Preč. Franjo Tomić, župnik i čuvar svetišta Sv. Leopolda Mandića u Maglaju

Blagdan„Apostola ispovjedaonice“, malenoga kapucina – „svetca iz Herceg Novog koji je osvojio svijet“, bio nam je povod za razgovor sa župnikom i čuvarem svetišta Sv. Leopolda Bogdana Mandića u Maglaju preč. Franjom Tomićem.

Naš sugovornik, preč. Tomić rođen je u župi Prozor 10. listopada 1961. Osnovnu školu završio je u rodnom mjestu, a sjemenište u Zadru. Studij teologije pohađao je u Sarajevu gdje je i zaređen za svećenika na Petrovo 1987.

Kao mladomisnik upućen je za pastoralnog suradnika u Zenicu – župa Sv. Josipa. Godine 1989. imenovan je ekonomom Vrhbosanskog bogoslovnog sjemeništa u Sarajevu. Na toj dužnosti zatekao ga je rat kada su se bogoslovi iselili iz Sarajeva. No, on je dragovoljno ostao u opkoljenom gradu kako bi vodio brigu o onomu što je tu. Odlukom nadbiskupa vodio je Caritas u Sarajevu sve do 1995. kad je imenovan župnikom u Zavidovićima gdje je ostao do 2004. Potom je bio župnikom u Gračanici tri godine, u Brodu također tri godine te u Dubrovniku – zbog materijalnih dobara Vrhbosanske nadbiskupije – tri godine. Zatim je imenovan ekonomom nadbiskupije u Sarajevu s mandatom od pet godina – do 2019. kad je preuzeo vođenje župe i svetišta u Maglaju.

Poštovani preč. Tomiću, svetište Sv. Leopolda Bogdana Mandića u Maglaju jedino je u BiH. Otkako ste Vi župnik i njegov čuvar, koliko je još uvijek među katoličkim pukom živa pobožnost i privrženost ovom svetcu?

Prije dolaska za župnika u ovu župu i svetište Sv. Leopolda čuo sam, a ponekad se i uvjerio o manjem ili većem broju vjernika koji posjećuju ovo svetište. Već je peta godina u tijeku kako sam ovdje i kako aktivno djelujem. Nažalost po dolasku zavladala je korona koja je ostavila velike posljedice u smislu odvikavanja ljudi od crkve. Međutim u ove četiri pune godine nikad ni jednu srijedu nismo izostavili da nije bila sveta misa i pobožnost na čast Sv. Leopoldu. Uz to uvijek je bilo iskrenih ispovijedi i traženja zagovora Sv. Leopolda. Želim reći da među ovim katoličkim pukom ima vjere, ima pobožnosti, pouzdanja… a, hvala Bogu i zagovoru Sv. Leopolda, i uslišanja.

Ono po čemu je ovaj hrvatski sin posebno znamenit jest njegova neumorna ljubav prema ispovjedaonici u kojoj je satima slušao „ispiranje“ duša brojnih vjernika. Što iz toga mogu naučiti svećenici danas?

Mogu govoriti u svoje ime, a s kolegama svećenicima vrlo često diskutiram na temu ispovijedanja. Osobno mi nije drago ispovijedati „na brzinu“ kao što je pred početak svete mise ili kako je u mnogim našim krajevima običaj božićnih i uskrsnih ispovijedi. Ispovijed je sakrament koji ne možemo ljudskim rječnikom dovoljno protumačiti. Susret Božanske dobrote i ljubavi s ljudskom slabošću ma koliko ona velika bila. Ispovijed traži raspoloženje, spremnost, priznanje, sagledavanje istine o sebi onog tko se ispovijeda… Raspoloženje moje kao svećenika da je preda mnom konkretna osoba s konkretnim djelom, a ne neki serijski broj. Iznad svega tu je milosrdna i nesebična Božja ljubav sa svojim darovima. Ja kao ispovjednik trebam „ući u dušu“ pojedinca.

Možemo li za Maglaj reći da je svojevrsna „ispovjedaonica“ ovog dijela BiH? Postoji li možda podatak koliko ispovijedi bude na dnevnoj, mjesečnoj ili godišnjoj razini ovdje?

Što se tiče Maglaja i ovog svetišta, možemo reći da je svojevrsna ispovjedaonica ovoga kraja. Nažalost, nije vođena evidencija o ispovijedima, a ako je nekad i vođena – to je stradalo. Mogu reći na razini jednog tjedna da najmanje po 20-ak ispovijedi imam, a na zavjetnim misama srijedom i pobožnostima od 50 duša pa naviše koji nisu župljani ove župne zajednice…

Znamo da mnogi dolaze kako bi molili zagovor Sv. Leopolda. Ima li u maglajskom svetištu, uz katolike, i vjernika drugih konfesija koji mole za svoje potrebe?

Inače u Maglaju za razliku od mnogih drugih krajeva naše Domovine raspoloženje stanovnika grada prema svetištu je uistinu odlično. Poštovanje s jedne strane, pomoć u potrebi, razumijevanje, prezentacija gostima… Sve je to prisutno kod onih koji nisu katolici. Svakako, među tim pukom ima i onih koji traže zagovor Sv. Leopolda.

Nastavak pročitajte u tiskanom izdanju ili na portalu nedjelja.ba