Mješoviti zbor zagrebačke župe Svete Obitelji pjevao u sarajevskoj katedrali

Mješoviti zbor župe Svete Obitelji Marijan Mihelčić iz Zagreba u nedjelju, 20. rujna, pod ravnanjem školske sestre franjevke Bosansko-hrvatske provincije Jelice Dolić i uz orguljsku pratnju Jelice Bojić, animirao je liturgijsko pjevanje tijekom središnjeg Euharistijskog slavlja te nakon Svete mise održao kraći koncert.

Zajedno s članovima zbora u glavni grad Bosne i Hercegovine došla je i skupina vjernika koja aktivno sudjeluje u životu ove zagrebačke župne zajednice sa sjedištem na Aveniji Marina Držića, blizu zagrebačkog autobusnoga kolodvora. Lektori spomenute župne zajednice čitali su misna čitanja, solist pjevao otpjevni psalam, a kod oltara je asistirao mladić koji će ove jeseni započeti studij na Katoličkom bogoslovnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu kao svećenički kandidat. Domaćini su ih upoznali s poviješću izgradnje i unutarnje obnove sarajevske prvostolnice koju je dao izgraditi nekadašnji svećenik Zagrebačke nadbiskupije rodom iz Slavonskoga Broda, a kasnije prvi vrhbosanski nadbiskup, sluga Božji Josip Stadler. Katedralu su pohodili papa Ivan Pavao II., 12. travnja 1997., i papa Franjo 6. lipnja 2015. godine.

Na Euharistijskom slavlju, koje je predvodio katedralni župnik mons. Ivo Tomašević, sudjelovao je, između ostalih, i veći broj školskih sestara franjevki Bosansko-hrvatske provincije Prečistog Srca Marijina koje svoje provincijsko sjedište imaju na teritoriju katedralne župe.

Prije Svete mise dobrodošlicu s. Jelici i članovima zbora poželio je regens chori sarajevske katedrale vlč. Marko Stanušić i zamjenica provincijske predstojnice školskih sestra franjevki s. Mira Bliznac koja je također studirala glazbu u Zagrebu.

Nakon Svete mise školske sestre franjevke zajedno sa župnikom Tomaševićem ugostile su zbor i druge goste u prostorijama katedralne župne kuće. Potom im je rektor preč. Ivan Rako sa suradnicima pokazao obližnje zdanje Vrhbosanskog bogoslovnog sjemeništa i crkvu sv. Ćirila i Metoda čija se unutarnja obnova bliži kraju.

Nadbiskupijskih centar za pastoral mladih Ivan Pavao II. u sarajevskoj četvrti Otoka bio je domaćin gostima iz Zagreba, a gradom Sarajevom proveo ih je bosanski franjevac fra Mirko Majdandžić koji je živio i djelovao u Sarajevu prije i tijekom ratnih godina. Između ostalih crkva, molili su u franjevačkoj crkvi sv. Ante Padovanskog na Bistriku te pohodili brojne znamenitosti.

Na župnoj mrežnoj stranici stoji da je župu Svete Obitelji utemeljio zagrebački nadbiskup Antun Bauer kao petu župu u radničkim dijelovima Zagreba koji se tada užurbano razvijao, a kamen temeljac blagoslovio je nadbiskup-koadjutor bl. Alojzije Stepinac 27. lipnja 1937. godine. U bogatoj monografiji župe, izdanoj 2014. godine, piše da je prvi župnik Petar Kovačić 1945. godine najprije osuđen na šest godina, a nakon žalbe osuđen je na smrt. Pogubljen je iste godine. Na mjestu sadašnjeg autobusnog kolodvora u svibnju 1945. OZN-a osnovala sabirni Logor na Kanalu u koji su dovođeni mnogi uhićeni zagrebački intelektualci i zarobljeni pripadnici HOS-a, a nakon 15. svibnja i mnogi bleiburški izručenici. Za crkvu Svete Obitelji u monografiji piše da arhitektonski i umjetnički domet crkve Svete Obitelji nije osobit, ali ima višestruke simbolike. Ona je ‘misijska’ ili ‘kolonijalna’ crkva u siromašnoj radničkoj ili ‘misijskoj’ četvrti, a njezina umjetnička oprema i nutarnje uređenje, u kojoj sudjeluju župljani, obitelji i osobito žene kao umjetnice i donatorice, upućuje na to da je tada uistinu bila sagrađena i opremljena obiteljska crkva, posvećena Svetoj Obitelji.

Od izgradnje župne crkve u župi djeluje i župni zbor čija je glavna zadaća liturgijsko pjevanje na nedjeljnoj misi u 10.30 sati i na glavne svetkovine i blagdane. Zbor je procvat doživio za vrijeme župnika vlč. Marijana Mihelčića, izvanrednog glazbenog talenta, koji je obavljao župničku službu od 1945. do 1986. godine. Veliku pomoć su mu pružili Albe Vidaković, Anđelko Klobučar, Josipa Polić, Valent Mikulić i drugi. Među prvima su snimili gramofonske ploče.

Školske sestre franjevke su u vihoru rata 1992. godine pokraj crkve i župne kuće izgradile samostan Navještenja Gospodinova. U župni pastoral uključene su od 1964. godine pa sudjeluju, u dogovoru sa župnikom, u katehezi, pjevanju, brizi za liturgijsko ruho i prostor i raznim aktivnostima župne zajednice.

(kta)