Katolička Tiskovna Agencija
Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine

25. rujan 2020.

Intervju

Sarajevo, 15. lipanj 2020.

Dr. med. Ankica Martić – Šapina, spec. transfuziolog

Neka krv čeka pacijenta, a ne pacijent krv

Svjetski dan dragovoljnog darivanja krvi obilježava se 14. lipnja. O ovom važnom segmentu čista čovjekoljublja razgovarali smo s voditeljicom Odjela za transfuziologiju Hrvatske bolnice Dr. fra Mato Nikolić u Novoj Biloj - dr. med. Ankicom Martić, spec. transfuziologom.

Naša sugovornica dr. Martić – Šapina, inače supruga i majka dvojice sinova, kao liječnica opće prakse radi od 1999. Najprije je djelovala pri bolnici u Novoj Biloj, potom u domovima zdravlja u Mostaru i Vitezu. Nakon specijalizacije iz transfuzijske medicine 2004. u Zagrebu, gdje je završila kompletan studij, zaposlena je kao liječnik specijalist transfuziolog i šef Odjela transfuzijske medicine u Hrvatskoj bolnici Dr. fra Mato Nikolić u Novoj Biloj.

Poštovana dr. Martić - Šapina, 14. lipnja obilježava se Svjetski dan dragovoljnog darivanja krvi. Možete li nam približiti što se zapravo podrazumijeva pod dragovoljnim darivanjem krvi, te kada je ono kao takvo nastalo?

Dragovoljno darivanje krvi podrazumijeva darivanje krvi na načelu dragovoljnosti, solidarnosti, anonimnosti, besplatnosti, što znači da krv daruju svojom voljom i da za to ne primaju nikakvu naknadu. Krv je nezamjenjiv lijek i kao takav se dobiva isključivo od čovjeka što davatelja krvi stavlja u prvi plan. Otkrićem ABO sustava krvnih grupa, kao i otkrićem antikoagulansa koji omogućava dugotrajnije skladištenje uzete krvi, doveli su do početaka transfuzije, te se početkom 20. stoljeća počinje s oskudnim prikupljanjem i skladištenjem krvi. U poslijeratnom razdoblju (II. svjetski rat) pojavljuju se „profesionalni davatelji“ i česte su primjene izravnih transfuzija. Crveni križ pored ostalih zadataka prihvatio je brigu o okupljanju davatelja krvi i aktiviranja prvih akcija dragovoljnog darivanja krvi kao početke dragovoljnog darivateljstva.

Krv se zapravo može tretirati kao „lijek“. Što to zapravo znači?

Krv nije moguće proizvesti na umjetan način. Krv je lijek nezamjenjiv kao takav, te kako bi bio djelotvoran, mora biti u određenoj količini. Stoga se za uzimanje krvi od davatelja koriste odgovarajuće vrećice i uzima određena količina krvi. Kako bi se osiguralo brzo, kvalitetno, sigurno liječenje bolesnika, potrebno je imati dovoljne količine krvi u pričuvi.

Kako teče sam postupak darivanja krvi, tko sve može dati krv i koliko često?

Darivatelj krvi može biti svaka zdrava osoba od 18 do 65 godina. Muški darivatelji krv mogu davati svaka tri mjeseca, a žene svaka četiri mjeseca. Pri svakom dolasku na darivanje krvi od davatelja se uzimaju osobni podatci, urade određeni nalazi (Hgb), liječnički pregled (krvni tlak, pregled srca, pluća) i anamneza, tek tada se pristupa darivanju krvi. Postupak uzimanja krvi počinje odabirom vene u lakatnoj jami i dezinfekcijom ubodnog mjesta, davatelj je u poluležećem položaju i sam postupak uzimanja krvi traje od 10 do 12 minuta. Iz sistema se uzimaju dvije epruvete; jedna za analizu krvne grupe, druga za testiranje na krvlju prenosive bolesti. Tijekom darivanja krvi ne postoji mogućnost zaraze davatelja. Sav pribor za uzimanje krvi: igle, plastični sistemi i vrećice su sterilni i za jednokratnu su uporabu.

Što razumijemo pod krvnim grupama, kako se dijele?

Krvne grupe su nasljedne osobine. Na eritrocitima se nalazi veliki broj antigena koji su klasificirani u sustave. U transfuzijskoj medicini veliki značaj ima ABO i Rh sustav krvnih grupa. Po ABO i Rh sustavu krvnih grupa imamo A, B, AB i 0 krvnu grupu s pripadajućim Rh faktorom (pozitivan ili negativan).


Razgovarala: Josipa Prskalo
Nedjelja.ba

Nastavak pročitajte u tiskanom izdanju ili na portalu nedjelja.ba

PREPORUČI
Centar za savjetovanje Vrhbosanske nadbiskupije

VIDEO

FOTO

AUDIO

  • Loading the player...
    23. rujan 2020.

    Papa: la tutela della vita sia priorità

Sljedeca
 
Ured za brak i obitelj Vrhbosanske nadbiskupije

Copyright © 1996-2020 KTA BK BiH. Sva prava pridržana.
Sadržaji s ovih stranica se mogu prenositi bez posebne dozvole uz navođenje izvora.

Katolička tiskovna agncija Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine
Kaptol 32, 71000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina
tel/fax: + 387 33 666 865
e-mail: