Katolička Tiskovna Agencija
Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine

3. lipanj 2020.

Iz katoličkog tiska

Katolički tjednik br. 6

Katolički tjednik br. 6

Sarajevo, 11. veljača 2020.

Katolički tjednik

Bolest i grijeh današnjeg čovjeka

Jedna od izraženih osobina kolektivnoga bića narodā na ovdašnjem podneblju, neovisno o religijskom i nacionalnom predznaku, jest da svi rado daju savjet o zdravlju, ali ga istodobno teško primaju i usvajaju. Odatle je nastala i šala koja zapravo odražava stav: „Ne želim ići k liječniku jer će mi sigurno nešto pronaći.“ No, osim toga, i na ovom je području primjenjiva jedna od zakonitosti postmodernoga društva pretočena u parolu: „Uradi sam!“ Tako će onda, poglavito pripadnici mlađih naraštaja, čim ih nešto zaboli, odmah posegnuti za Googleom te najprije sami „iščitati“ svoje simptome pa ih usporediti s onim što „piše na internetu“ i pretpostaviti što bi im moglo biti. Štoviše, taj će svoj „nalaz“ nerijetko prepričati i stvarnom liječniku u ambulanti, očekujući valjda da ga on potvrdi i udari pečat na recept koji su si sami već propisali i lijek pronašli. U tom ozračju instant-kućne medicine i vlastite nad-pameti uvjetovane prividom slobode od svega, leži zapravo opasnost podleći zavodljivostima farmaceutske propagandne mašinerije i postati dijelom manipulirane mase koju se očito priprema za buduću neku „kugu“ biblijskih razmjera.

Premda bi moglo izgledati kako je ovo tema iz domene velikih teorija zavjera kojom se ozbiljni ljudi ne bi trebali baviti, ipak, odviše je pokazatelja u stvarnosti koji pozivaju na promišljanje i nukaju zapitati se. U prvom redu, tu su tako česte pojave različitih pandemičnih virusnih zaraza koje „riblje pamćenje“ postmodernoga pojedinca olako zaboravi te se ponaša kao da prvi put čuje za nešto slično. To se prepoznaje u aktualnoj epidemiji Coronavirusa koja je počela u Wuhanu, glavnom gradu kineske pokrajine Hubei, te se proširila i izvan te države. S obzirom na mjesto nastanka, valja kazati da je riječ o jednom od najvećih gradova u najmnogoljudnijoj zemlji svijeta, koja broji oko 1,4 milijarde stanovnika. Je li to slučajno ili ne – odgovor bi trebalo potražiti u interdisciplinarnom sagledavanju problema.

Međutim, pri tome se valja prisjetiti kako ovo nije prvi put da – prema medijskih navodima – svijet biva suočen s velikom smrtonosnom zarazom. Tko još pamti sagu o Teškom akutnom respiratornom sindromu, odnosno SARS-u, koja je bila aktualna početkom 2000-ih? Pojava oboljenja od ove bolesti, čiji je uzročnik bio tada nepoznati Coronavirus, zabilježena je 2002. u kineskoj pokrajini Guangdong, a od nje je – kažu – stradalo 349 osoba. Ili, tko se sjeća Kravljeg ludila tj. Creutzfeldt-Jakobove bolesti koja je – vele – u Velikoj Britaniji do 2004. odnijela 154 života, a navodno je njome zaraženo više od 30 000 ljudi. Što pak, nadalje, reći još o famoznoj Svinjskoj gripi koja je (medijski) harala u 2009. i nema veze s jedenjem svinjskog mesa? Zaraza njezinim virusom H1N1 otkrivena je u Meksiku, SAD-u i Kanadi te se – kako rekoše – brzo proširila na sve strane svijeta, pa je Svjetska zdravstvena organizacija bila proglasila pandemiju Svinjske gripe. Zatim, tu je i ovoj slična Ptičja gripa sa svojim H5N1 virusom, koja je navodno prvi put zabilježena 1997. u Hong Kongu te se onda proširila po Aziji i Europi. O njoj se svako malo čuje da je netko obolio i da stvar bude intrigantnija, već su „stručnjaci“ upozoravali kako bi ovaj virus mogao mutirati te prouzročiti pandemiju sličnu Španjolskoj gripi od koje je 1918. oboljela trećina svjetske populacije a umrlo je više od 50 100 milijuna ljudi. I kad se svemu ovomu pridoda permanentna mogućnost oboljenja od bacila Antraksa koji može preživjeti stotine godina, onda je jasno u kakvom svijetu živimo... i zašto ova tema ima odviše materijala da bi ju se olako stavilo pod „teoriju zavjere“.


Piše: Josip Vajdner

Nastavak pročitajte u tiskanom izdanju ili na portalu nedjelja.ba

PREPORUČI
Centar za savjetovanje Vrhbosanske nadbiskupije

VIDEO

FOTO

AUDIO

  • Loading the player...
    1. lipanj 2020.

    Musei Vaticani riapertura

Sljedeca
 
Ured za brak i obitelj Vrhbosanske nadbiskupije

Copyright © 1996-2020 KTA BK BiH. Sva prava pridržana.
Sadržaji s ovih stranica se mogu prenositi bez posebne dozvole uz navođenje izvora.

Katolička tiskovna agncija Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine
Kaptol 32, 71000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina
tel/fax: + 387 33 666 865
e-mail: