Duhovna obnova u Mostaru za predstavnike društveno-političkoga života

U Biskupijskom centru u Mostaru u subotu 28. ožujka održana je duhovna obnova za predstavnike društveno-političkoga života Hercegovine, izvijestila je Crkva na kamenu. Susret je animirao kancelar i biskupov tajnik don Antonio Zirdum, a program su obogatile korizmenim pjesmama sestre Iva i Marijana Rozić. Sudionici su imali priliku kroz molitvu i predavanja promišljati o odgovornosti, moralnoj hrabrosti i solidarnosti u svakodnevnom životu i javnom djelovanju.

U prvom dijelu susreta predavanje s temom „Tko je moj bližnji?“ održao je generalni vikar don Nikola Menalo koji je kroz evanđeosku prispodobu o Dobrom Samarijancu govorio o pitanju odgovornosti prema bližnjemu u suvremenom društvu. Istaknuo je kako ova poruka nije samo religijska, nego duboko društvena i primjenjiva na svakodnevni život, osobito u Bosni i Hercegovini gdje su, kako je naglasio, mnogi ljudi „ranjeni“ posljedicama siromaštva, iseljavanja i društvenih nepravdi. Upozorio je da se, poput likova iz prispodobe, i danas često događa da se problemi zaobilaze zbog administrativnih procedura, osobnih interesa ili straha, umjesto da se na njih konkretno odgovori. Naglasio je kako istinska solidarnost podrazumijeva spremnost na djelovanje – pružiti pomoć, izdvojiti vrijeme i resurse te preuzeti odgovornost za druge. Posebno je istaknuo kako pitanje „tko je moj bližnji“ ne traži teorijski odgovor, nego konkretan čin, poručivši da je svaki čovjek u potrebi naš bližnji, bez obzira na pripadnost ili okolnosti. „Pred nama je Veliki tjedan u kojem proživljavamo Isusovu muku, smrt i uskrsnuće. Neka nam ovaj tjedan ulije snage i odvažnosti kakvu je imao Dobri Samaritanac – Isus Krist – da idemo svijetom i povijamo rane onih ostavljenih pored putova i stranputica“, poručio je don Nikola.

U drugom dijelu susreta biskup Petar Palić održao je predavanje pod naslovom“ Vlast i savjest: Biblijski put prema pravednom vođenju“. Okupljanje je bilo više od formalnog susreta. Bilo je to promišljanje o odgovornosti, moralnoj snazi i duhovnoj orijentaciji nositelja vlasti u današnjem društvu.

Biskup Petar je odmah na početku istaknuo kako korizma, vrijeme obraćenja i nutarnjega promišljanja i molitve, poziva sve, pa i političare, da preispitaju svoje odluke i motive. “Političko djelovanje nije samo tehnički zadatak”, poručio je, “ono oblikuje sudbinu zajednice i ljudsko dostojanstvo. Od vođa se očekuje moralna hrabrost i savjest koja služi istini, a ne osobnom probitku.”

Njegovo predavanje vodilo je slušatelje kroz povijest spasenja, od kraljeva Staroga zavjeta do novozavjetnih likova, pokazujući kako se moć može koristiti za blagoslov ili propast naroda. Primjeri kraljeva Davida, Salomona i Jošije poslužili su kao svjetionici pravednog vođenja. David je, podsjetio je biskup, iako griješio, pokazao snagu iskrenog kajanja, dok je Salomonova molitva za mudrost bila primjer kako vlast ne smije služiti egoističnim interesima. Jošija, mladi kralj, svojom hrabrom obnovom Saveza s Bogom pokazao je kako moralni integritet vođe može promijeniti smjer povijesti.

Samo onaj tko zna kleknuti pred Bogom, može uspravno i pravedno stajati pred ljudima, naglasio je biskup.

No, biskup Petar ukazao je i na drukčiju dimenziju razumijevanja moći. Kraljevi Šaul i Ahab prikazani su kao upozorenje vođama koji zanemaruju savjest i dopuštaju osobnom interesu da nadvlada pravdu. “Neposlušnost Bogu i vođenje vođeno vlastitim interesima neizbježno dovodi do patnje naroda”, naglasio je, podsjećajući da moć bez moralnog temelja brzo gubi legitimnost.

Prelaskom na Novi zavjet, biskup je podsjetio na Isusove riječi: “Podajte dakle caru carevo, a Bogu Božje.” Zemaljska vlast, rekao je, ima legitimnu ulogu, ali nikada ne smije ugroziti istinu i dostojanstvo čovjeka. Primjeri Pilata i Heroda pokazali su što se događa kada strah, ego i politički oportunizam nadvladaju savjest. U tom slučaju odluke protiv istine donose nepravdu i bol, ne samo vođi nego cijelom narodu.

Biskup je naglasio da političari i građani, i danas, moraju djelovati vođeni savješću, koja je, kako je rekao, “unutarnji kompas vođe”. Istinska veličina, dodao je, leži u sposobnosti služenja, a ne gospodarenja. Hrabrost, poniznost i predanost općem dobru ključni su elementi koji razlikuju pravedne vođe od onih koji svoju vlast zloupotrebljavaju.

Na kraju, biskup Petar je pozvao prisutne da se zapitaju: temelje li svoje odluke na prolaznim interesima ili na vječnoj istini? Jesu li spremni priznati vlastite pogreške poput kralja Davida? I, iznad svega, jesu li svjesni da svaki čin nosi moralnu težinu pred Bogom i narodom?

“Moć lišena moralnog temelja i savjesti nije prava moć, već tek privid koji brzo blijedi”, zaključio je biskup svoje promišljanje.

Nakon predavanja i molitve druženje je nastavljeno u Biskupijskoj galeriji gdje su sudionici imali priliku razmijeniti iskustva i razgovarati o ulozi savjesti, solidarnosti i moralne odgovornosti u svakodnevnom i javnom životu. Susret je pružio poticaj da političko i društveno djelovanje bude vođeno ne samo pravilima i procedurama, nego i konkretnim djelima pomoći i suosjećanja prema bližnjima.

(kta)