Norveška: Katolička crkva raste i druga je denominacija u zemlji

Katolička crkva u Norveškoj službeno ima 170.983 člana, najviše u svojoj modernoj povijesti. To je druga po brojnosti vjerska ili filozofska zajednica u zemlji nakon luteranske Norveške crkve. Katolici čine oko 3 posto stanovništva, a njihov se broj povećao u posljednjim desetljećima, uglavnom zbog imigracije iz zemalja srednje i istočne Europe, izvijestio je ekai.

Na dan 1. siječnja 2026. godine u Norveškoj je živjelo 170.983 katolika. To je broj vjernika na temelju kojeg Ministarstvo za djecu i obitelj, odgovorno za vjerska pitanja, dodjeljuje pojedinoj vjerskoj zajednici godišnju javnu potporu. To je i najveći broj katolika u Norveškoj zabilježen u modernoj povijesti.

Katolička crkva je druga najveća pojedinačno registrirana vjerska ili filozofska zajednica u Norveškoj. Prvo mjesto zauzima Norveška crkva, luteranska denominacija, koja je do 2012. imala status državne crkve. Trenutno ima oko 3,4 milijuna članova, odnosno njoj pripada oko šest od deset stanovnika zemlje.

Međutim, ako se zbroje svi članovi islamskih zajednica, broj registriranih muslimana prelazi 200.000. Oni su povezani u 288 zasebnih zajednica od kojih svaka ima svoj statut. Katolička crkva, s druge strane, vodi se u registrima službe kao jedna crkvena zajednica – "Den katolske kirke i Norge" – koja se sastoji od tri crkvene jedinice.

Treće mjesto po broju članova zauzima sekularno humanističko društvo Human-Etisk Forbund s 151.798 članova.

U Norveškoj službeni podaci o vjerskoj pripadnosti imaju izravne financijske posljedice. Zakon o vjerskim i filozofskim zajednicama (poznat kao Trossamfunnsloven) donesen 2020. i na snazi od 1. siječnja 2021., omogućuje registriranim zajednicama da svake godine podnose zahtjev za javne subvencije. Njihov iznos približno odgovara iznosu koji državne i lokalne vlasti dodjeljuju jednom članu Norveške crkve.

Godine 2026. stopa je 1611 kruna po osobi. Izračunata je dijeljenjem 5,52 milijarde kruna s 3.429.749 članova Luteranske crkve, stanje na dan 1. siječnja. U slučaju Katoličke crkve to znači subvenciju veću od 275 milijuna kruna (oko 25,5 milijuna eura).

1971. - 9.366 katolika, 2026. - 170.983 katolika

Da bi vjernici bili uključeni u neku vjersku zajednicu moraju posjedovati norveški identifikacijski broj (fødselsnummer). Popisi članova provjeravaju se u središnjim registrima u Brønnøysundu koji provjeravaju pripada li osoba dvjema zajednicama istovremeno, uključujući Norvešku crkvu.

Od 2026. godine minimalni broj članova za primanje potpore povećan je sa 100 na 200 osoba.

Povijesni podaci norveškog statističkog ureda Statistics Norway (SSB) pokazuju koliko se broj članova Katoličke crkve mijenjao. Godine 1971. registrirano je 9.366 katolika, 1990. – 26.580, a 1999. – 40.203.

Veliki porast dogodio se nakon proširenja Europske unije na istok 2004. godine. SSB je 2011. godine registrirao oko 83.000 katolika, a godinu dana kasnije njihov je broj premašio 100.000. Ured je ovaj skok prvenstveno povezao s imigracijom iz katoličkih zemalja srednje i istočne Europe.

Godine 2020. službeni broj članova Katoličke crkve bio je 165.254. Od tada je rast znatno sporiji. Ministarstvo je 2024. zabilježilo 166.663 katolika, 2025. 168.220 i 2026. 170.983.

Međutim, to ne znači da službene statistike uključuju sve katolike koji žive u Norveškoj. Za Crkvu je osoba koja dolazi iz katoličke zemlje već pripadnik katoličke zajednice, ali se pojavljuje u državnim registrima tek nakon što službeno izjavi svoju vjersku pripadnost. Mnogi migranti se ne registriraju na taj način.

Podaci koje su Svetoj Stolici dostavile norveške biskupije govorili su o 181.000 katolika krajem 2023. godine. Druge procjene govore o 250-300 tisuća ljudi.

U posljednjim godinama, sekularna udruga Human-Etisk Forbund (Norveška humanistička udruga) rasla je brže od Katoličke crkve. Između 2024. i 2026. broj članova te udruge porastao je s 132.339 na 151.798. Razlika između Human-Etisk Forbund i Katoličke crkve smanjila se s više od 34.000 na oko 19.000.

Povijest katoličanstva u Norveškoj

Povijest katoličanstva u Norveškoj mnogo je starija od modernih statistika. U srednjem vijeku zemlja je imala jednu od najvećih crkvenih pokrajina u Europi. Od 1153. nadbiskup Nidarosa, današnji Trondheim, bio je metropolit biskupija koje su sezale do Orkneya, Farskih otoka, Islanda i Grenlanda.

Reformacija je dovela do ukidanja ove strukture. Posljednji nadbiskup Nidarosa Olav Engelbrektsson umro je u izgnanstvu 1538. godine. Sljedeća tri stoljeća katoličanstvo je bilo zakonski zabranjeno. Prva katolička župa nakon reformacije – sv. Olaf u Christianiji, današnjem Oslu – uspostavljena je 1843. godine.

Trenutno se Katolička crkva u Norveškoj sastoji se od tri jedinice koje izravno odgovaraju Svetoj Stolici. Biskupija Oslo obuhvaća južni dio zemlje sve do visoravni Dòre. Trondheim i Tromsø su teritorijalne prelature od 28. ožujka 1979.

Prema kanonu 370 Zakonika kanonskog prava teritorijalna prelatura je dio Božjeg naroda koji ima vlastiti teritorij povjeren prelatu koji nad njim ima ovlasti slične biskupovim u biskupiji. U praksi, ove jedinice funkcioniraju slično kao biskupije.

Norveški biskupi pripadaju Nordijskoj biskupskoj konferenciji koja okuplja biskupe iz Švedske, Danske, Finske i Islanda. Od rujna 2024. tom biskupskom konferencijom predsjedava biskup Erik Varden. Katolici bizantskog obreda iz Ukrajine, s druge strane, podložni su Apostolskom egzarhatu sa sjedištem u Njemačkoj koji pokriva Njemačku i Skandinaviju.

Oslo – središte katoličkog života

Velika većina katolika živi u Biskupiji Oslo. Prema podacima dostavljenim Svetoj Stolici krajem 2022., ta biskupija imala je 145.120 vjernika i površinski se prostirala na 154.443 četvorna kilometra. U biskupiji je djelovalo 86 svećenika – 56 biskupijskih i 30 redovnika – kao i osam đakona. Šest sjemeništaraca zaređeno je za svećenike.

Biskupija obuhvaća 26 župa i pastoralni okrug u dolini Valdres. U Oslu se nalaze tri župe: u katedrali sv. Olafa te u crkvama sv. Hallvarda i sv. Ivana. Ostale se protežu od Bergena i Stavangera do Kristiansanda i Lillehammera.

Od 16. srpnja 2025. biskup Osla je Fredrik Hansen, rođen 1979. u Drammenu. Zaređen je za svećenika 2007. godine, a 1. studenog 2024. imenovan je pomoćnim biskupom.

Također postoji Crkveni sud i Katehetski centar u Oslu. Nacionalne aktivnosti provode organizacije i institucije poput Missio Norge, Caritas Norge, katoličke omladinske organizacije Norges Unge Katolikker, časopisa "St. Olav" i istoimena izdavačka kuća.

Biskup obraćenik iz luteranstva

Teritorijalna prelatura Trondheima obuhvaća regije Trøndelag i Møre og Romsdal. Krajem 2022. imala je 16.530 katolika, 15 svećenika i pet župa: u Trondheimu, Kristiansundu, Levangeru, Moldeu i Ålesundu.

Katedrala sv. Olafa obnovljena je i modernizirana 2016. godine zamijenivši raniju crkvu koja je bila premala za rastuću zajednicu i u lošem građevinskom stanju.

Biskup Trondheima je Erik Varden. Imenovan je 2019. i zaređen 3. listopada 2020., nakon kašnjenja uzrokovanog pandemijom Covida. Rođen je 1974. godine u Sarpsborgu u luteranskoj obitelji. Prešao je na katoličanstvo s 19 godina, a prije nego što je zaređen za biskupa bio je trapistički redovnik i opat samostana Mount Saint Bernard u Engleskoj. On je prvi biskup Trondheima rođen u Norveškoj od reformacije. Prethodnih deset godina prelaturom je upravljao biskup Osla.

Tromsø – katolici na dalekom sjeveru

Prelatura Tromsøa obuhvaća regije Nordland, Troms i Finnmark te arhipelag Svalbard. Godine 2022. na tom području živjelo je 7.172 katolika, što je činilo 1,5 posto tamošnjeg stanovništva.

Zajednica ima sedam župa, koje se protežu od Mosjøena do Hammerfesta te dva pastoralna područja – u Alti i Bjørnevatnu, blizu granice s Rusijom. Okrug u Bjørnevatnu nosi zaziv sv. Lovre Ruiza, prvog filipinskog sveca.

Najstarija župa je zajednica Gospe od Tromsøa, osnovana 1859. godine. Njezina crkva, posvećena 1861. godine, toliko je mala da je 2009. godine biskupsko ređenje Hrvata Berislava Grgića održano u lokalnoj luteranskoj katedrali.

Biskup Grgić, koji je u Norvešku stigao kao izbjeglica iz BiH, dao je ostavku 31. kolovoza 2023. zbog zdravstvenih razloga. Od tada prelatura nema vlastitog biskupa, a apostolski upravitelj je biskup Erik Varden. Kao rezultat toga, jedan biskup odgovoran je za područje koje se proteže od regije Møre og Romsdal do Svalbarda, pokrivajući više od polovice norveškog teritorija.

Više od stotinu svećenika i posjet Ivana Pavla II.

Krajem 2023. Katolička crkva u Norveškoj imala je 41 župnu zajednicu, 38 župa i tri pastoralna područja. U njoj je djelovalo 115 svećenika, uključujući 78 biskupijskih i 37 redovnika, u prosjeku jedan svećenik na oko 1600 katolika. Zajednica je također imala devet stalnih đakona, 121 posvećenu osobu, uključujući 117 časnih sestara te šest bogoslova.

Jedini papa koji je posjetio Norvešku bio je sveti Ivan Pavao II. Njegovo putovanje održano je od 1. do 3. lipnja 1989. godine.

(kta)