Preč. Franjo Tomić, župnik i čuvar svetišta Sv. Leopolda Mandića u Maglaju

Uvijek je bilo iskrenih ispovijedi i traženja zagovora Sv. Leopolda


Maglaj,  Pet, 31. Svi. 2024.

Preč. Franjo Tomić, župnik i čuvar svetišta Sv. Leopolda Mandića u Maglaju

Izvor: Katolički tjednik

Blagdan„Apostola ispovjedaonice“, malenoga kapucina – „svetca iz Herceg Novog koji je osvojio svijet“, bio nam je povod za razgovor sa župnikom i čuvarem svetišta Sv. Leopolda Bogdana Mandića u Maglaju preč. Franjom Tomićem.

Naš sugovornik, preč. Tomić rođen je u župi Prozor 10. listopada 1961. Osnovnu školu završio je u rodnom mjestu, a sjemenište u Zadru. Studij teologije pohađao je u Sarajevu gdje je i zaređen za svećenika na Petrovo 1987.

Kao mladomisnik upućen je za pastoralnog suradnika u Zenicu – župa Sv. Josipa. Godine 1989. imenovan je ekonomom Vrhbosanskog bogoslovnog sjemeništa u Sarajevu. Na toj dužnosti zatekao ga je rat kada su se bogoslovi iselili iz Sarajeva. No, on je dragovoljno ostao u opkoljenom gradu kako bi vodio brigu o onomu što je tu. Odlukom nadbiskupa vodio je Caritas u Sarajevu sve do 1995. kad je imenovan župnikom u Zavidovićima gdje je ostao do 2004. Potom je bio župnikom u Gračanici tri godine, u Brodu također tri godine te u Dubrovniku – zbog materijalnih dobara Vrhbosanske nadbiskupije – tri godine. Zatim je imenovan ekonomom nadbiskupije u Sarajevu s mandatom od pet godina – do 2019. kad je preuzeo vođenje župe i svetišta u Maglaju.

Poštovani preč. Tomiću, svetište Sv. Leopolda Bogdana Mandića u Maglaju jedino je u BiH. Otkako ste Vi župnik i njegov čuvar, koliko je još uvijek među katoličkim pukom živa pobožnost i privrženost ovom svetcu?

Prije dolaska za župnika u ovu župu i svetište Sv. Leopolda čuo sam, a ponekad se i uvjerio o manjem ili većem broju vjernika koji posjećuju ovo svetište. Već je peta godina u tijeku kako sam ovdje i kako aktivno djelujem. Nažalost po dolasku zavladala je korona koja je ostavila velike posljedice u smislu odvikavanja ljudi od crkve. Međutim u ove četiri pune godine nikad ni jednu srijedu nismo izostavili da nije bila sveta misa i pobožnost na čast Sv. Leopoldu. Uz to uvijek je bilo iskrenih ispovijedi i traženja zagovora Sv. Leopolda. Želim reći da među ovim katoličkim pukom ima vjere, ima pobožnosti, pouzdanja… a, hvala Bogu i zagovoru Sv. Leopolda, i uslišanja.

Ono po čemu je ovaj hrvatski sin posebno znamenit jest njegova neumorna ljubav prema ispovjedaonici u kojoj je satima slušao „ispiranje“ duša brojnih vjernika. Što iz toga mogu naučiti svećenici danas?

Mogu govoriti u svoje ime, a s kolegama svećenicima vrlo često diskutiram na temu ispovijedanja. Osobno mi nije drago ispovijedati „na brzinu“ kao što je pred početak svete mise ili kako je u mnogim našim krajevima običaj božićnih i uskrsnih ispovijedi. Ispovijed je sakrament koji ne možemo ljudskim rječnikom dovoljno protumačiti. Susret Božanske dobrote i ljubavi s ljudskom slabošću ma koliko ona velika bila. Ispovijed traži raspoloženje, spremnost, priznanje, sagledavanje istine o sebi onog tko se ispovijeda… Raspoloženje moje kao svećenika da je preda mnom konkretna osoba s konkretnim djelom, a ne neki serijski broj. Iznad svega tu je milosrdna i nesebična Božja ljubav sa svojim darovima. Ja kao ispovjednik trebam „ući u dušu“ pojedinca.

Možemo li za Maglaj reći da je svojevrsna „ispovjedaonica“ ovog dijela BiH? Postoji li možda podatak koliko ispovijedi bude na dnevnoj, mjesečnoj ili godišnjoj razini ovdje?

Što se tiče Maglaja i ovog svetišta, možemo reći da je svojevrsna ispovjedaonica ovoga kraja. Nažalost, nije vođena evidencija o ispovijedima, a ako je nekad i vođena – to je stradalo. Mogu reći na razini jednog tjedna da najmanje po 20-ak ispovijedi imam, a na zavjetnim misama srijedom i pobožnostima od 50 duša pa naviše koji nisu župljani ove župne zajednice…

Znamo da mnogi dolaze kako bi molili zagovor Sv. Leopolda. Ima li u maglajskom svetištu, uz katolike, i vjernika drugih konfesija koji mole za svoje potrebe?

Inače u Maglaju za razliku od mnogih drugih krajeva naše Domovine raspoloženje stanovnika grada prema svetištu je uistinu odlično. Poštovanje s jedne strane, pomoć u potrebi, razumijevanje, prezentacija gostima… Sve je to prisutno kod onih koji nisu katolici. Svakako, među tim pukom ima i onih koji traže zagovor Sv. Leopolda.

Nastavak pročitajte u tiskanom izdanju ili na portalu nedjelja.ba


Zlatna misa mons. Pere Zebe u Bijelom Brdu kod Dervente

Bijelo Brdo kod Dervente,  Ned, 23. Lip. 2024.

Zlatna misa mons. Pere Zebe u Bijelom Brdu kod Dervente

Devetnica i proslava blagdana sv. Ante na Humcu

Humac kod Ljubuškog,  Čet, 13. Lip. 2024.

Devetnica i proslava blagdana sv. Ante na Humcu

50 godina župe Čeljevo

Čeljevo,  Pet, 07. Lip. 2024.

50 godina župe Čeljevo

Dani Srca Isusova u Bijelom Polju

Bijelo Polje - Mostar,  Pet, 07. Lip. 2024.

Dani Srca Isusova u Bijelom Polju

Slušati vapaj zemlje i siromaha u Kolumbiji

Vatikan,  Sri, 12. Lip. 2024.

Slušati vapaj zemlje i siromaha u Kolumbiji

Utvrditi prilike za suradnju s vladama u jačanju zauzimanja za mir – cilj je Radne skupine za Kolumbiju (Grupo de Trabajo por Colombia), koju je jutros, 12. lipnja, papa Franjo u Vatikanu primio u audijenciju

AUDIO: Ovotjedna radioemisija Svjetla riječi posvećena je Franjevačkom samostanu i crkvi svetoga Ante

Sarajevo,  Sri, 12. Lip. 2024.

AUDIO: Ovotjedna radioemisija Svjetla riječi posvećena je Franjevačkom samostanu i crkvi svetoga Ante

Ususret spomendanu svetoga Ante Padovanskog u ovotjednoj radioemisiji Svjetla riječi govorilo se o Franjevačkom samostanu i crkvi svetoga Ante koji preko stotinu godina krase sarajevsko naselje Bistrik.

Velika radost i zahvalnost u Hrvatskoj katoličkoj misiji Dublin

Dublin,  Sri, 12. Lip. 2024.

Velika radost i zahvalnost u Hrvatskoj katoličkoj misiji Dublin

Hrvatska katolička misija Dublin objavila je na svojoj Facebook stranici kako je s radošću i zahvalnošću svjedočila sakramentu krštenja malene Kristine, sedmog djeteta u obitelji Šola.

Objavljen je novi broj Kane za mjesec lipanj

Hrvatska,  Sri, 12. Lip. 2024.

Objavljen je novi broj Kane za mjesec lipanj

Lipanjski broj Kane donosi sadržaj uz koji će čitatelj moći promišljati o vjerničkoj stvarnosti, o tome kako danas ostati kršćanin u ovome svijetu, a nije preskočena ni tema nogometa