Katolička Tiskovna Agencija
Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine

17. rujan 2019.

Iz katoličkog tiska

Katolički tjednik br. 35

Katolički tjednik br. 35

Sarajevo, 27. kolovoz 2019.

Katolički tjednik

Hoće li roboti vjerovati u Boga?

 „Sve što volimo vezano uz civilizaciju proizvod je inteligencije, što znači da pojačavanje naše ljudske inteligencije umjetnom ima potencijal pomoći civilizaciji više nego ikad do sad – sve dok tehnologiju uspijevamo činiti korisnom.“
Max Tegmark
 
Ono što čovjeka od svih drugih bića razlikuje jest da je – kao muško i žensko – stvoren na sliku Božju (usp. Post 1,27). Kao takav, on je gospodar „svoj zemlji“ i svemu stvorenomu. Iako nije ni najveći ni najjači ni najbrži, ipak zahvaljujući svome razumu, uspijeva ovladati svime pa čak i prirodu sebi podvrgnuti. Njegov mu intelekt govori da nije važno samo živjeti ispunjavajući svoje nagone, nego je važnije kako živi. Odatle je čovječanstvo izgradilo mnoštvo sastavnica koje skupnim imenom nazivamo kultura. Usporedo s njom čovjek, a u susretu s različitim izazovima i potrebama, razvija i mnogovrsne alate koji zajedno tvore pojam tehnologija. Njezin je napredak u posljednjim desetljećima dosegnuo nekoć neslućene razine koje u mnogim segmentima plaše i samog njezina kreatora. I dok ljudi imaju usađeni „samoregulator“ u vidu savjesti kao glasa Božjega u njima – koji im, unatoč svemu, pomaže da se ne istrijebe sa Zemlje – dotle na drugoj strani tehnološka iznašašća bivaju bez toga. I to predstavlja polaznicu za sve bojazni da će u budućnosti strojevi sebi podvrgnuti čovjeka i možebitno ga potpuno uništiti.
 
Na zanimljiv i intrigantan način o tomu je u svojoj knjizi Život 3.0 Biti ljudsko biće u doba umjetne inteligencije progovorio Max Tegmark,fizičar na Institutu tehnologije u Massachusettsu (SAD) i predsjednik Instituta Future of Life, znanstvene skupine iz Bostona koja proučava potencijalni globalni rizik kojeg predstavlja umjetna inteligencija. Uz ostalo, istaknuo je kako se na temelju triju nivoa sofisticiranosti mogu prepoznati i tri faze života na Zemlji. On ih je jednostavno imenovao kao: život 1.0, 2.0 i 3.0. Prva faza označava biološku evoluciju, druga kulturološku, a treća tehnološku. Prvu odlikuje nemogućnost redizajniranja ni njezina hardvera ni softvera tijekom života te su jedino obilježeni svojim DNA-om, a promjene se događaju isključivo evolucijom tijekom mnogih generacija. Druga može redizajnirati većinu svoga softvera jer ljudi mogu naučiti složene vještine kao što su jezici, sportovi, profesije te mogu upotpuniti svoj pogled na svijet i ciljeve. Život 3.0 koji još uvijek ne postoji na Zemlji, može dramatično redizajnirati, ne samo svoj softver, nego i hardver ne čekajući da postupno evoluira tijekom generacija.
 
Prevedeno u razumljivi rječnik, to znači da unatoč najsuvremenijim tehnologijama koje postoje, u aktualnoj fazi 2.0, svi životni oblici u osnovi su ograničeni svojim biološkim potencijalom te, primjerice, nitko ne može živjeti milijun godina ili zapamtiti cijelu Wikipediju. Za razliku od toga, Život 3.0 dosegnut u tehnološkoj evoluciji, sve bi to mogao i bio bi oslobođen svojih evolucijskih okova. No, protagonisti toga života nisu ljudi, nego roboti s umjetnom inteligencijom koji bi mogli živjeti neograničeno te se nadograđivati, ne samo u smislu memorije, nego i fizičkom pogledu – dodavati si krila, uređaje za ronjenje, popravljati oštećene dijelove, reproducirati u potrebnim segmentima, itd. Osnovno pitanje, kako autor objašnjava, nije hoće li se to dogoditi, nego: kada će to biti i kako će utjecati na čovječanstvo?
 
Svoj pogled na tu budućnost, u ne baš optimističnu svjetlu, ponudio je znanstvenofantastični film iz 1999. The Matrix koji je doživio nastavke: The Matrix Reloaded (2003.) i The Matrix Revolutions (2003.). Riječ je o fikciji da većina ljudi u 21. stoljeću živi u simuliranoj stvarnosti, tj. kibernetskom prostoru koji su stvorili inteligentni strojevi. Oni koriste toplinu i elektricitet njihovih tijela, koja drže u Matrici, kao izvor energije. Uglavnom, slobodni ljudi pokreću pobunu protiv strojeva koja se vodi i u virtualnom, a i u stvarnom svijetu. Na kraju trilogije prežive i ljudi i roboti te se usuglase da će mir trajati „koliko dugo može“.
 
Nastavak možete pročitati u tiskanom izdanju novog broja Katoličkog tjednika. 
 
Piše: Josip Vajdner
Katolički tjednik
PREPORUČI
Centar za savjetovanje Vrhbosanske nadbiskupije

VIDEO

FOTO

AUDIO

  • Loading the player...
    12. rujan 2019.

    Papa ai nuovi vescovi: siate canali sempre aperti tra Gesù e la gente

Prethodna
 
Ured za brak i obitelj Vrhbosanske nadbiskupije

Copyright © 1996-2019 KTA BK BiH. Sva prava pridržana.
Sadržaji s ovih stranica se mogu prenositi bez posebne dozvole uz navođenje izvora.

Katolička tiskovna agncija Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine
Kaptol 32, 71000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina
tel/fax: + 387 33 666 865
e-mail: