Katolička Tiskovna Agencija
Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine

5. travanj 2020.

Vijesti

Zagreb, 26. ožujak 2020.

DVOBROJ GLASA KONCILA

Unatoč obustavi svih vjerskih okupljanja duhovna hrana koju iz broja u broj priređuje Glas Koncila vjernicima će biti dostupna u njihovim župama

Novi Glas Koncila izlazi kao dvobroj za 29. ožujka i 5. travnja, a unatoč obustavi svih vjerskih okupljanja duhovna hrana koju iz broja u broj priređuje Glas Koncila vjernicima će biti dostupna u njihovim župama.

Naslovna stranica donosi vijest o snažnom potresu jačine 5,5 stupnjeva po Richteru koji je zatresao Zagreb u nedjelju 22. ožujka ujutro. Uz naslovnu fotografiju koja prikazuje fra Matu Bašića kako sklanja križeve i kipove iz oštećenog samostana i crkve Sv. Franje na Kaptolu, na prvoj je stranici istaknuta i poruka suosjećanja i molitve koju je uime pape Franje kardinalu Josipu Bozaniću uputio državni tajnik Svete Stolice kardinal Pietro Paolin.

»Izražavam ljudsku, kršćansku i biskupsku blizinu svima koji trpe. Osobito ovoga trenutka mislim na srednjoškolku koja je najviše stradala, molim za nju i izražavam blizinu njezinim roditeljima. Zahvaljujem Bogu da ovaj potres nije donio ljudskih žrtava. Bog nas je od toga sačuvao. Ovo je izazov i znak za sve nas, ali i poziv na solidarnost, zajedništvo i blizinu. I ja sam jedan od onih koji ovih dana nisu u svojoj kući ili stanu. Nisam mogao ostati u Nadbiskupskom dvoru jer je oštećen. Ali, živimo zajedništvo«, rekao je u ponedjeljak 23. ožujka posredovanjem medija, kako je objavljeno na mrežnoj stranici Zagrebačke nadbiskupije, zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić.

»Svi trebamo pokazati solidarnost. Čovjek je na prvom mjestu. Treba pomoći najprije najpotrebitijemu. Doći će na red i ostalo«, kazao je u istom obraćanju kardinal Bozanić, te dodao: »Budimo više solidarni, bliži jedni drugima. Čovjek svoju veličinu pokazuje kad se susretne s izazovom«. Isti tekst, koji se s naslovnice proteže na treću stranicu Glasa Koncila donosi i detaljan izvještaj o crkvama Zagrebačke nadbiskupije koje su stradale u potresu.

U svom redovitom komentaru, urednik Glasa Koncila mons. Ivan Miklenić poziva sve ljude na traženje smisla u izazovnim vremenima u kojima su svi ljudi suočeni s brojnim neočekivanim poteškoćama.

»Naime, vjernici, koji su po krštenju pravi članovi Crkve Kristove, u aktualnom povijesnom i osobnom životnom trenutku pred izazovom su svjesnoga, osobnoga prihvaćanja Boga, uključujući i sve ono što stvarno prihvaćanje Boga sa sobom donosi, ili pred odbacivanjem, nijekanjem ili ignoriranjem Boga sa svim posljedicama što to donosi. Sadašnji čas u tom je smislu posebno velik izazov za sve vjernike koji su to do sada bili kao tradicionalisti, formalisti ili samo deklarativno, da prijeđu prag vjere te svjesno i slobodno donesu promišljenu odluku da Bogu dadnu prvo i najvažnije mjesto u svom životu«, poziva mons. Miklenić.

Novi Glas Koncila donosi i poruke ohrabrenja koje su u pandemiji koronavirusa vjernicima uputili hrvatski nadbiskupi i biskupi.

U rubrici Intervju, svoja je razmišljanja o koronavirusu i posljedicama ljudske nebrige za okoliš podijelio prof. dr. Stjepan Baloban, pročelnik Katedre socijalnog nauka Crkve na zagrebačkom KBF-u i pročelnik Centra za promicanje socijalnog nauka Crkva HBK-a.

»Iz ove teške situacije u kojoj smo se našli važno je izvući određene pouke. Jedna od njih jest da do sada hvaljeni europski zdravstveni sustavi postaju nemoćni pred razornom snagom bolesti, koja prijeti ne samo čovjekovu životu, nego i gospodarstvu, demokraciji, obrazovanju, sigurnosti općenito, te ozbiljno ugrožava čovjekov osobni i egzistencijalni totalitet. Ugrožava egzistencijalni totalitet naroda i država, štoviše pojedinih kontinenata. Suvremeni Europljanin, koji se posljednjih desetljeća »zaogrnuo plaštem neograničene slobode« i razvio samodostatan stil života, odjednom se morao suočiti s činjenicom nemoći, potpune nemoći. Usprkos tehničkoj nadmoći postao je nemoćan pred jednim virusom koji se nezaustavljivo širi!«, upozorio je prof. dr. Baloban.

»Važno je ipak istaknuti da je sve ono što se događa oko nas i općenito u svijetu povezano s ulogom čovjeka i njegovim djelovanjem u tom svijetu. Čovjek kao Božje stvorenje sve manje respektira Božje i prirodne zakone darovane od Stvoritelja. Čovjek može od svijeta učiniti »raj na zemlji«, ali i »pakao«. U svijetu je od početka stvaranja bilo sve tako posloženo da je moglo normalno funkcionirati – čovjek i priroda. Međutim, čovjek u posljednjim stoljećima, a posebno desetljećima, vrši nasilje nad prirodom do te mjere da je ugrozio i prirodu i samoga sebe«, rekao je u razgovoru prof. dr. Baloban.

Darko Grden uz pandemiju koronavirusa, kao i potres koji je šokirao stanovnike Zagreba i njegove šire okolice, na temelju promišljanja talijanskog povjesničara i politologa i zagovornika kršćanske civilizacije Roberta De Matteija, odgovora na pitanje jesu li te prirodne nedaće kazna, opomena ili samo maćehinsko lice prirode.

De Matteijeva je logika, kad govori o Božjoj prisutnosti u svijetu, njegovoj brizi za svijet i njegovoj mogućnosti da se služi zakonima prirode i da ih »preskače«, neumoljiva. Bez tih bi pretpostavaka sami temelji kršćanske vjere – utjelovljenje, uskrsnuće i navještaj novoga Božjega svijeta – bili bespredmetni. Zato se prikazano razmišljanje, unatoč svim njegovim spornim točkama, čini prikladnom opomenom.

»Povijest je zapravo Božje stvorenje, kao i priroda, kao i sve što postoji, jer ništa što postoji nije izdvojeno od Boga. Sve što se događa u povijesti Bog je predvidio, normirao i uredio od vječnosti. (…) Bog ne samo da postoji, nego se i brine za stvorenja te nagrađuje ili kažnjava ona od njih koja posjeduju razum, prema zaslugama i krivnjama svakoga«, govori De Mattei.

Iako su sva vjerska okupljanja otkazana, novi broj Glasa Koncila na 32 stranice svejedno donosi obilje vjerskoga štiva. Pored vijesti o okupljanjima prije odluke HBK o obustavi vjerskih okupljanja, novi broj donosi u rubrici Susret razgovor s doc. dr. Rokom Čivljakom, infektologom i predsjednikom Hrvatskog katoličkog liječničkoga društva, koji poziva na traganje za dubljim smislom te aktualnu pandemiju prikazuje i kao priliku za okretanje ljudi jednih prema drugima i svima koji su u potrebi i prepoznavanje samoga Krista. Poziva i na obiteljsku molitvu, razgovore i preispitivanje sebe.

Rubrika Reportaža donosi tekst o župi sv. Antuna Padovanskog u Krasnom, u srcu Velebita, koja ima oko 450 stanovnika u 166 kuća. (kta/ika)

PREPORUČI
Centar za savjetovanje Vrhbosanske nadbiskupije

VIDEO

FOTO

AUDIO

  • Loading the player...
    4. travanj 2020.

    Santa Marta, 04 aprile 2020, Papa Francesco

Sljedeca
 
Ured za brak i obitelj Vrhbosanske nadbiskupije

Copyright © 1996-2020 KTA BK BiH. Sva prava pridržana.
Sadržaji s ovih stranica se mogu prenositi bez posebne dozvole uz navođenje izvora.

Katolička tiskovna agncija Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine
Kaptol 32, 71000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina
tel/fax: + 387 33 666 865
e-mail: