Katolička Tiskovna Agencija
Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine

3. srpanj 2020.

Iz katoličkog tiska

Katolički tjednik br. 13 i 14

Katolički tjednik br. 13 i 14

Sarajevo, 30. ožujak 2020.

Katolički tjednik

U boj

„I molitvom vrućom zaodijevam/ Najmilije blago sebi,/ Preporučam, Bože, tebi/ Rod svoj mili kog ti glasom pjevam.“ Petar Preradović, Molitva

Proživljavajući aktualnu svakodnevicu pritisnutu pandemijom koronavirusa i svime što je donijela sa sobom, sve više ljudi evocira uspomene i doživljaje iz posljednjega rata. „Pamtimo i nemogućnost slobodna kretanja i uništavanje naših crkava, te prisilno ostajanje bez slavlja svetih misa i svetih sakramenata“, napisao je u svojoj poruci biskup banjolučki Franjo Komarica sublimirajući iskustva življenja u miljeu različitih restrikcija koje su donijele državne, a onda i crkvene vlasti. Zajedničko obilježje toga jest osjećaj ugroženosti koji rađa strahom za goli život. Kao odgovor takvome stanju koje traži ohrabrenje, čovjek bi mogao s pjesnikom Franjom Markovićem i skladateljem Ivanom Zajcom uskliknuti: „U boj, u boj!/ Mač iz toka, braćo,/ nek dušman zna kako mremo mi!“ S time što se boj u prvome redu sada zapodijeva sa samim sobom, a zatim i sa zarazom koja se širi svijetom. Ljudi se jednostavno moraju samosvladavati, naviknuti na drugačije okolnosti života i kultivirati svoja polja mentalnoga i duhovnoga zdravlja kako bi sačuvali i ono fizičko.

O tomu govore i same brojke koje su doslovce iz sata u sat gore. Primjerice, na nadnevak 16. ožujka 2020. bilo je 170 247 zaraženih koronavirusom, od toga: 6 526 preminulih i 77 786 oporavljenih. Tjedan dana poslije, 23. ožujka: broj zaraženih iznosi: 341 529 – od čega je smrt pokosila njih 14 748, a ozdravilo je 99 040. I dalje Kina broji najviše oboljelih – 81 093, a slijedi Italija s čak 59 138; SAD s 35 070; Španjolska 29 909; Njemačka 24 904; Iran 21 638 i Francuska 16 018. Južna Koreja, koja je bila među pet najzaraženijih država svijeta, zadržala je broj oboljelih na 8 961. Hrvatska bilježi 306 zaraženih, Srbija 222, a BiH 126. Najviše je preminulih Talijana 5 476, a zatim slijede Kinezi 3 270, Španjolci 1 772 te Iranci 1 685. Sve u svemu, razvidno je kako se broj zaraženih ovom pandemijom samo u tjedan dana udvostručio. Ipak, na primjeru Italije prepoznaje se kako je ova bolest smrtonosna za staru i stariju populaciju jer je, prema podatcima talijanskoga Višeg instituta za zdravlje od 20. ožujka, prosječna dob zaraženih 63 godine (58,9% su muškarci, 41,1% žene), a tek 1,1% preminulih pacijenata mlađi su od 50 godina.

No, među Hrvatima kao da ni ovo nije bilo dovoljno, nego je još u nedjeljno jutro, 22. ožujka 2020. došao niz snažnih potresa koji su pogodili Zagreb. Prema nepotpunim informacijama, 27 građana je ozlijeđeno, od čega 18 teže te je 12 njih hospitalizirano, a oštećeno je više od 250 objekata. Katolicima je poglavito bolno bilo vidjeti kako se urušio dio zvonika zagrebačke katedrale, a znatna oštećenja pretrpjela je nekolicina crkava. Kao sreća u nesreći ispostavile su se i restriktivne mjere zbog koronavirusa te nije bilo više ljudskih žrtava – što je u konačnici i najvažnije. Međutim, da to ne bude sve, nakon razdoblja proljetnoga sunca, naišao je hladni val i donio snijeg. To je stvorilo dodatne nedaće narodu koji je najprije pozvan da ostane u kućama zbog pandemije, a onda zbog straha od potresa morao izići van i vrijeme provoditi na otvorenom ili u automobilima.

Iz te perspektive sve liči na fragment iz dnevnika Augusta Šenoe zaStaro ljeto, 31.12.1880. „Svršeni su računi ove godine. Bila je crna po nas Hrvate. Dobrote ne doživismo nikakove, zla i premnogo. Kiša i tuča, poharala zemlju... 9. studenoga ošinu nas strahoviti potres te uništi u našem liepom Zagrebu mnogo liepih nada. Ne samo ljudi, ne samo Mađari i Austrijanci, i narav se proti nama urotila, sve zlo je navalilo na nas biedne Hrvate. Hoće li bolje biti? Mora jedan put, ta gore ne može biti nego što je sada. Da se ta crna godina i ljuto završi, padala je danas u Zagrebu tuča“, napisao je otac hrvatske moderne književnosti na svoje posljednje Silvestrovo, s obzirom da je preminuo u 43-oj godini života 13. 12. 1881.

Bilo kako bilo, razvidno je da se ponovno može kazati: „Ništa nova pod suncem.“ Međutim, čovjek današnjice morao bi prepoznati koliko je još uvijek malen, ograničen i ranjiv. Jer je istina da najedanput sve što je smatrao neodgodivim, postane zapravo nevažno, a i u onim područjima gdje je mislio kako bez njega neće ništa moći funkcionirati, sada prepoznaje da život i dalje teče. Stoga kako bi preživio, nužno je, uz ostalo, svladati napast individualizma i obnoviti svijest o međusobnoj ovisnosti, a nadasve ovisnosti o Bogu, te prizvati si u pamet da nije stvoren samo za ovaj pojavni svijet. Odatle onda obnovljenom vjerom i djelotvornom solidarnošću poći i u ovaj boj... do konačne pobjede.


Piše: Josip Vajdner

Nastavak pročitajte u tiskanom izdanju ili na portalu nedjelja.ba

PREPORUČI
Centar za savjetovanje Vrhbosanske nadbiskupije

VIDEO

FOTO

AUDIO

  • Loading the player...
    24. lipanj 2020.

    Papa Francesco udienza generale

Prethodna
 
Ured za brak i obitelj Vrhbosanske nadbiskupije

Copyright © 1996-2020 KTA BK BiH. Sva prava pridržana.
Sadržaji s ovih stranica se mogu prenositi bez posebne dozvole uz navođenje izvora.

Katolička tiskovna agncija Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine
Kaptol 32, 71000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina
tel/fax: + 387 33 666 865
e-mail: