Katolička Tiskovna Agencija
Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine

2. lipanj 2020.

Intervju

Sarajevo, 11. veljača 2020.

S. Vitomira Biljaka, dugogodišnja medicinska sestra

Bolesnici vole svoje sestre, često kažu da ih ni rođena mati ne bi bolje posluživala

Narod kaže da „jedan bolestan uz sebe veže još tri zdrava“. Zbog toga Crkva na osobit način, dok promišlja o bolesnicima i patnicima, ima na umu i one koji im nastoje pružiti njegu i utjehu. To je bila tema za razgovor sa s. M. Vitomirom Biljakom, članicom Družbe sestara milosrdnica Sv. Vinka Paulskog.

S. Marija Vitomira, krsnim imenom Ljubica, rođena je 22. kolovoza 1951. u Travniku, od oca Marka i majke Ane, rođ. Bajo. U Družbu sestara milosrdnica primjena je 1967. Privremene zavjete položila je 1973. u Zagrebu, a doživotne 1978. Završila je Srednju i Višu medicinsku školu u Sarajevu, te je djelovala u Zagrebu, a većinu svoga radnoga vijeka provela je u Sarajevu radeći u Kliničkoj bolnici kao medicinska sestra na odjelima kirurgije, intenzivne njege, te kao glavna sestra Odjela na Klinici za torakalnu kirurgiju. Od 1994. uz posao medicinske sestre predavala je predmet Zdravstvene njege u Medicinskoj školi Katoličkog školskog centra Sv. Josip u Sarajevu, a od 2002. vodila je praktičnu nastavu u Kliničkom bolničkom centru Sarajevo iz istog predmeta. U razdoblju 1998. - 2004. obnašala je službu provincijalne glavarice provincije Majke Divne sa sjedištem u Sarajevu. Uz druge obveze obnašala je i službe predsjednice Školskog odbora i članice Pedagoškog vijeća Medicinske škole Katoličkog školskog centra u Sarajevu. Danas živi i djeluje u samostanskoj zajednici u Titovoj ulici kao voditeljica sestarske zajednice, te joj je povjerena briga o crkvi Sv. Vinka Pauskoga.
 
Razgovarao: Josip Vajdner
 
Poštovana s. Vitomira, godine 1992. sveti papa Ivan Pavao II. ustanovio je Svjetski dan bolesnika koji se obilježava na spomendan Gospe Lurdske 11. veljače. Zašto baš na taj dan i kakvu poruku o bolesti Crkva time šalje?
 
Spomendan Gospe Lurdske, koji se obilježava 11. veljače, Sveti Otac Ivan Pavao II. 1992. proglasio je Svjetskim danom bolesnika. Zasigurno jer je Lurd hodočasničko mjesto koje posjećuju mnogi bolesnici moleći od nje majčinski zagovor za svoje ozdravljenje, a i snagu i milost da mogu s vjerom nositi svoj križ u svakodnevnom životu i biti suobličeni Kristu Gospodinu u njegovoj patnji na križu.
S jedne strane Crkva želi ukazati na važnost medicinske skrbi za sve koji su pogođeni teškom bolešću i patnjama vezanim uz njihovu bolest. Bolešću ne bivaju opterećeni samo bolesnici, nego i njihovi najbliži koji skrbe o njima. Nerijetko su obitelji opterećene i neimaštinom i nemogućnošću adekvatna liječenja.
S druge strane Crkva želi potaknuti na što veću zauzetost onih koji su izravno uključeni u liječenje bolesnih i nemoćnih, kao što su liječnici, njegovatelji, zdravstveni djelatnici i razne ustanove koje im omogućavaju kvalitetnije liječenje.
 
Od 1985. do 2017. postojalo je Papinsko vijeće za pastoral zdravstvenih radnika koje je zatim, s još trima vijećima, ušlo u sastav Dikasterija za cjeloviti ljudski razvoj. Što iz vlastita iskustva možete kazati da bi bila ta vrsta pastorala?
 
Kroz 32 godine svoga djelovanja Papinsko vijeće za pastoral zdravstvenih radnika, između ostaloga, nastojalo je senzibilizirati svijest zdravstvenih djelatnika, posebno liječnika, o svetosti i trajanju ljudskog života. To se napose zrcali u činjenici da ljudski život traje od svoga začeća do prirodne smrti. Vijeće nije prestalo djelovati 31. kolovoza 2016. kada je motuproprijem Humanam progressionem utemeljen Dikasterij za promicanje cjelovitoga ljudskog razvoja, nego je ono nastavilo promicati iste vrjednote kroz drugu strukturu koja je objedinila nekoliko papinskih vijeća (Vijeća za pravdu i mir; Cor unum; za dušobrižništvo selilaca i putnika te za dušobrižništvo zdravstvenih djelatnika).
Iz vlastita iskustva mogu naglasiti da se briga za pastoralno djelovanje zdravstvenih radnika zrcali prvenstveno u profesionalnom pružanju zdravstvene skrbi, promatranju bolesnika u njegovoj cjelovitosti duše i tijela, razvijanju svijesti da bolesnik nije medicinski slučaj, odnosno samo bolest koju treba tretirati, te poštivanje osnovnih potreba svakog bolesnika. Također, potrebno je razvijati svijest kod zdravstvenog osoblja da je život darovan i svet, te da ga se ne smije oduzimati zbog lažne samilosti, bilo pobačajem ili eutanazijom.
 
U svojoj ovogodišnjoj poruci za Svjetski dan bolesnika papa Franjo je, uz ostalo, napisao: „Krist nam nije dao recepte, nego nas svojom patnjom, smrću i uskrsnućem oslobađa od jarma zla.“ Što, u toj perspektivi, ponuditi kao utjehu bolesniku i patniku?
 
Krist je svojim trpljenjem, mukom i smrću na križu posvetio sve naše životne križeve pa tako i križ bolesti. Bolesnici koji su „razapeti“ na svojim bolesničkim posteljama, ponajprije iz križa Kristova crpe utjehu i snagu da prihvate Božju volju, da ustraju do kraja, do ozdravljenja ili da prihvate svoju bolest kao konačni susret s nebeskim Ocem u vječnosti. Krist ne daje recepte jer je smrt eshatološka, posljednja čovjekova stvarnost s kojom se treba suočiti i prihvatiti je, ne kao kraj, nego kao početak novog života. Stoga, radost evanđelja i blizina Krista patnika bolesnicima pruža utjehu da nisu sami u svojoj patnji, nego da svojim spasonosnim trpljenjem dopunjaju „što nedostaje mukama Kristovim za tijelo njegovo, za Crkvu“ (Kol 1,24). U tijeku prihvaćanja vlastite bolesti veliku ulogu imaju osobe koje skrbe o bolesnicima i koje, prema Papinim riječima, svojim djelima ljubavi i bliskosti odražavaju sliku Krista Dobrog Samarijanca. Oni su ti koji upućujući na križ Kristov, otvaraju bolesnicima novu perspektivu vlastite bolesti.
 
Nastavak pročitajte u tiskanom izdanju ili na portalu nedjelja.ba

 

PREPORUČI
Centar za savjetovanje Vrhbosanske nadbiskupije

VIDEO

FOTO

AUDIO

  • Loading the player...
    27. svibanj 2020.

    Papa Francesco udienza generale

Prethodna Sljedeca
 
Ured za brak i obitelj Vrhbosanske nadbiskupije

Copyright © 1996-2020 KTA BK BiH. Sva prava pridržana.
Sadržaji s ovih stranica se mogu prenositi bez posebne dozvole uz navođenje izvora.

Katolička tiskovna agncija Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine
Kaptol 32, 71000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina
tel/fax: + 387 33 666 865
e-mail: