U sarajevskoj katedrali, koju je točno prije 29 godina pohodio papa Ivan Pavao II., proslavljena Nedjelja Božjeg milosrđa

U katedrali Srca Isusova u Sarajevu, u Drugu uskrsnu nedjelju 12. travnja 2026., svečano je proslavljena Nedjelja Božjeg milosrđa središnjim Euharistijskim slavljem koje je predvodio izvanredni profesor patrologije i kršćanskog nauka na Katoličkom bogoslovnom fakultetu Univerziteta u Sarajevu vlč. dr. Josip Knežević uz sudjelovanje redovnica i brojnih vjernika.

Sve okupljene u sarajevskoj prvostolnici na početku je srdačno pozdravio katedralni župnik mons. Ivo Tomašević. „Ovu nedjelju zovemo i Bijelom nedjeljom pa s osobitom radošću pozdravljam naše odrasle novokrštenice Enu, Anu, Idu Lauru i Jasnu Elizabetu i naše novokrštenike Marina i Ajdina Kristijana kao i one koji su primili sakramente u svetoj uskrsnoj noći: Deniela, Igora Ivana i Tarika Augustina”, kazao je mons. Tomašević koji je zahvalio župnom zboru pod vodstvom maestra vlč. Marka Stanušića za animiranje liturgijskog pjevanja. Također je pozdravio obitelj Geilenkirchen iz biskupije Aachen koja je, zajedno s maestrom Stanušićem, pokrenula inicijativu za obnovu katedralnih orgulja oštećenih u ratu.

Uvodeći u Misno slavlje profesor Knežević je podsjetio da je, danas sveti, papa Ivan Pavao II., koji je i uspostavio Nedjelju Božjeg milosrđa, prilikom svog pastirskog posjeta Bosni i Hercegovini i Sarajevu, točno prije 29 godina, 12. travnja 1997. pohodio i katedralu Srca Isusova.

U prigodnoj propovijedi vlč. Knežević kazao je kako se II. vazmenu nedjelju, osim što se slavi kao Nedjelju Božjeg milosrđa, može s pravom nazvati i nedjeljom vjere. „Ta naša vjera proizlazi iz osobnog susreta s uskrslim Gospodinom. Mi znamo da je ta naša vjera nazidana na svjedočanstvu apostola – uključujući i sv. apostola Tomu koji je glavni lik današnjeg evanđeoskog odlomka – te ide preko crkvenih otaca sve do naših predaka koji su nam ‘namrijeli’ tu istu vjeru. I mi smo povjerovali u Krista na temelju njihova svjedočenja vjere. Jedno srce i jedna duša! Tako je u kratkim crtama opisana vjera prve Crkve. Sv. Luka nam u Djelima apostolskim daje opis života prve Crkve koja je bila u potpunosti usredotočena na spasenje koje valja zaslužiti djelima ljubavi i milosrđa jednih prema drugima. Iz samog opisa dade se zaključiti kako je ta prvotna zajednica, okupljena oko apostola, izvrsno funkcionirala: postojana u vjeri u Gospodinovo uskrsnuće; postojana u zajedničkoj molitvi; i postojana u vršenju djela milosrđa prema najugroženijima. I taj 'tronožac' – vjera u uskrsnuće Gospodinovo, molitva i milosrđe – ostat će do danas prepoznatljivi znak i temelj uspjeha svake naše župne zajednice”, rekao je vlč. Josip koji je potom progovorio o misnom evanđeoskom odlomku i prikazu susreta uskrslog Krista s desetoricom apostola bez Tome i kasnije s Tomom.

„Vrlo je važan taj osobni susret s uskrslim Gospodinom koji mijenja čovjeka u dubini njegova srca i duše. Zato je važno imati tu milost da nam Uskrsli priđe i objavi se da bismo i mi poput Tome mogli reći: Gospodin moj i Bog moj! Zapravo je ta Tomina rečenica vrhunac susreta s Božanskim milosrđem kojeg danas slavimo. Nekoliko je važnih točaka koje karakteriziraju ovu Nedjelju Božanskog milosrđa. Kao prvo moramo istaknuti dolazak uskrslog Gospodina među apostole koje pozdravlja riječima Mir vama! Dar mira je srž Božanskog milosrđa. Taj pozdrav Mir vama! je milosrđe na djelu jer bez mira u nama samima ne možemo ići naprijed. Toga je uskrsli Gospodin bio svjestan kada je došao među svoje preplašene učenike. Prvo se trebamo smiriti i sabrati da bismo započeli neko djelo. Bez tog mira nema nikakvog učinka. Druga točka koja karakterizira Nedjelju božanskog milosrđa jest upravo susret Tome i uskrslog Gospodina. Puno toga kao vjernici možemo naučiti iz ovoga”, rekao je profesor Knežević.

„Ovu Nedjelju Božanskog milosrđa karakterizira također pouzdanje u Božje milosrđe, odnosno vjera koja se zapravo izriče onim zazivom sv. Faustine: Isuse, uzdam se u tebe! Blaženi koji ne vidješe, a vjeruju! Vjera je uistinu dar Božji svakome od nas. Nije privatna stvar, nego je osobni dar Božji kojeg je vjernik primio kako bi u zajedništvu s ostalim vjernicima ispovijedao tu istu vjeru… Pouzdanje u Božje milosrđe znači skrenuti pogled sa svojih neuspjeha i usmjeriti ga na Kristovo pobjedničko milosrđe… Potrebno je susresti Gospodina u sakramentima, pogotovo sakramentima sve. mise i sv. ispovijedi. Upravo tu nam uskrsli Gospodin, milosrdni Isus poručuje: Kad si u ne znam kakvom grijehu, dođi k meni; pouzdaj se u mene, pouzdaj se u moje milosrđe; ne boj se!.. Ovaj povratak Isusu treba sve nas uvesti u iskustvo dublje povezanosti s Milosrdnim Isusom koji dolazi k nama da nas osnaži u vjeri i koji konačno živi u nama, nama koji milošću vjere ispovijedamo da se uzdamo u njegovo beskrajno milosrđe“, neke su od misli koje je s vjernicima podijelio vlč. Kneževića.

Na kraju Svete mise izmoljene su litanije božanskom milosrđu pred slikom Božjeg milosrđa nakon čega je uslijedila procesija u kojoj su krštenici i oni koji su primili sakramente nosili svijeće i sliku milosrdnog Isusa. (kta)