Katolička Tiskovna Agencija
Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine

4. srpanj 2020.

Intervju

Fra Tomislav Glavnik

Fra Tomislav Glavnik

Sarajevo, 3. siječanj 2020.

Fra Tomislav Glavnik

Betlehem nije Betlehem samo jednom u godini

Priprema se izgradnja kapele hrvatskim svetcima i blaženicima i Majci Božjoj od Kamenitih vrata na Pastirskim poljanama u Betlehemu. Osim vremenske odrednice, najradosnija kršćanska svetkovina ima i onu mjesnu. Upravo smo o tome razgovarali s fra Tomislavom Glavnikom koji je, uz ostale službe, često u ulozi vodiča u Svetoj zemlji.

Fra Tomislav je član Hrvatske provincije Sv. Jeronima franjevaca konventualaca. Rođen je 9. veljače 1975. u Sisku (župa Sv. Josipa Radnika), od oca Marijana i majke Mirjane, rođ. Hanzić. Osnovnu školu završio je u Sisku, a srednju u Nadbiskupskoj klasičnoj gimnaziji u Zagrebu. Novicijat je počeo 1993. u Cresu gdje je 1994. u Redu franjevaca konventualaca položio prve zavjete, a svečane je dao 30. rujna 1998. u Zagrebu. Katolički bogoslovni fakultet počeo je ujesen 1994. u Zagrebu, da bi po završetku dviju godina filozofije, teološki studij nastavio na Državnom bavarskom sveučilištu Julius Maximilian u Würzburgu, te diplomirao 2000. Za đakona je zaređen 1999. u Würzburgu, a za prezbitera u Zagrebu 2000. Službu župnoga vikara obavljao je od 2000. do 2007. u zagrebačkoj župi Sv. Antuna Padovanskoga. Za definitora Provincije izabran je u dvama mandatima - 2002. i 2006. kad je izabran i za tajnika i ekonoma Provincije. Specijalizaciju u crkvenom pravu pohađao je od 2007. na Papinskom sveučilištu Sv. Križa u Rimu gdje je i magistrirao. Godine 2010. izabran je za gvardijana i župnika u Molvama, da bi 2014. izabran za definitora i ekonoma Provincije i gvardijana Samostana Svetog Duha u Zagrebu. Ponovno je za definitora i vikara Provincije franjevaca konventualaca izabran 2018. i ujedno gvardijan svetoduškog samostana franjevaca konventualaca u Zagrebu. Od 2014. područni je duhovni asistent Franjevačkog svjetovnog reda Bl. Alojzija Stepinca za središnju i sjeverozapadnu Hrvatsku. Član je nekoliko udruga i stručnih asocijacija u Hrvatskoj. Govori i aktivno se služi engleskim, njemačkim i talijanskim jezikom, te je licencirani vodič za Svetu zemlju.

Poštovani fra Tomislave, iako se u katoličkom vjerničkom rječniku ustalila sintagma „Božićno otajstvo“, recite nam što je zapravo njezin sadržaj?

Bog se lišio moći i vlasti i odjenuo se u siromaštvo i nježnost i leži bespomoćan u jaslama na slami. „Oplijeni sam sebe, uzevši lik sluge, postavši ljudima sličan“, kako kaže Sv. Pavao.

Otajstvo po sebi nama je nerazumljivo, zato mu se divimo jer se Bog udostojao učiniti čovjekom da bi nam svima bio bliz i nakon grijeha prvog čovjeka, prvi put osobno govorio s cijelim ljudskim rodom.

Mogu li te istine vjere naći put do srca suvremenoga čovjeka, u civilizaciji „betona i čelika“ koja je sve – pa i proslavu ove svetkovine – prilagodila profitu?

Posljednjih tjedana – a na tragu vašeg pitanja – ponavljam na susretima, propovijedima i susretima da je neminovnost vremena udarila takt i ritam po kojima ljudi moraju ili su prisiljeni živjeti. No, snaga čovjeka je u prilagodljivosti i da u takvim silnim napadajima konzumerizma znade toj vanjskoj formi dati sadržaj. Današnje vrijeme identično je Isusovu vremenu. I za Isusovu Majku Mariju nije bilo mjesta u svratištu. Marija nije abortirala zbog toga, već je tadašnjoj surovoj formi dala bitan sadržaj, a to je novorođeno dijete Isus.

Vi osobno imate milost relativno često posjećivati Isusovu ovozemaljsku domovinu. Kakav je doživljaj Božića u mjestu njegova rođenja?

Svetu zemlju osobno nisam nikada posjetio u božićno vrijeme da bih iz prve ruke vidio i mogao vam posvjedočiti kako izgleda Božić 25. prosinca i sljedećih dana. No, Betlehem nije Betlehem jednom u godini. Ondje je Božić svaki dan, i to oduševljava, šokira, oplemenjuje, ostavlja bez riječi. Hodočasnicima krenu suze kad se prostru na mjestu Isusova rođenja. Kako i ne bi?! Biti na mjestu gdje je Bog rođen da bi i nas naučio što znači biti čovjek i da bi nam objavio sebe. Nitko nije ravnodušan u posjetu Betlehemu.

Je li pretenciozno kazati da onima koji posjete Betlehem više nikada proslava Božića neće biti ista? Koje je Vaše iskustvo?

Hod(ati)očastiti Svetom zemljom znači čitati vlastito evanđelje i otkrivati vlastiti odnos između Boga i sebe. Hodočašće u Svetu zemlju mijenja i našu vjerničku maštu koja postaje opipljiva i osjetna stvarnost. Što smo čitali u Svetom pismu, ondje gledamo, mirišemo, dotičemo. Ne smijemo zaboraviti da osim onog duhovnog dijela, ljudi su stvorenja kojima je bitno i dotaknuti. Dodir takve vrste ostavlja jači dojam. Tko želi i ima mogućnost poći na hodočašće, doista bi trebao poći. No, ne smijemo zaboraviti i Isusove riječi apostolu Tomi: "Blaženi koji ne vidješe, a vjeruju." Vjera je svakako najbitnija, sve ostalo je samo nadogradnja.


Razgovarao: Josip Vajdner

Nastavak pročitajte u tiskanom izdanju ili na portalu nedjelja.ba

PREPORUČI
Centar za savjetovanje Vrhbosanske nadbiskupije

VIDEO

FOTO

AUDIO

  • Loading the player...
    2. srpanj 2020.

    LUGLIO: LE NOSTRE FAMIGLIE

Sljedeca
 
Ured za brak i obitelj Vrhbosanske nadbiskupije

Copyright © 1996-2020 KTA BK BiH. Sva prava pridržana.
Sadržaji s ovih stranica se mogu prenositi bez posebne dozvole uz navođenje izvora.

Katolička tiskovna agncija Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine
Kaptol 32, 71000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina
tel/fax: + 387 33 666 865
e-mail: