Krizma u sarajevskoj katedrali

Vrhbosanski nadbiskup i metropolit mons. Tomo Vukšić predvodio je na Nedjelju Duhova – Pedesetnice, 24. svibnja 2026. u sarajevskoj katedrali Srca Isusova svečano misno slavlje pod kojim je podijelio sakrament krizme, izvijestila je Nedjelja.

Krizmanika je ove godine bilo ukupno 17 iz katedralne župe, marindvorske župe sv. Josipa i grbavičke župe sv. Ignacija Lojolskog. Također, pridružili su im se i jedna krizmanica iz novosarajevske župe Presvetog Trojstva i jedan krizmanik iz novogradske župe sv. Luke.

Uz nadbiskupa su koncelebrirali katedralni župnik mons. Ivo Tomašević, župnik na Marijin Dvoru mons. Anto Ćosić, župnik na Grbavici p. Ante Topić te još sedam svećenika koji su zajedno s krizmanicima i bogoslovima u asistenciji procesijski ušli u dupke ispunjenu prvostolnicu.

Nakon svetopisamskih čitanja i naviještenog Evanđelja krizmanici su izmolili molitvu Duhu Svetomu.

Zašto je nastala Crkva?

Uslijedila je propovijed nadbiskupa Tome na početku koje je posvijestio kako se ovo dvostruko slavlje – sv. euharistije i sakramenta krizme odvija na Duhove. „Dragi Bog je drugu osobu Presvetog Trojstva poslao na ovaj svijet da na vidljiv način zakorači u ljudsko vrijeme i ljudske živote, da sav onaj Božji govor sažme u jednu jedinu Božju riječ Sina Božjega.

Sva ona djela koja je dragi Bog izvodio u povijesti izabranoga naroda, djelujući na način povijesti spasenja da sažme u djelo Krista Gospodina. To je jedan od tri stožerna događaja u kršćanskoj povijesti spasenja. Prvi je ulazak Kristov u ovaj svijet. Drugi stožerni događaj je izlazak njegov u obliku uskrsnuća u vječni život (…) silazak Duha Božjega treći je stožerni događaj.

Silaskom Duha Božjega na blagdan Pedesetnice u Jeruzalemu prije mnogo stoljeća nastala je vidljiva zajednica Isusovih vjernika koju i današnji odlomci Svetoga pisma koji su nam naviješteni definiraju kao Kristovo tijelo, a pojedine članove, tj. nas vjernike, udovima toga istoga tijela kojemu je Krist glava. Svrha osnutka i postojanja toga Kristova djela zajednice Isusovih vjernika nikako nije samo u tome da postoji na vidljiv način još jedna dobro organizirana ustanova, nego joj je jedina i glavna nakana nastaviti djelo Kristova spasenja ljudi i cijeloga svijeta. U tu, dakle, svrhu osnovana je Crkva silaskom Duha Božjega“, podsjetio je mons. Vukšić.

Kršćanstvo nisu običaji, nego sadržaj

U nastavku je naznačio kako se povijest spasenja događa tako što je „Bog u izabranom narodu, Krist Gospodin kasnije, Crkva poslije Kristova uskrsnuća riječima i djelima svjedočila dobrotu Božju riječima i djelima.“ „Neka naš život, draga braćo i sestre, uvijek bude takav da naše riječi i naša djela budu djela povijesti spasenja. Samo tako ćemo biti autentični kršćani. Samo tako ćemo dokazivati sebi, drugim ljudima i dragome Bogu da smo zaista životom pristali uz vlastito ime učenika i učenica Kristovih. Sve drugo, draga braćo i sestre, što ne sliči na ovo što smo kazali pretvara se u obični crkveni folklor, religiozni događaj koji sa sobom jedva da nosi sadržaj kojeg Krist Gospodin hoće. Kristu je stalo do sadržaja jer davno su duhovni pisci zabilježili da Crkva i kršćanstvo nisu običaji, nego sadržaj“, poručio je vrhbosanski nadbiskup.

Pozvao je zatim vjernike na obnovu krsnih obećanja kada su pristupili kumovi koji su s nadbiskupove svijeće palili svijeće krizmanika i predali im ih. Nakon izgovorene molitve nadbiskup Tomo podijelio je sakrament potvrde ovogodišnjim krizmanicima.

Na kraju je upriličeno zajedničko fotografiranje, a misno slavlje skladnim pjevanjem animirao je Katedralni zbor „Josip Stadler“ pod ravnanjem vlč. Marka Stanušića. (kta)