Crkva na kamenu

Molite za mir Jeruzalemov...


Mostar,  Pet, 19. Sij. 2024.

Crkva na kamenu

Piše: Mario Glibić // Crkva na kamenu

Proteklih mjeseci mediji svakodnevno javljaju o obnovi sukoba u Svetoj Zemlji. Povijest toga djelića istočnoga Sredozemlja, po kojemu je nekoć živio, kročio, umro i uskrsnuo naš Gospodin, kroz cijelu povijest ispunjena je gotovo neprekidnim ratovanjem, opsadama, nemirima i promjenama vlastodržaca. Sljedeći redci tek će površno navesti povijesne trenutke u kojima su razne vojske i vladari zauzimali grad.

Izraelski kralj David osvojio je Jeruzalem od Jebusejaca nakon opsade, oko 1000. god. prije Krista.

Tijekom VIII. stoljeća prije Krista, Jeruzalem postaje vazalom Novoasirskoga carstva.

Nabukodonozor II., novobabilonski kralj, osvojio je grad od Judejaca, nakon opsade, 597. god. prije Krista. Judejski kralj Jojakin i većina stanovništva odvedeni su u babilonsko ropstvo.

Padom Novobabilonskoga carstva, 539. god. prije Krista, započelo je perzijsko razdoblje, u kojemu Jeruzalem pripada Ahemenidskom carstvu.

Zajedno s drugim dijelovima Perzijskoga carstva, i Jeruzalem 332. god. prije Krista postaje dijelom golemoga imperija Aleksandra Velikoga.

Makedonsko-grčki vojskovođa Ptolemej, koji se zakraljio u Egiptu, osvojio je Jeruzalem 312. god. prije Krista.

Seleukidski vladar Antioh III. Veliki napada i osvaja Jeruzalem od Ptolemeja IV., 201. god. pr. Kr.; Ptolemej ga vraća 200. god., a Antioh III. ga iste godine ponovno osvaja nakon opsade.

Godine 169. prije Krista, izraelski veliki svećenik Jason napada grad. Kao reakciju na pobunu, kralj Antioh IV. "zauze grad oružanom rukom", kako navodi biblijski kroničar, dodajući podatak o četrdeset tisuća žrtava i isto toliko odvedenih u roblje. Dvije godine kasnije grad je ponovno napadnut i opljačkan.

Židovski pobunjenici, pod vodstvom Jude Makabeja, uspijevaju 164. god. pr. Kr. zauzeti Jeruzalem. Nakon Judine smrti 160. god., Jeruzalem opet dolazi pod vlast Seleukidâ.

Oko 141. god. prije Krista formira se židovsko hašmonejsko kraljevstvo, i na vlast dolazi Šimun, brat Jude Makabeja. Posljednji seleukidski kralj, Antioh VII. godine 134./135. opsjeda Jeruzalem, koji mu plaća danak i pada u dvadesetogodišnje vazalstvo.

Član hašmonejske dinastije, Aristobul II., buni se protiv svoje obitelji i 67. god. pr. Kr. zauzima Jeruzalem. Dvije godine kasnije, njegov brat Hirkan II. predvodi neuspješnu opsadu grada.

Rimsko razdoblje počinje 63. god. prije Krista, kada je Pompejeva vojska zauzela grad i pridružila ga Rimskoj Republici. Aristobulov sin, Antigon, udružuje se s Partima i 40. god. pr. Kr. uspijeva ga osvojiti od Rimljana. Novu opsadu grada predvodi Herod uz pomoć Rima, te 37. god. vraćaju Jeruzalem pod svoju vlast.

U stoljeću koje je uslijedilo, u Jeruzalemu se podiglo barem dvanaest značajnijih pobuna ili nereda, koje su kulminirale 70. god. u vojnom pohodu Rimljana na Jeruzalem. Nakon četveromjesečne opsade, hram je bio srušen, grad potpuno uništen, a suvremeni povjesničar piše o 1,1 milijun mrtvih.

Još jednu pobunu protiv Rimljana poveo je Šimun Bar Kohba, 132. godine. Židovi su držali grad tijekom tri godine, da bi u konačnici pobunu ugušio rimski general Seksto Julije Sever.

Nakon nekoliko stoljeća rimske i bizantske vlasti, Jeruzalem 614. god. prvo opsjeda, a zatim i osvaja perzijska vojska. Grad se vraća pod bizantsku vlast 629. godine.

Jeruzalem pada pod muslimansku vlast omejidskoga kalifa Omera, nakon šestomjesečne opsade 638. god. Kalifat 745. god. vojnim udarom preuzima abasidska dinastija, a oko 969. god. grad dopada fatimidskoj dinastiji. Nakratko ga drže arapski pobunjenici, ali fatimidi ponovno osvajaju grad 1025. godine.

Jeruzalem 1073. osvajaju turkomanski Seldžuci; Fatimidi ga nakratko vraćaju 1076., Seldžuci ponovno osvajaju sljedeće godine.

Fatimidi opet zauzimaju grad 1098., da bi već 1099. bio oslobođen u Prvom križarskom pohodu. Od križara ga osvaja sultan Saladin, 1187. godine. Treći križarski pohod završava sporazumom između Saladina i Rikarda Lavljega Srca, sklopljenim 1192., prema kojemu grad ostaje pod muslimanskom vlašću, a kršćanima se jamči sloboda hodočašća.

Križari ponovno stječu grad sporazumom iz 1229. godine. Između 1240. i 1260. Jeruzalem je više od deset puta promijenio vladare, ponekad i više puta u istoj godini. Posljednji su grad osvojili Mameluci, otjeravši Mongole 1260. godine, te je Jeruzalem ostao pod njihovim sultanatom dva i pol stoljeća.

Pobjedom Osmanlija nad Mamelucima, 1516. godine, započela je još jedna duga faza u povijesti Jeruzalama. Osmanlijska će vlast potrajati sve do pred kraj Prvoga svjetskog rata, ali ne bez čestih pobuna, ustanaka, nereda ili kratkotrajnih zauzimanja grada, kao na primjer 1831.-1840., kada su Jeruzalem zauzeli Egipćani pod vladavinom Muhameda Alija.

Slijedom pobjede u bitci za Jeruzalem, grad 1917. zauzimaju Britanci. General Allenby, prvi kršćanin koji je upravljao Jeruzalemom nakon više stoljećâ, u grad ulazi pješice, želeći iskazati poštovanje svetomu gradu.

Ni britanska uprava nije bila pošteđena učestalih neredâ i sukoba. Jeruzalem 1948. postaje dijelom novouspostavljene izraelske države, a njegova povijest u posljednjim desetljećima ne razlikuje se previše od proteklih tisućljeća.

Teško da postoji grad na svijetu koji je toliko puta osvajan i oko kojega su se sukobile tolike vojske kroz tri tisuće godina povijesti. Time su značajnije riječi psalmista, napisane davno prije Krista: "Molite za mir Jeruzalemov; (...) Neka bude mir u zidinama tvojim!"


Nadbiskup Kutleša blagoslovio bogoslužni prostor Župe bl. Ivana Merza u Zagrebu – Špansko

Zagreb,  Pon, 04. Ožu. 2024.

Nadbiskup Kutleša blagoslovio bogoslužni prostor Župe bl. Ivana Merza u Zagrebu – Špansko

Zagrebački nadbiskup Dražen Kutleša blagoslovio je u nedjelju, 3. ožujka 2024. novi bogoslužni prostor Župe bl. Ivana Merza u Španskom

Izmjene u vlastitom zakonu Apostolske signature

Vatikan,  Ned, 03. Ožu. 2024.

Izmjene u vlastitom zakonu Apostolske signature

Motuproprijem pape Franje „Munus Tribunalis“ učinjene su manje tehničko-jezične promjene u odredbama koje se tiču upravljanja Vrhovnim sudom koji rješava sporove proizašle iz akata crkvene upravne vlasti

Nedjelja solidarnosti u župi Orašje

Orašje,  Ned, 03. Ožu. 2024.

Nedjelja solidarnosti u župi Orašje

Treća korizmena nedjelja, 3. ožujka u crkvi blaženog Alojzija Stepinca u Orašju obilježena je Nedjeljom solidarnosti uz sudjelovanjem velikog broja vjernika.