Vlč. Ivica Komadina, delegat za hrvatsku pastvu u Njemačkoj

Kršćanofobija u Europi zasad je samo – iznimka


Njemačka,  Sri, 19. Srp. 2023.

Vlč. Ivica Komadina, delegat za hrvatsku pastvu u Njemačkoj

Izvor: Katolički tjednik

„Ima i pojava ekstremnih protivnika Crkve koji ubijaju svećenike, napadaju i ubijaju novinare, pale crkvene zgrade, mrze sve kršćansko, ali mislim da su to, barem sad za sad, uistinu iznimke, pojedinci koji su zaslijepljeni i zavedeni preko društvenih medija od raznoraznih mrzitelja svega kršćanskoga i tipično europskoga“, drži don Ivica.

Sugovornik Katoličkog tjednika vlč. Ivica Komadina rođen je 23. studenoga 1950. u Mostaru, od majke Anke, rođ. Glibić i oca Dominika. Za svećenika Mostarsko-duvanjske biskupije zaređen je 1974. u Pologu kod Mostara. Pastoralno se usavršavao od 1974. do 1975. u Sarajevu. Njemački jezik je od 1975. do 1976. usavršavao u Njemačkoj gdje je djelovao kao župni vikar na njemačkoj župi Sv. Marka u Eislingenu. Od prosinca 1977. do lipnja 1978. bio je voditelj HKM-a Göppingen. Od lipnja 1978. do rujna 1989. djelovao je kao voditelj HKM-a Balingen, a od rujna 1989. do 31. prosinca 2010. vodio je hrvatske katoličke zajednice Reutlingen, Metzingen i Tübingen.
Od 1. siječnja 2011. do 31. prosinca 2015. obnašao je službu delegata za hrvatsku pastvu u Njemačkoj u prvom petogodišnjem mandatu, a 1. siječnja 2016. započinje njegov drugi petogodišnji mandat delegata. Od svibnja 2003. bio je član Svećeničkog vijeća u Biskupiji Rottenburg-Stuttgart, a od ožujka 2009. i član Upravnog odbora Svećeničkog vijeća u istoj biskupiji.

Stalno vijeće Njemačke biskupske konferencije potvrdilo je na sjednici 23./24. studenoga 2020. novi petogodišnji mandat delegatu za hrvatsku pastvu u Njemačkoj vlč. Ivici na prijedlog HBK-a i BK-a BiH. Novi petogodišnji delegatski mandat započeo je 1. siječnja 2021., a završava 31. prosinca 2025.

Povod za razgovor s vlč. Ivicom je 11. srpnja, kada se slavi Sv. Benedikt – zaštitnik Europe.

Poštovani, Sv. Benedikt je, dakako, glasovit po svojoj krilatici: Ora et labora – Moli i radi. Ali i po njegovu drugome geslu: Odložite mačeve! Upravo je, čini se,ovo drugo u današnjoj Europi aktualno.Krajem lipnja svjedočili smo, naime, mirovnoj misiji Papina izaslanika kardinala Mattea Zuppija u Kijev i Moskvu. Sveta Stolica zapravo jedina mir u ukrajinsko-ruskom ratu traži na objema zaraćenim adresama.

Još od Isusovih riječi koje je zapisao Sv. Ivan Evanđelist: „Mirvam ostavljam,mir vam svoj dajem. Dajemvam ga, ali nekaoštosvijet daje. Neka se neuznemiruje vaše srce i neka se ne straši“ (Iv 14,27), Isusovi učenici pozvani su širiti Njegov mir. Onaj mir kojim Uskrsli pozdravlja svoje apostole još od „uvečer toga istog dana, prvog u tjednu, dok su učenici u strahu od Židova bili zatvorili vrata, dođe Isus, stane u sredinu i reče im: 'Mir vama!'“ (Iv 20,19). Ako je itko pozvan širiti mir u ovom nemirnom svijetu, onda je to Crkva Kristova, i mi njegovi sljedbenici.

Dakako da su i poslanici Svete Stolice samo obični ljudi i ovise o dobroj volji obiju zaraćenih strana. Za svaki mir moramo moliti: u obitelji, među zavađenim supružnicima, u sukobu djece i roditelja, za prestanak svađe na radnom mjestu. U bezbrojnim situacijama mir je ovisan o dobroj volji posvađanih, o želji za pomirenjem, o želji za mirom koji samo Bog može dati. Pogotovo u ratu je potrebna Božja pomoć za ostvarenje mira, ali i ljudski napori, pa i napori Svete Stolice mogu pomoći da Bog da da umjesto rata bude mir, da prestane krvoproliće.

U Domovinskom ratu prije 25-30 godina i mi Hrvati smo osjetili da je mir ponajprije plod molitve i Božji dar, uz sva nastojanja i domaćih i stranih političara.

Riječi pape Benedikta XVI., izrečene još 2009., čine se danas proročkim. Ratzinger je, naime, upozoravao kako zaboraviti kršćanske korijene Europe, znači izložiti europski kontinent opasnosti da njegov prvobitni polet bude ugašen individualizmom i utilitarizmom. U kakvoj Europi mi danas, po Vašem sudu, živimo?

Da, uistinu su i individualizam koji je tadašnji kardinal-dekan Joseph Ratzinger u propovijedi na misi pred izbor novog pape/konklave u Sikstinskoj kapeli 18. travnja 2005. stavio na isti stupanj s ateizmom, kao i utilitarizam koji je filozofsko stremljenje koje stremi omogućiti „najviše moguće sreće najvećem mogućem broju“ (J. Bentham), početak kraja naše europske civilizacije. Ima naznaka da su Europa i Zapad uopće već prešli svoj zenit i lagano idu svome kraju, kao primjerice već davno prošle kulture Rimskog, Egipatskog, Perzijskog Carstva…

Papa Franjo u svome je posjetu Europskom parlamentu i Vijeću Europe 2014. pak upozorio kako će Europa ili ponovno otkriti svoj kršćanski identitet, ili će izgubiti dušu i postati dehumanizirana. Ta je opasnost, dojam je, danas veća no ikad?

Upravo ovih dana u cijeloj su Francuskoj žestoki prosvjedi, ponaosob na tisuće mladih uglavnom s migracijskom pozadinom koji prosvjeduju zbog nepravedno ubijena 17-godišnjaka Noela, ali prosvjedi koji prelaze „granice kulture“, pa i svih kršćanskih vrjednota. Strasbourg, Marseille, Pariz i desetci tisuća policajaca ne mogu obuzdati mlade ljude od kojih doduše mnogi nisu kršćani, ali sa sigurnošću se može pretpostaviti kako u svim tim divljanjima ima i dehumaniziranih kršćana.

Kakvo, međutim, ozračje vlada u europskim institucijama, svjedočila je prije nekoliko godina hrvatska europarlamentarka Mirjana Petir tvrdeći kako je rezolucija Europskog parlamenta o genocidu nad kršćanima u Siriji i Iraku, u izradi koje je osobno sudjelovala, bila pod blokadom više od godinu samo zato što je nekima smetalo spominjanje riječi – kršćani. Gotovo nevjerojatno...

Ovdje u Njemačkoj živi velik broj ljudi koji nisu kršćani, ne pripadaju ni Katoličkoj niti Evangeličkoj Crkvi. Od ukupna broja stanovnika kojih je, prema podatcima njemačke Biskupske konferencije iz prošlog mjeseca, 84,4 milijuna u Njemačkoj, katolika je 20 937 590 ili 24,8%, protestanata 19 150 000. Muslimana je, prema podatcima od prije oko dvije godine, između 5,3 i 5,6 milijuna što je 6,5% do 7 % ukupnog stanovništva, ali je njihov utjecaj sve veći.

Poneki muslimanski predstavnici se bore da se za vjernike muslimanske vjeroispovijesti uvede neka vrsta „crkvenog“ poreza, po uzoru na crkveni porez u Katoličkoj i Evangeličkoj Crkvi, jer da su muslimani treća najveća vjerska zajednica u Njemačkoj. Priča se da već ima dječjih vrtića s većinskom muslimanskom djecom, u kojima više nema slavlja Sv. Nikole, gdje se djeci kuhaju jela koja odgovaraju muslimanskim propisima i sl.

Nastavak intervjua pročitajte u tiskanom izdanju ili na portalu nedjelja.ba


Mlada misa fra Danijela Lukića u Busovači

Busovača,  Pon, 22. Srp. 2024.

Mlada misa fra Danijela Lukića u Busovači

Mladomisnik fra Danijel Lukić proslavio je mladu misu u rodnom gradu Busovači 21. srpnja 2024., nakon što je zaređen za svećenika na svetkovinu sv. Petra i Pavla 29. lipnja u sarajevskoj katedrali Srca Isusova

Župa Korićani proslavila svog nebeskog zaštitnika sv. Iliju Proroka

Korićani,  Pon, 22. Srp. 2024.

Župa Korićani proslavila svog nebeskog zaštitnika sv. Iliju Proroka

U subotu 20. srpnja župa Korićani proslavila je svog nebeskog zaštitnika sv. Iliju Proroka svečanom patronskom misom koju je predslavio preč. Josip Lebo, travnički župnik i dekan.

Kardinal Parolin: Ukrajina je u mračnom času Kalvarije, zazovimo čudo mira

Berdychiv,  Ned, 21. Srp. 2024.

Kardinal Parolin: Ukrajina je u mračnom času Kalvarije, zazovimo čudo mira

Državni tajnik kardinal Parolin, Papin izaslanik u toj zemlju u ratu, predvodio je 21. srpnja misu u marijanskom svetištu Berdychiv. Vjernike je potaknuo da ne gube vjeru čak i ako se čini da zlo ima prevlast.

Vlč. Vlatko Rosić proslavio 20 godina svećeništva

Zenica,  Ned, 21. Srp. 2024.

Vlč. Vlatko Rosić proslavio 20 godina svećeništva

U župi Bezgrješnog začeća Blažene Djevice Marije u zeničkom naselju Crkvica, vlč. Vlatko Rosić proslavio je u nedjelju, 21. srpnja, 20 godina svećeništva.