„Seulski model": molitva i potpora laika u pozadini Nadbiskupije s više od tisuću svećenika

Dok se brojne biskupije suočavaju s kontinuiranim padom broja duhovnih zvanja, Nadbiskupija Seul u Južnoj Koreji održava prezbiterij od više od tisuću svećenika te strukturu laika – utemeljenu prije pola stoljeća – koja potiče zvanja putem molitve, financijske potpore sjemeništarcima i trajne formacije. Nakon ređenja održanih u veljači 2026., broj svećenika koji pripadaju Nadbiskupiji porastao je s 994 na 1009. Ova brojka nadograđuje važan uspjeh postignut prethodne godine. Dana 7. veljače 2025. zaređeno je 26 novih svećenika – 25 iz Nadbiskupije i jedan iz sjemeništa „Redemptoris Mater" – čime je Seul dosegnuo simboličan prag od tisuću svećenika. Ova mjesna Crkva također broji više od 1,5 milijuna katolika.

Pedeset godina molitve i financiranja formacije sjemeništaraca

Posebnost Crkve u Seulu je Udruga za potporu duhovnim zvanjima, osnovana 17. travnja 1975. Započela je kao mala skupina za potporu sjemeništarcima koju su pokrenuli djelatnici Sjemeništa i petnaest laikinja pod duhovnim vodstvom oca Kima Deok-jaea. Godine 1977. Udruga je prihvatila svoje sadašnje ime i povezala se s Nadbiskupijskim uredom za duhovna zvanja. Tijekom pet desetljeća njezine aktivnosti počivaju na trima stupovima: članovi mole i sudjeluju na misama za duhovna zvanja; prinose financiranju studija i troškova života sjemeništaraca; te prolaze formaciju kako bi dalje promicali svećenička zvanja u vlastitim župama. Seulski nadbiskup Peter Chung Soon-taick istaknuo je ulogu te mreže tijekom mise kojom se u travnju 2025. slavila njezina 50. obljetnica, a kojoj je nazočilo oko 700 ljudi. „Taj rast ne bi bio moguć bez Božje milosti i predanoga zalaganja svećenika i članova koji su služili u tome poslanju", napomenuo je Chung. Nadbiskup je također sažeo načelo koje vodi rad Udruge: „Poziv je Božji dar, ali je i dar koji treba njegovati i čuvati kako bi mogao procvjetati."

Crkva rođena bez svećenika

Važnost laičkoga apostolata u poticanju duhovnih zvanja ukorijenjena je u samim početcima korejskoga katolicizma. Crkva u Južnoj Koreji jedinstvena je po tome što se razvila krajem 18. stoljeća na inicijativu laika koji su se s kršćanstvom upoznali putem knjiga pristiglih iz Kine. Budući da u početku nisu imali svećenike, ti su rani katolici proučavali vjeru, primali krštenje i osnivali zajednice iščekujući dolazak misionara. Kasniji progoni odnijeli su živote oko 10 000 mučenika čije svjedočanstvo i dalje zauzima središnje mjesto u identitetu korejskoga katolicizma. Među njima je sveti Andrija Kim Dae-geon, prvi korejski svećenik; zaređen je 1845., a mučeničku smrt podnio je već sljedeće godine u dobi od 25 godina. Tako je broj svećenika u Seulu narastao na više od tisuću u razdoblju od samo 180 godina nakon toga prvotnog ređenja.

I u Koreji pada broj sjemeništaraca

Ipak, podatci iz Seula ne znače da je južnokorejska Crkva pošteđena krize duhovnih zvanja. Tijekom obljetnice Udruge, sam Chung upozorio je na „stalni pad svećeničkih zvanja" te pozvao na pojačanu molitvu i potporu župa i zajednica. Podatci na nacionalnoj razini pokazuju znatan pad. Godine 2013. u korejskim biskupijama bilo je 1264 kandidata za svećeništvo; deset godina kasnije taj je broj pao na 790 – što je smanjenje od oko 40 %. Situaciju dodatno otežava demografska kriza u Južnoj Koreji koja bilježi jednu od najnižih stopa nataliteta na svijetu. Utjecaj katolicizma slabi i među mlađim naraštajima. Prema statističkim podatcima agencije Fides, koje navodi Korejska biskupska konferencija, katolici su činili 11,5 % stanovništva zemlje iako je taj udio bio znatno manji među djecom i mladima. Situacija u Seulu tako spaja još uvijek brojno svećenstvo s jasnim znakovima pada broja duhovnih zvanja. Suočena s tim trendom, Nadbiskupija se drži formule koja datira desetljećima prije sadašnje krize: neprestana molitva za duhovna zvanja, izravno uključivanje laika i financijska potpora onima koji ulaze u sjemenište. Južnokorejska Crkva također će se naći u središtu međunarodne pozornosti 2027. godine kada će Seul biti domaćin sljedećega Svjetskog dana mladih.

(kta)