Katolička Tiskovna Agencija
Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine

16. prosinac 2019.

Iz katoličkog tiska

Radosna vijest br. 527

Radosna vijest br. 527

Sarajevo, 9. listopad 2019.

Radosna vijest

Blažena Djevica Marija - zagovornica misija i prva misionarka

Izabravši temu iz naslova, sa željom da ukratko prikažem što crkveni misijski dokumenti govore o Blaženoj Djevici Mariji i njezinoj ulozi u misijskom djelovanju Crkve, sjetila sam se sluge Božjega, kardinala Franje Kuharića, čiji smo stoti rođendan proslavili ove godine. Naime sjećanje na njega odvelo me u mladenaštvo, kad sam slušala propovijedi kardinala Kuharića. Znao je propovijedati i više od pola sata, a mi smo jedva dočekali da spomene Blaženu Djevicu Mariju, jer smo znali da se tada propovijed približava kraju. Nije on jedini koji je tako običavao propovijedati, a sličnu praksu imaju i crkveni dokumenti.

Na kraju crkvenih dokumenata uvijek ćemo pronaći zagovornu molitvu Majci Božjoj, kojoj se povjerava tema crkvenog dokumenta. Tako i papa Franjo u ovogodišnjoj poruci za Svjetski dan misija Blaženoj Djevici Mariji povjerava misijsko poslanje Crkve govoreći: „U jedinstvu sa svojim Sinom, od samog časa utjelovljenja, Blažena Djevica bila je u pokretu, pustila je da bude potpuno uključena u Isusovo poslanje, koje je podno križa postalo njezino vlastito: poslanje suradnje, kao Majke Crkve, u rađanju novih Božjih sinova i kćeri u Duhu i vjeri.“

I objavljeni vodič za proslavu Izvanrednoga misijskog mjeseca govori o Marijinoj ulozi u Crkvi i njezinu misijskom poslanju. Vodič nam tako donosi novozavjetne odlomke u kojima promatramo Marijin put, poslanje i rast u vjeri.

Ivan Pavao II. u svojoj enciklici Redemptoris Mater, u broju 2, govori da je Marija trebala rasti u vjeri da bi potpuno otkrila Isusa Krista i njegovo poslanje, a mogli bismo reći i svoju ulogu u njegovu djelu spasenja.

II. vatikanski sabor u dogmatskoj konstituciji o Crkvi Lumen Gentium,izlažući svoj nauk o Crkvi, značajno mjesto daje ulozi Blažene Djevice Marije u misteriju Utjelovljene Riječi i Mističnog Tijela Kristova, Crkve (LG, 52 – 69). Promatrajući Mariju u svetopisamskim tekstovima od trenutka navještenja, pohoda Elizabeti, prikazanja i našašća u Hramu, Marija je sve događaje čuvala u svojem srcu i razmišljala o njima. Kao prva i prava učenica, dala se voditi Sinu u spoznaji vlastitog mjesta i uloge u Božjem planu spasenja. U Isusovu javnom životu Marija nastavlja slušati i čuvati riječ Božju te razumijeva i shvaća da odnosi u kraljevstvu Božjem nisu definirani krvnom vezom, već su blaženiji oni koji slušaju i čuvaju riječ Božju. Napredujući na putu vjere, Marija je sačuvala svoje sjedinjenje sa Sinom sve do smrti na križu, „gdje je, ne bez Božjeg nacrta, stajala (usp. Iv 19, 25), sa svojim Jedinorođencem mnogo trpjela i s materinskim se srcem pridružila njegovoj žrtvi, pristajući s ljubavlju na žrtvovanje Žrtve koju je sama rodila“ (LG, 58). Prije smrti na križu Isus predaje učenika svojoj Majci riječima: „Ženo, evo ti sina“, a Majku učeniku riječima: „Evo ti majke!“ (Iv 19, 26 – 27), a Marija pristaje uz novu ulogu u kojoj postaje Majkom Crkve. „To je materinstvo u redu milosti – Marija nam moli dar Duha Svetoga, koji podiže nove sinove Božje, spašene po žrtvi Kristovoj. To je onaj Duh kojega je zajedno s Crkvom i Marija primila na dan Duhova.“ (Redemptoris Mater, 44)

U nauku II. vatikanskog sabora Marija postaje model Crkve. Crkva koja izvršava volju Očevu, slušajući i primajući riječ Božju i „sama postaje majkom: jer propovijedanjem i krštenjem rađa na novi i besmrtni život djecu, začetu po Duhu Svetom i od Boga rođenu“ (LG, 64).
Ivan Pavao II. u enciklici Redemtoris Mater objašnjava: „Ako je Crkva znak i sredstvo tješnjeg sjedinjanja s Bogom, ona je to upravo po svojem materinstvu: ona naime oživljena po Duhu Svetomu 'rađa' na novi i besmrtni život djecu u Kristu. I kao što je Marija poslužila otajstvu utjelovljenja, tako i Crkva trajno ostaje u službi otajstva posinjenja, po milosti.“ (RM, 43)

O Marijinoj suradnji u otkupljenju čovjeka II. vatikanski sabor govori: „Time što je Krista začela, rodila, hranila, u Hramu ga Ocu prikazala, i sa svojim Sinom, dok je na križu umirao, trpjela, na sasvim je osobit način sudjelovala u Spasiteljevu djelu, poslušnošću, vjerom, ufanjem i žarkom ljubavlju, da obnovi vrhunaravni život duša. Zbog toga nam je postala Majkom u redu milosti… I nakon uznesenja na nebo nije napustila tu spasonosnu ulogu, nego nam mnogostrukim svojim zagovorom i dalje pribavlja milosti vječnoga spasenja. Materinskom ljubavlju brine se za braću svojeg Sina koja još putuju i nalaze se u pogiblima i tjeskobama, dok ne budu dovedena u sretnu domovinu. Zato se Blažena Djevica u Crkvi zaziva imenima Odvjetnica, Pomoćnica, Pomagačica, Posrednica.“ (LG, 61 – 62)

Povjeravajući misijsko dijelo Crkve Marijinu majčinskom zagovoru, pozivamo Mariju da uvijek iznova okuplja Isusove učenike u „dvorani Pedesetnice“, tražeći svjetlo i pomoć Duha Svetoga u svakome misionarskom i evangelizacijskom poslanju.

Osim zagovornice i pomoćnice misionarskog poslanja, Blažena Djevica Marija, kao prva vjernica, postaje i prva misionarka, ona koja je nosila i donosila Isusa, najprije Elizabeti, a potom cijelomu izraelskom narodu, koji je očekivao spasitelja. A nastavlja to činiti za svako svoje duhovno dijete koje se pridružuje hodočašću Crkve kroz prostor i vrijeme, na putu vjere, gdje je prisutna kao „blažena koja povjerova“, kao ona koja je napredovala i rasla u vjeri, sudjelujući kao ni jedno drugo stvorenje u otajstvu Kristovu. (Usp. Redemptoris Mater, 25).

Kao i u naravnom rađanju, majka je ona koja pokazuje oca. Dok već u utrobi majka uspostavlja odnos s djetetom i dijete po svojoj prirodi i naravi prepoznaje majku, nakon rađanja majka djetetu pokazuje oca, vodi ga k ocu, potiče i olakšava odnos oca i djeteta. Ta naravna stvar može se analogijom promatrati i u duhovnoj stvarnosti. Marija može biti put vjere i po odnosu s Marijom možemo rasti u spoznaji ljubavi Boga Oca, koji hoće da se svi ljudi spase. On u svojoj ljubavi ne posustaje niti pred žrtvom svojeg Jedinorođenca, čija pak žrtva u djelovanju Crkve postaje sredstvom spasenja za sve koji će na propovijedanje Crkve postati njegovi učenici.

Marija je bliska čovjeku. Lijepo to opisuje i papa Franjo u apostolskoj pobudnici Evangelii Gaudium: „Marija je ona koja zna pretvoriti špilju za životinje u Isusovu kuću… Ona je pažljiva prijateljica, koja se uvijek brine da ne ponestane vina u našem životu. Njezino je srce probio mač i ona razumije sve naše boli… Ona je misionarka koja nam se približava da nas prati u životu, otvarajući srca vjeri svojom majčinskom ljubavlju. Kao prava majka, kroči s nama, bori se s nama i neprestano izlijeva blizinu Božje ljubavi.“ (EG, 286) Na kraju pak spomenute pobudnice papa Franjo preporuča marijanski način u evangelizacijskom dijelu Crkve, navodeći njezinu nježnost i ljubav koja ima revolucionarnu snagu. „U njoj vidimo da poniznost i nježnost nisu vrline slabih, već jakih, koji nemaju potrebu za tim da loše postupaju s drugima da bi se osjećali važnima. Promatrajući nju, otkrivamo da je ona koja je veličala Boga jer silne zbaci s prijestolja' i 'bogate otpusti prazne' (Lk 1, 52. 53), ista ona koja jamči toplinu doma našoj težnji za pravednošću. Ista ona koja brižljivo pohranjivaše 'sve te događaje i prebiraše ih u svome srcu' (Lk 2, 19). Marija zna prepoznati tragove Duha Božjega i u velikim i u neprimjetnim događajima. Ona je neprestano uronjena u kontemplaciju Božjeg misterija u svijetu, u povijesti i u svakodnevnom životu svakog pojedinca i svih ljudi. Ona je žena moliteljica i radnica u Nazaretu, ona je također naša Pomoćnica, koja 'usta … i pohiti' (Lk 1, 39) iz svojeg sela da pritekne u pomoć drugima. Ta dinamika pravednosti i nježnosti, kontemplacije i hoda prema drugima jest ono zbog čega crkvena zajednica vidi u Mariji uzor evangelizacije. Molimo je da svojim majčinskim zagovorom pomogne da Crkva postane dom za mnoge, majka za sve narode i da omogući rađanje novog svijeta.“ (EG, 288)

Piše: mr. sc. Anita Treščec
PREPORUČI
Centar za savjetovanje Vrhbosanske nadbiskupije

VIDEO

FOTO

AUDIO

  • Loading the player...
    10. prosinac 2019.

    Papa Francesco, omelia Messa a Casa Santa Marta

Prethodna
 
Ured za brak i obitelj Vrhbosanske nadbiskupije

Copyright © 1996-2019 KTA BK BiH. Sva prava pridržana.
Sadržaji s ovih stranica se mogu prenositi bez posebne dozvole uz navođenje izvora.

Katolička tiskovna agncija Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine
Kaptol 32, 71000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina
tel/fax: + 387 33 666 865
e-mail: