. A to znači ako je potrebno, kum će surađivati s roditeljima kako bi dijete moglo doći do osobne ispovijesti vjere i izraziti je u životnoj stvarnosti. Stoga se od roditelja i kuma/e na krštenju uvijek traži jasno svjedočanstvo vjere. Postoje i drugi uvjeti za kumovanje koje navodi kan. 874, a to su: § 1. Da bi se kumu dopustilo preuzeti službu kuma, potrebno je:

1. da ga odredi sam krštenik ili njegovi roditelji ili onaj tko ih zamjenjuje ili, ako tih nema, župnik ili krstitelj i da je prikladan te da ima nakanu vršiti tu službu;

2. da je navršio šesnaestu godinu života, osim ako dijecezanski biskup odredi drugu dob ili ako župnik ili krstitelj smatraju da zbog opravdana razloga treba dopustiti iznimku;

3. da je katolik, potvrđen i već pričešćen i da provodi život u skladu s vjerom i preuzetom službom;

4. da nije udaren nikakvom zakonito izrečenom ili proglašenom kanonskom kaznom;

5. da nije otac ili majka krštenika.

§ 2. Krštenoj osobi koja pripada nekatoličkoj crkvenoj zajednici dopušta se da bude samo svjedok krštenja, i to jedino zajedno s katoličkim kumom.

Vidimo kako se već u prvom paragrafu u broju jedan kanona 874 postavljaju određeni uvjeti za kumovanje. Ponajprije da ga odredi krštenik (ako je krštenik odrasla osoba i koristi se razumom) ili roditelji krštenika. Ukoliko njih nema, onda onaj koji zamjenjuje roditelje, a može i župnik, odnosno krstitelj, odrediti tko će biti kum ako kuma nema. No važan uvjet je da je "prikladan i da ima nakanu vršiti tu službu". Stoga je i roditeljima obveza tražiti kuma koji je prikladan (pogodan) i koji ima nakanu vršiti tu službu. Drugi uvjet je da je navršio šesnaestu godinu života. Ovaj uvjet ima iznimku. Naime dijecezanski biskup, župnik ili krstitelj mogu "zbog opravdana" razloga dopustiti i drugačije. No što je opravdan razlog? Npr. može biti opravdan razlog ako osobi koja treba kumovati nedostaje nekoliko mjeseci da navrši šesnaest godina. U obredniku krštenja Red krštenja, u broju 10 općenito se određuje da kum bude "dovoljno zreo za vršenje te dužnosti". Treći uvjet je da je "katolik, potvrđen i već pričešćen i da provodi život u skladu s vjerom i preuzetom službom". Na katoličkom krštenju ili krizmi kum može biti samo katolik. No krštenoj osobi koja pripada nekatoličkoj crkvenoj zajednici može se dopustiti da bude "zajedno s katoličkim kumom" svjedok krštenja. Ovo je osobito naglašeno u §2 ovoga kanona. No postoji, prema važećem zakonu, odredba da jedan pripadnik istočne nekatoličke Crkve može biti kum na krštenju i krizmi uz jednoga katolika, tj. jedan pravoslavac može biti kum uz jednoga katolika, a jedan protestant ne može biti kum nego samo svjedok na krštenju ili krizmi.2 Četvrti uvjet je da mu zakonom nije izrečena ili proglašena neka crkvena kazna. Kao što naglašava Matija Berljak, svrha crkvenoga zakona jest štiti crkvenu zajednicu te je jasno da je dosuđena i proglašena kazna očit znak nečijeg protucrkvenog stava, i ujedno takvo ponašanje je suprotno zadaći kuma.3 Peti uvjet je da ne budu otac ili majka krštenika (a Zakonik istočnih crkva u kanonu 685 §1, 5 dodaje i ženidbenoga druga). Dakle, premda sami roditelji mogu predstaviti djelitelju sakramenta svoje dijete, ipak oni ne mogu vršiti službu kuma. Uostalom, kum je pridružen vjerskoj odgojnoj zadaći roditelja, pogotovo ako roditelji umru ili zanemare kršćanske obveze prema svom djetetu. Upravo zbog te svoje crkvene uloge, koja proširuje obitelj krstitelja u duhovnom smislu, kumovi ne mogu biti roditelji. A što se tiče kumova na sakramentu Potvrde prema kan. 893 §2 preporučuje se "uzeti za kuma onoga tko je tu službu preuzeo na krštenju" kako bi mogao još kvalitnije vrštiti službu preuzetu na krštenju (naravno ako je osoba kvalitetno do tada obavljala službu). U kanonu se dakle preporučuje, a ne obvezuje.

Roditelji znaju biti u dilemi oko izbora kumova te se često pitaju može li biti više kumova prilikom sakramenta krštenja? Zakonodavac odgovara preko kanona 873, u kojem se traži da se "uzme samo jedan kum ili jedna kuma, ili i kum i kuma". Berljak ističe da je ova odredba ponajprije zbog praktične naravi tj. ako bi bilo više kumova i kuma, nitko od njih ne bi mogao ispravno vršiti svoju zadaću te bi mogli nastati međusobni sukobi oko kriterija i načina vršenja te službe.4

1 Usp. Dražen Kutleša, "Tko može biti kum ili kuma na krštenju ili krizmi?", u:  Crkva na kamenu, 1/2004., str. 8-9.
2 Usp. Direktorij za primjenu načela i normi o ekumenizmu, 25. ožujka 1993., br. 98.
3 Usp. Matija Berljak, Kumovi, svjedoci, Glas Koncila, 2010., str. 42.
4 Isto, str. 35.
Započinju Dani pobijenih hercegovačkih franjevaca

Široki Brijeg,  Pon, 30. Sij. 2023.

Započinju Dani pobijenih hercegovačkih franjevaca

Na Širokom Brijegu uobičajeno će početkom veljače, ove godine 3. – 7., biti održani »Dani pobijenih hercegovačkih franjevaca« u povodu 78. obljetnice jugokomunističkog ubojstva 66 hercegovačkih franjevaca u Drugom svjetskom ratu i poraću

Održan sastanak Odbora HBK za mlade

Zagreb,  Pon, 30. Sij. 2023.

Održan sastanak Odbora HBK za mlade

U ime povjerenika za mlade Vrhbosanske nadbiskupije sastanku je nazočio vlč. Ivan Matijević, pastoralni suradnik u Nadbiskupijskom centru za pastoral mladih "Ivan Pavao II." u Sarajevu

Imenovanje novih članova pastoralnoga i ekonomskoga vijeća

Sarajevo,  Pon, 30. Sij. 2023.

Imenovanje novih članova pastoralnoga i ekonomskoga vijeća

U nedjelju, 29. siječnja u župnoj crkvi Sv. Franje Asiškog na Dobrinji dekan Sarajevskog dekanata i župnik na Stupu preč. Miroslav Ćavar predslavio je misu i uveo u službu nove članove Župnog ekonomskog i pastoralnog vijeća

Obred primanja i obećanja Frame Međugorje

Međugorje,  Pon, 30. Sij. 2023.

Obred primanja i obećanja Frame Međugorje

U nedjelju 29. siječnja 2023. godine je u župnoj crkvi sv. Jakova u Međugorju pod večernjim euharistijskim slavljem u 18 sati upriličen obred primanja i obećanja članova Franjevačke mladeži Frame Međugorje