Nataša Mandrapa, glasnogovornica Operatora za OIEiEK

Povodom Svjetskog dana obnovljivih izvora energije, koji se obilježava 26. travnja, sugovornicu smo pronašli u glasnogovornici Operatora za obnovljive izvore energije i efikasnu kogeneraciju Nataši Mandrapi...

Razgovarao: Željko Ivković

Nataša Mandrapa je rođena u Mostaru gdje je na Filozofskom fakultetu stekla zvanje diplomirane novinarke. Od 2014. zaposlena je u Operatoru za obnovljive izvore energije i efikasnu kogeneraciju (Operator za OIEiEK) kao glasnogovornica ove federalne institucije koja ima sjedište u Mostaru.

Ovaj je Operator uspostavljen Zakonom o korištenju obnovljivih izvora energije i efikasne kogeneracije, s ciljem stvaranja institucionalne strukture za operacionalizaciju sistema podsticaja proizvodnje i otkupa električne energije iz postrojenja koja koriste obnovljive izvore energije i učinkovitu kogeneraciju. Kao glasnogovornica ovoga Operatora bila nam je izvrsni sugovornik na uobičajena pitanja koja padaju nam pamet pri pomisli na pojmove obnovljiva energija, ekologija te proizvodnja struje...

Poštovana, na početku nam recite koji je značaj Svjetskog dana obnovljivih izvora energije koji se obilježava 26. travnja svake godine te nam pojasnite što su to obnovljivi izvori energije?

Značaj Svjetskog dana obnovljivih izvora energije jest u tome da se osvijesti potreba za istraživanjem i primjenom obnovljivih izvora energije. Obnovljivi izvori energije (energija vjetra, solarna energija, hidroenergija, energija oceana, geotermalna energija, biomasa i biogoriva) predstavljaju prirodne izvore koji se konstantno dopunjavaju, a zamjena su za energiju iz fosilnih goriva i pomažu u smanjenju emisija stakleničkih plinova, te smanjenju ovisnosti o nepouzdanim i nestabilnim tržištima fosilnih goriva, posebno nafte i plina.

Upravo su energetske krize izazvane, prvenstveno, pandemijom koronavirusa, ali i ona izazvana ratom u Ukrajini, potvrdile koliki značaj za države ima lokalna proizvodnja električne energije iz obnovljivih izvora energije.

Samo vlastitom proizvodnjom električne energije iz obnovljivih izvora energije možemo osigurati energetsku neovisnost, odnosno ostvariti energetsku tranziciju.

Svjetski dan obnovljivih izvora energije prigodan je podsjetnik za Bosnu i Hercegovinu o potrebi što masovnijeg korištenja prirodnog potencijala obnovljivih izvora energije, a čija uporaba će doprinijeti postupnom povećanju udjela obnovljivih izvora energije u ukupnoj proizvodnji električne energije sve do potpune tranzicije.

Danas se u svijetu sve više govori o ekološkoj odgovornosti i zelenoj energiji, ali u BiH to nije baš tema koja je u vrhu prioriteta rasprava. Zašto je to tako?

Bosna i Hercegovina je davno donijela stratešku odluku da se želi pridružiti Europskoj uniji. S tim ciljem je potpisala i ugovor o Stabilizaciji i pridruživanju Europskoj uniji, koji predviđa obavezu učlanjenja u Energetsku zajednicu jugoistočne Europe. Ova zajednica je osmišljena, barem kada je sektor energije njezinih članova u pitanju, kao predvorje Europske unije u kome ćemo imati tehničku asistenciju za usuglašavanje našeg zakonodavnog okvira s EU pravnom stečevinom. S članstvom u Energetskoj zajednici, naravno, dolaze i obveze.

Ove obveze česta su tema energetskih događaja u Bosni i Hercegovini, a čiji sudionici su i donositelji odluka, kao i projekata od međunarodnih organizacija u sklopu kojih se dosta govori o zelenoj energiji. Na osnovu navedenih obveza donesen je set energetskih zakona u Federaciji Bosne i Hercegovine, skoro u potpunosti usuglašen s EU pravnom stečevinom, čija primjena će doprinijeti ubrzanju energetske tranzicije.

Međutim, moram primijetiti kako mediji na području Bosne i Hercegovine ne daju dovoljan značaj ovim temama unutar programa istih. Naravno, velika odgovornost je i na tijelima vlasti, odnosno na institucijama koje su odgovorne za provedbu energetskih politika. Ovdje posebno mislim na činjenicu da se pojedini potezi promatraju potpuno izdvojeno iz konteksta, ne sagledavaju se u širem kontekstu. Energetska tranzicija je dug i složen put, ne može biti provedena brzo, pogotovo ako se želi provesti pravedna energetska tranzicija u kojoj neće biti onih koji su na gubitku zbog njezina provođenja.

Zbog toga sam mišljenja da samo uz zajedničku suradnju donositelja/izvršitelja odluka i predstavnika medija, odnosno zajedničkim prepoznavanjem važnosti energetske tranzicije, možemo osigurati veći stupanj informiranosti javnosti o istoj, a time i podići svijest javnosti o koristima uporabe obnovljivih izvora energije.

Na što danas u radu stavlja naglasak Operator za OIEiEK u kontekstu obnovljivih izvora energije? Koja je zapravo misija i vizija Operatora za OIEiEK?

U skladu s odredbama novog Zakona o korištenju obnovljivih izvora energije i efikasne kogeneracije, koji je stupio na snagu 1. studenoga 2023., dok će primjena ovog Zakona u Federaciji Bosne i Hercegovine uslijediti od 2. svibnja 2024., Operator za OIEiEK poseban naglasak stavlja na nove nadležnosti. Iste se odnose na informiranje javnosti vezano za izgradnju elektrana u okviru građanske energije, odnosno na provedbu jednokratnog sufinanciranja prosumerskih postrojenja iz kategorije kućanstava, te na pripreme i organiziranje FIT i FIP aukcija.

Također, Operator za OIEiEK će biti odgovoran za balansnu grupu obnovljivih izvora energije, kao i za postupak izdavanja jamstava podrijekla električne energije.

Misija Operatora za OIEiEK je kontinuirana institucionalna podrška sudionicima u sustavu poticanja proizvodnje i otkupa električne energije iz postrojenja koja koriste obnovljive izvore energije i efikasnu kogeneraciju na ostvarenju definiranih obavezujućih ciljeva udjela obnovljivih izvora energije u ukupnoj finalnoj potrošnji energije u Federaciji Bosne i Hercegovine.

Operator za OIEiEK se vidi kao pouzdan partner svim sudionicima u sustavu poticanju proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora energije i efikasne kogeneracije, čiji je rad definiran strateškim smjernicama Parlamenta i Vlade Federacije BiH društveno koristan, odgovoran i međunarodno prepoznatljiv u domeni svojih nadležnosti.

Što se smatra pod pojmom „građanska energija“?

Građanska energija je pojam kojim Europska unija želi aktivno uključiti sve građane u proces tranzicije i dekarbonizacije. Prepoznato je da je to put kojim se građanin nagrađuje za financiranje procesa tranzicije, na način da se otvaranjem mogućnosti izgradnje postrojenja na vlastitim objektima (krovovima svojih kuća i poslovnih objekata) koji prvenstveno služe opskrbi, čime građanin smanjuje svoje troškove, dobiva slobodu određivanja uporabe svojih potrošača, pa čak i omogućava minimum sigurnosti opskrbe. Istodobno, radi praćenja procesa vezanih uz kontrole proizvodnje i potrošnje vlastite energije, građanin je upućen na praćenje informacija iz sektora čime postaje aktivni sudionik tržišta. Otvaranjem mogućnosti udruživanja građana između sebe, pa čak i s gospodarstvenicima i jedinicama lokalne samouprave, pojam građanske energije je dobio na snazi i već danas se bilježe veoma značajna ulaganja u građanska postrojenja u Europskoj uniji.

Stupanjem na snagu novog Zakona o korištenju obnovljivih izvora energije, odnosno početkom primjene istog, građanska energija će biti prepoznata i na području Federacije Bosne i Hercegovine.

Kazali ste da će rad Operatora za OIEiEK od 2. svibnja 2024. biti usmjeren i na provedbu jednokratna sufinanciranja prosumerskih postrojenja iz kategorije kućanstava. Što su prosumeri, i koji su benefiti takvih postrojenja?

Prosumer označava krajnjeg kupca električne energije koji istodobno i proizvodi i troši električnu energiju. Dakle, prosumeri mogu biti i kućanstva i gospodarska društva, odnosno i fizičke i pravne osobe. Masovnija izgradnja prosumerskih postrojenja, za Federaciju Bosne i Hercegovine, ima mnoge benefite od kojih je i taj da se u skladu s novim zakonskim okvirom prosumerska postrojenja podstiču jednokratno, i to samo s jednim dijelom ukupnih troškova, što je značajno jeftinije od postojećeg sustava poticanja otkupa cjelokupne proizvodnje po zajamčenim cijenama (FIT).

Prosumerska postrojenja električnu energiju proizvode na samom mjestu trošenja iste, dakle, manje angažiraju mrežu, te time značajno smanjuju gubitke u distributivnoj mreži. Vlasnici prosumerskih postrojenja, vođeni željom o maksimalnom iskorištenju svojih elektrana, povećavaju svjesnost i o potrošnji električne energije, potrebi planiranja i štednje energije putem investiranja u mjere energijske efikasnosti čime doprinose ostvarivanju strateških ciljeva cijele Federacije BiH. Postajanjem prosumerom, učinjen je prvi i najvažniji korak ka udruživanju u zajednicu OIE, svojevrsnih zadruga, u kojima građani pogoduju jedni drugima nudeći viškove proizvedene električne energije, svoje znanje i vještine, posebne potrebe za energijom, mogućnost skladištenja i slično.

Nastavak pročitajte u tiskanom izdanju ili na portalu nedjelja.ba