Katolička Tiskovna Agencija
Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine

13. studeni 2019.

Vijesti

Varaždin, 8. listopad 2019.

PREDAVANJE DR. SC. ANTE MIKIĆA "(BITI) SVEĆENIK U SVIJETU JAVNIH KOMUNIKACIJA"

U ponedjeljak, 7. listopada u dvorani Pastoralnog centra Varaždinske biskupije upriličen redoviti susret svećenika

"(Biti) svećenik u svijetu javnih komunikacija“ bila je tema predavanja kojeg je na redovitom svećeničkom susretu u ponedjeljak, 7. listopada u dvorani Pastoralnog centra Varaždinske biskupije održao dr. sc. Anto Mikić, poslijedoktorand na Odjelu za komunikologiju Hrvatskog katoličkog sveučilišta.

U uvodu susreta najprije je mons. Antun Perčić predvodio molitvu Trećeg časa, nakon čega je sve srdačno pozdravio apostolski administrator mons. Josip Mrzljak. Biskup je svećenike podsjetio ponajprije o velikom i radosnom događaju koji će se zbiti na svetkovinu Krista Kralja, 24. studenoga, biskupsko ređenje u varaždinskoj katedrali kada će biti zaređen treći varaždinski biskup mons. Bože Radoš. Kazao je biskup ponešto o pripremama koje će prethoditi ovom povijesnom događaju na kojem se očekuje velik broj svećenika, biskupa i ostalih vjernika iz Varaždinske biskupije, Đakovačko-osječke nadbiskupije, Rima, ali i drugih krajeva. Podsjetio je biskup i na dva događaja koja će se dogoditi prije biskupskog ređenja. Prvi je 7. Susret hrvatskih i slovenskih katoličkih vjernika u Krašiću u subotu 19. listopada. Biskup je tim povodom pozvao svećenike da potaknu svoje vjernike na odlazak na ovo hodočašće u rodno mjesto blaženog kardinala Alojzija Stepinca. Drugi događaj bit će dan kasnije, u nedjelju 20. listopada, kada će na mariborskom groblju Dobrava, u blizini Tezanskoga Gozda, najvećega grobišta pripadnika hrvatskog naroda izvan Hrvatske, biskup Mrzljak predslaviti Euharistijsko slavlje i molitvu za sve nevine žrtve komunizma. Riječ je o najvećem grobištu žrtava komunizma nakon Bleiburga.

Povjerenik za pastoral mladih, vlč. Tihomir Kosec, kazao je nekoliko informacija vezanih uz aktivnosti i duhovne sadržaje koji se nude mladima do kraja ove godine te pozvao župnike da potaknu mlade vjernike u svojim sredinama. Vlč. Kosec je podsjetio i na Susret hrvatske katoličke mladeži u Zagrebu u svibnju iduće godine.

Uslijedilo je predavanje dr. sc. Ante Mikića, koji je govoreći o javnom mnijenju, citirao crkveni dokument „Communio et progressio“ koje u svoja tri djela predstavlja pastoralni naputak koji se bavi teološkim utemeljenjem ljudske komunikacije, ulozi sredstava komunikacije u životu društva te zadaće katolika na području sredstava društvene komunikacije.

“Svatko želi drugome priopćiti svoje poglede, mišljenja i osjećaje te tako mišljenje i običaji mnogih postaju zajednički. Preduvjet jest sloboda izražavanja, no jedino onda ako se ne krnji ljudsko dostojanstvo i ako to koristi istini i stvari općeg napretka. Ono je potrebno i Crkvi, jer dijalog unutar nje jača povezanost među vjernicima, te stoga ‘tko god ima u Crkvi neku vlast neka se brine i nastoji da se u zajednici pojača slobodna izmjena govora i mišljenja, te kolanje i izmjena ideja, pogleda i mišljenja, a sredstvima komuniciranja Crkva mora pružiti potpuno, podrobno i istinito obavještenje kako bi mogli dobro izvršiti svoju zadaću. Vjernicima se mora priznati pravo da budu obaviješteni o svemu onome što ime je neophodno za njihov odgovoran rad na području crkvenog života. Vjerske istine ne ovise o javnom mnijenju, pa ni onome unutar Crkve”, kazao je dr. sc. Mikić što stoji u dokumentu ‘Communio et progressio’ iz 1972.

Dio predavanja je dr. sc. Anto Mikić posvetio percepciji Crkve u očima javnosti te u tom kontekstu kazao kako ona može biti stvarna i/ili medijski posredovana te dodao kako je Crkva u medijima prisutna uglavnom “na rubu”, po modelu selekcioniranja vijesti koje je opisao još Walter Lippmann.

“Lippmann kaže kako je Crkva prisutna u medijima onda kada je to nešto neobično, dakle kada se radi o sukobima pojedinih vjernika s crkvenom hijerarhijom, zatim kada su u pitanju neki delikti ili skandali, pri čemu redovito djelovanje Crkve uglavnom ostaje neprimijećeno. Također Walter Lippmann govori na tu temu o jednostavnosti, a primjer za to je kada iz neke propovijedi bogate porukama i slikama, mediji izvuku onaj dio koji eventualno govori o aktualnom političkom događaju ili poznatim osobama. Radije će se prikazati neka ‘vidljiva’ ceremonija, negoli neki važan crkveni dokument. Ivica Šola u svom znanstvenom članku ‘Slika vjere i Crkve u hrvatskim medijima’ prikazuje percepciju Crkve u jevnosti kao proizvod pet medijskih strategija. Pod strategijom se ne misli ni na kakav smišljeni koncept, nego se radi o ‘duhu vremena’ koji proizvodi određenu percepciju Crkve i crkvenih ljudi u medijskom prostoru. Prva slika jest ona poznata teza iz medija ‘Papa Franjo da, Crkva ne’. Time se papa Franjo koristi kao malj protiv Crkve u Hrvata, i općenito protiv Katoličke Crkve. Druga slika Crkve u javnom prostoru, koja proizlazi iz prve, vezana je uz posramljivanje. Nošena je negativnim stereotipima; pedofilijom, financijskim malverzacijama, parolama poput ‘narod gladuje, Crkva pliva u novcu i privilegijama’, itd. Treća negativna slika Crkve je naglašavanje ekscesnog, a ignoriranje redovitog. U prvi plan se tada stavljaju teolozi i svećenici osebujnog stila, čime teologiziranja i politiziranja dobivaju golem medijski prostor, dok redovitost Crkve i njenog poslanja ne predstavlja neku vijest. Također Šola govori o slici medijske transupstancijalizacije vjere. Ovdje je riječ o teroru vidljivosti nasuprot otajstvu. Mediji u tom slučaju nisu samo negativno raspoloženi prema Crkvi, dapače. Nerijetko hvale pojedine dobre inicijative i djela Crkve, no ona su odsječena od vjere kao svog izvora, svedena na aktivizam, poput bilo koje nevladine udruge koja se bavi dobrotvorjem. To je neka vrsta kulturološkog pelagijanizma gdje se govori o dobru, ali se ignorira i zamračuje njegov Izvor. Peta slika crkve u javnosti, prema dr. sc. Ivici Šoli, jest tzv. zamjena ikone idolom. Ovo je komplementarno prethodnoj teoriji. Hvaliti svećenika ili biskupa ne znači upućivati na Boga, nego fetišizirati ljudsko biće. Posebno je takvo ponašanje izraženo kod praćenja pojedinih karizmatika i u kontekstu političkog katolicizma”, poručio je dr. sc. Mikić.

U nastavku predavanja Anto Mikić je okupljenim svećenicima predstavio rezultate istraživanja koje je proveo zajedno s kolegom vlč. doc. dr. sc. Krunoslavom Novakom te uz pomoć studenata Hrvatskog katoličkog sveučilišta. Cilj istraživanja bilo je prikazati način prezentacije Katoličke Crkve, ali i razliku prezentacije Crkve u regionalnom i nacionalnome tisku.

Pričajući o svećenicima i njihovom medijskom djelovanju, dr. sc. Mikić je napomenuo kako je svaki svećenik “predstavnik” Crkve i to u svako doba, dakle 24 sata dnevno. Biti svećenik je poziv, a ne zanimanje, kazao je Anto Mikić te dodao kako su (pra)uzori u komunikaciji u prvom redu vječno božansko “drugovanje” osoba Presvetoga Trojstva, ali i komunikacija Boga s ljudima koja je svoj vrhunac doživjela u osobi Isusa Krista, utjelovljene Riječi.
“Bog je uzeo ljudsku narav, kako bi nam se ‘prilagodio’ i postao u svemu jednak osim u grijehu, kako kaže poslanica Hebrejima. Isus je komunicirao riječima, zatim šutnjom što možemo vidjeti na primjeru kamenovanja grešnice te gestama kao što su čudesa i ozdravljenja koja je činio. Osim toga, komunicirao je s pripadnicima svih društvenih slojeva te u različitim ambijentima; od hrama i ulica, do obala jezera, gora, kuća, čak i onih u kojima su živjeli grešnici.”

Krist je pokazao kako je komunikacija posvemašnje darivanje. Po uzoru na svog Utemeljitelja i po njegovom nalogu ‘Pođite po svem svijetu, propovijedajte Evanđelje svemu stvorenju’ (Mk 16¸15) i Crkva je od samoga početka komunicirala svoju poruku, u pet temeljnih oblika: svjedočenjem, navještajem, kultom, bratskom ljubavlju i društvenim zauzimanjem”, objašnjava dr. sc. Mikić.

U nastavku predavanja bilo je riječi o homiletici, a predavač je istaknuo kako je ona preuzela oblik propovijedi rabinsko-sinagoške tradicije, ali i principa grčko-rimske retorike. Mikić je spomenuo neke od velikih crkvenih naučitelja poput svetog Augustina i svetog pape Grgura Velikog, koji su veliku pozornost posvetili komunikatorima, njihovoj vještini i vjerodostojnosti, te načinu oblikovanja same poruke, ali i publici, njenim potrebama i mogućnostima razumijevanja.

“Govorio sam ranije o dokumentu ‘Communio et progressio’ koji potiče vjernike na uključivanje u svijet medija, gdje se trebaju odlikovati stručnošću, a biskupi, svećenici, laici potiču se na sudjelovanje u medijskim programima. Također je važno sudjelovanje u medijskom odgoju, kako ‘primatelja’, tako i bavljenje tom temom od strane teologa, katoličkih učilišta i pastoralnih djelatnika. ‘Communio et progressio’ govori i o pravu na informiranje vjernika o svemu onome što ime je neophodno za njihov odgovoran rad na području crkvenog života, poticanje unutarcrkvenoga dijaloga i dijaloga sa svijetom, korištenje medija za evangelizaciju te poticanje stvaranja i djelotvornosti katoličkih medija, pri čemu oni trebaju biti ‘stručno i tehnički na visini'”, kazao je dr. sc. Mikić objašnjavajući što preporučuje Crkva putem dokumenta “Communio et progressio“.

Govoreći o novim medijima, ponajprije o nezaobilaznim društvenim mrežama poput Facebooka kojeg koristi gotovo dva milijuna Hrvata ili pak Instagrama čije usluge koristi svaki četvrti stanovnik naše zemlje, dr. sc. Mikić je rekao kako komunikacija ne predstavlja više samo jedno od područja ljudskog života, već postaje pokretač društva na svim razinama. Želimo li upoznati svoju publiku, u našem slučaju vjernike, moramo biti i tamo gdje su oni, u prostoru koji ih oblikuje, poručio je dr. sc. Mikić.

“Novi mediji nisu samo sredstvo, nego novi, komunikacijski prostor i kulturni ambijent, čija pojedina obilježja predstavljaju veliki izazov za Crkvu. Možemo vidjeti kako se na društvenim mrežama radi o horizontalnosti i identičnosti, naspram vertikalnosti, hijerarhičnosti i univerzalnosti Crkve. Pojavljuje se novi individualizam kao oblik društvenosti, naspram istinskoga zajedništva. Mobilnost postaje neprijatelj stalnosti, a stalna izbornost ‘potrošački pristup’ vjeri. Ali ne smijemo se bojati pristupiti novim medijima. Sveti papa Ivan Pavao II. je rekao: ‘Onima koji su prestrašeni zbog rizika novih komunikacijskih tehnologija poručujem: Ne bojte se! Ne ignorirajmo stvarnost u kojoj živimo, već ju dublje proničimo. Medije ne samo koristiti za širenje kršćanske poruke, nego samu poruku treba ugraditi u tu ‘novu kulturu’ koju stvara suvremeno komuniciranje’. Ali moramo biti svjesni kako virtualna interakcija ne može postati zamjena za istinsko, stvarno zajedništvo. Virtualna stvarnost ne može zamijeniti neposredno naviještanje Evanđelja, ali ga može upotpuniti”, poručio je tijekom predavanja dr. sc. Mikić. (kta/ika)

foto

PREPORUČI
Centar za savjetovanje Vrhbosanske nadbiskupije

VIDEO

FOTO

AUDIO

  • Loading the player...
    5. studeni 2019.

    Il Video del Papa NOVEMBRE 2019: Dialogo e riconciliazione in Medio Oriente

Prethodna
 
Ured za brak i obitelj Vrhbosanske nadbiskupije

Copyright © 1996-2019 KTA BK BiH. Sva prava pridržana.
Sadržaji s ovih stranica se mogu prenositi bez posebne dozvole uz navođenje izvora.

Katolička tiskovna agncija Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine
Kaptol 32, 71000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina
tel/fax: + 387 33 666 865
e-mail: