Hodočašće „Stadlerovim stopama“ od Slavonskog Broda do Sarajeva

Sestre SMI Zagrebačke provincije hodočastile su od 9. do 20. listopada zajedno s vjernicima laicima „Stadlerovim stopama“, pješice prešavši oko 250 kilometara dug put od Slavonskoga Broda do Sarajeva


Slavonski Brod/Sarajevo · 21. lis. 2026.Crkva u Hrvata

Hodočašće „Stadlerovim stopama“ od Slavonskog Broda do Sarajeva

Izvor: sestre SMI

Sestre Družbe Služavki Maloga Isusa Zagrebačke provincije – provincijska glavarica s. M. Emanuela Pečnik, s. M. Rebeka Gačić i provincijska pročelnica za Društvo Prijatelja Maloga Isusa s. M. Zrinka Šutalo, zajedno s vjernicima laicima, od 9. do 20. listopada 2026. sudjelovale su u hodočašću „Stadlerovim stopama“, prožetom molitvom za proglašenje svetim sluge Božjega Josipa Stadlera kao i željom za boljim upoznavanjem mjesta koja su obilježila njegov život i djelovanje.

Hodočasnici su prošli oko 250 kilometara dug put od Slavonskoga Broda, rodnoga mjesta sl. B. Stadlera, do Sarajeva, gdje se u katedrali Srca Isusova nalazi njegov grob.

Hodočasnički hod započeo je u crkvi Gospe Brze Pomoći u Slavonskom Brodu gdje je Stadler kršten. Nakon euharistijskoga slavlja i preuzimanja „hodočasničkih putovnica“, sudionici su krenuli prema Bosni i Hercegovini, prelazeći granicu na rijeci Savi te nastavljajući put prema Sarajevu, prateći tako povijesni put prvog vrhbosanskog nadbiskupa.

Tijekom jedanaestodnevnog hoda prošli su kroz brojna mjesta i župe, od Dervente, Foče, Doboja, Maglaja, Žepča, Zenice, Čajdraša, Vjetrenice, Počulice, Dubravice, preko Viteza, Busovače, Gromiljaka, Blažuja sve do Sarajeva. Na pojedinim postajama hodočasnici su se zaustavljali radi molitve i sudjelovanja na euharistijskim slavljima, a župnici su im utiskivali prigodne pečate u njihove „putovnice“.

Tijekom cijeloga puta nosili su hodočasnički križ izrađen od slavonskoga hrasta. Radi se o uvećanoj replici Stadlerova pektorala, odnosno prsnog križa, u koji je ugrađen relikvijar s komadićem štole sl. B. Stadlera.

Svaki dan hodočašća bio je prožet osobnom te zajedničkom molitvom, moljenjem ružarija, moljenjem krunice Djeteta Isusa, krunicom Božjega milosrđa i prigodnim pjesmama, a započinjao je slavljenjem euharistije i prigodnom molitvom kojima su se hodočasnici duhovno pripravljali za određenu dionicu puta. Nakon misnih slavlja na svakoj dnevnoj postaji, u „hodočasničke putovnice“ župnici su im utiskivali prigodni pečat.

Po dolasku u Sarajevo posjetili su sarajevsku prvostolnicu gdje su na Stadlerovu grobu molili u zahvali Bogu za darove završenog hodočašće i za što skorije Stadlerovo uzdignuće na čast oltara.

Tijekom boravka u Sarajevu posjetili su i druge ustanove povezane s djelovanjem sl. B. Stadlera, a program hodočašća zaključen je susretom s postulatorom kauze sl. B. Josipa Stadlera, mons. Pavom Jurišićem. (kta)

 


najnovije