Katolička Tiskovna Agencija
Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine

10. prosinac 2018.

Vijesti

Sarajevo, 21. rujan 1998.

U SARAJEVU ZAPOČEO S RADOM ZNANSTVENI SIMPOZIJ U POVODU 80. OBLJETNICE SMRTI PRVOG VRHBOSANSKOG NADBISKUPA DR. JOSIPA STADLERA

U Sarajevu u zgradi Vrhbosanske katoličke teologije u dvorani Pavla V1., 21. rujna 1998. započeo je s radom trodnevni znanstveni simpozij pod naslovom "Život i djelo dr. Josipa Stadlera". Prodekan Vrhbosanske katoličke teologije dr. Pavo Jurišić pozdravio je nazočne i pozvao pokrovitelja vrhbosanskog nadbiskupa kardinala Vinku Puljića da otvori Simpozij. Kardinal Vinko Puljić je otvorio Simpozij prigodnim govorom kojega prenosimo u cijelosti:

POZDRAVNI GOVOR KARDINALA VINKA PULJIĆA
"Radostan sam započinjanjem ovog znanstvenog skupa prigodom 80. obljetnice smrti dr. Josipa Stadlera, prvoga vrhbosanskog nadbiskupa nakon obnove crkvene redovne hijerarhije u Bosni i Hercegovini. Želim izraziti srdačnu dobrodošlicu i pozdraviti sve skupa i svakog osobno.
Na prvom mjestu pozdravljam braću biskupe:
- mons. dr Ratka Perića, biskupa mostarsko-duvanjskog i ap. administratoru trebinjsko-mrkanskog;
- mons. dr Peru Sudara, pomoćnog vrhbosanskog biskupa- i gen. vikara. Pozdravljam sve prisutne sudionike: svećenike, časne sestre Služavke Maloga Isusa na čelu s vrhovnom i provincijalnim upravama koje su suorganizatori ovoga skupa i sve goste koji su se odazvali da sudjeluju ovom simpoziju. Poseban pozdrav svim predavačima, Vrhbosanskoj teologiji kao suorganizatoru ovoga simpozija, poglavarima Vrhbosanske katoličke bogoslovije a napose prof. dr. Pavi Jurišiću koji je u ime Vrhbosanske nadbiskupije uložio puno truda da bi ovaj simpozij bio organiziran.
Pozdravljam i sve predstavnike redovnika i redovnica te predstavnike kulturnih, humanitarnih i drugih organizacija i institucija.
Naslov ovog skupa je "Život i djelo dr. Josipa Stadlera". Uz neumorno zauzimanje sestara Služavki Maloga Isusa i delegata našega Ordinarijata dr. Jurišića, ovaj znanstveni skup želi da kroz predavanja u tri dana osvijetlimo taj divni lik koji je značajan ne samo za ovu mjesnu Crkvu nego i za cijelu Crkvu Katoličku toga i budućih vremena. Želimo ga približiti današnjem vremenu; želimo se nadahnuti životom ovoga velikog apostola; želimo otkriti uzor života i rada Crkve na ovim prostorima.
Zahvaljujem svim predavačima koji će nam, nakon što su uložili puno truda, ovdje prikazati povijesno vrijeme življenja i rada ovog velikana duha i srca. Njegov životni tijek ostavio je duboki trag koji je utkan u ovu nadbiskupiju i u ovu zemlju Bosnu i Hercegovinu.
Otkrivajući naše korijene i imajući pred očima divni Stadlerov lik, želimo postajati sve svjesniji svoga zadatka u ovom vremenu. Ovaj simpozij i sve što je uz njega vezano važan je korak za pokretanje dijecezanskoga procesa za proglašenje blaženim. Upoznajući život i djelo nadbiskupa Stadlera, želimo iskazati zahvalnost Bogu za ovaj divni dar, želimo se ugledati u njegov primjer i ostvariti se u ovom vremenu; želimo se ponositi njime jer nas je toliko zadužio. Ne smijemo ga prepustiti zaboravu vremena ili nezainteresiranosti - ni njega ni tolike druge koji nam toliko toga dobroga namriješe. Nadbiskup Stadler nam je ostavio svijetli trag življenja apostolata, crkvenosti i vjernosti domu i narodu. Još jednom sve pozdravljam i želim uspješan rad ovome skupu!"

APOSTOLSKI BLAGOSLOV PRIREDITELJIMA I SUDIONICIMA
SIMPOZIJA

Kardinal Puljić je pročitao pismo koje je dobio od Državnog Tajnika Svete Stolice kardinala Angelo Sodana u kojem stoji:
"Gospodine Kardinale, čast mi je prenijeti vam sljedeću poruku uzoritoga gospodina kardinala državnog tajnika: Vrhovni Svećenik vas najljepše pozdravlja u povodu znanstvenoga skupa o 80. obljetnici smrti vrhbosanskoga nadbiskupa Josipa Stadlera i očituje svoju potporu tome pothvatu. Sa željom da primjer velikoga i revnoga Pastira, koji je sve svoje snage istrošio u službi Evanđelja i bližnjega, bude poticaj novome poletu Crkve u Bosni i Hercegovini u njezinu svakodnevnome apostolskom zalaganju u sadašnjemu posebno značajnom povijesnom trenutku. Njegova Svetost udjeljuje zatraženi apostolski -blagoslov Vama, prirediteljima skupa i svim sudionicima. Kardinal Angelo Sodano, državni tajnik Njegove Svetosti. I ja sa svoje strane želim uspjeh skupu te se istodobno, uz veliko poštovanje, bilježim Vašemu uzoritome gospodstvu odani u Kristu Giovanni Battista Re, zamjenik Državnog Tajnika."

POZDRAVI

Nakon službenog otvaranja Simpozija sudionike i goste pozdravila je vrhovna poglavarica reda Služavki Malog Isusa kojega je utemeljio dr. Josip Stadler s. Mirjam Dedić. Sudionike Simpozija, predavače i goste pozdravili su: provincijal franjevačke provincije Bosne Srebrene fra Petar Anđelović, u ime banjalučkog biskupa delegat mons. Anto Orlovac; dekan franjevačke teologije dr. fra Božo Lujić, dekan vrhbosanske katoličke teologije mons. dr. Marko Josipović te rektor vrhbosanske bogoslovije mons. dr. Anto Ćosić.

PREDAVANJA PRVOGA DANA SIMPOZIJA

Nakon pozdrava nastupili su predavači. U prijepodnevnom dijelu četiri: mr. Zoran Grijak, dr. Josip Baloban, dr. Božo Goluža i dr. Ljubomir Zovko. Moderator je bio dekan vrhbosanske katoličke teologije mons. dr. Marko Josipović.
Temu: "Porijeklo, djetinjstvo i Školovanje Josipa Stadlera" obradio je te izložio sudionicima Simpozija mr. Zoran Grijak, djelatnik hrvatskog instituta za povijest iz Zagreba. Predavač je na temelju literature i izvora o porijeklu, djetinjstvu i školovanju Josipa Stadlera predstavio budućeg vrhbosanskog nadbiskupa "kao osobu izuzetnih intelektualnih i čudorednih odlika", a "glede političkih opredjeljenja hrvatskog rodoljuba, zauzetog za socijalne i političke prilike svojih sunarodnjaka iz Hrvatske i Bosne i Hercegovine". Istaknuvši da je "na njegovo mladenačko vjersko, političko i kulturno oblikovanje snažno ... utjecala činjenica da se kao siroče od rane mladosti odgajao u crkvenim zavodima". Također je naglasio: "Germanizacija školskoga sustava i uprave u razdoblju neoapsolutizma učinili su ga vrlo osjetljivim na ugrožavanje hrvatskoga kulturnog i nacionalnog identiteta i integriteta u Monarhiji i snažno utjecali na njegov budući život, u kojem se, između ostaloga, u političkom djelovanju istaknuo zauzimanjem za osiguranje političke budućnosti Hrvata u Monarhiji na temelju zamisli o njezinom trijalističkom preustroju." Te da je "Njegovo duhovno-teološko oblikovanje i obrazovanje na Rimskom sveučilištu bilo pod snažnim utjecajem obnovljene skolastike, što se na poseban način očitovalo u njegovom kasnijem znastvenom radu, u studijama i raspravama koje je napisao kao profesor fundamentalne dogmatike u Zagrebu, a u njegovom kasnijem životu i djelovanju u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini, našlo izraz u vjerskom tradicionalizmu i uvjerenju u apostolsku misiju Crkve u životu hrvatskog naroda." Temu: "Josip Stadler, svećenik i profesor zagrebačke nadbiskupije" obradio je i izložio dr. Josip Baloban, profesor na katoličkom teološkom fakultetu u Zagrebu.
Predavač je u zaključku svoga predavanja kazao: "U zagrebačkom razdoblju, tj. od 1869. do 1881, godine Stadler se susreo, s jedne strane, su svom stvarnošću vlastitog svećeništva i vlastite profesure, s krutom i nesavršenom crkvenom stvarnošću unutar Zagrebačke nadbiskupije, a s druge strane, upravo unutar tog razdoblja razvijao se u svećenika i profesora, koji je s vremenom prihvaćao istinu da nema idealne partikularne Crkve, a niti idealnih crkvenih struktura, a najmanje idealnih nositelja crkvenih službi ... Iz cjelokupnog životnog Stadlerovog opusa nastalog u zagrebačkom razdoblju jasno se iščitava lik svećenika i profesoru, koji je s određenom akribijom bio usredotočen kako na crkvene strukture, ustanove i pastoralnu djelatnost taku i na Božji puk; kako na partikularnu tako i na univerzalnu Crkvu. Sve se to događalo u državno-političkom, kulturno-društvenom i u crkvenom kontekstu druge polovice 19. stoljeća."
Temu: "Austro-Ugarska okupacija pokrajina Bosne i Hercegovine" obradio je profesor povijesti na Vrhbosanskoj katoličkoj teologiji dr. Božo Goluža, a profesor na sveučilištu u Mostaru dr. Ljubomir Zovko temu: "Austro-Ugarska i nacionalno pitanje". Oba predavača prikazali su povijesni trenutak i prilike u Bosni i Hercegovini, ali i Monarhiji te dočarali tešku i služeno stanje u kojem je nastupio i djelovao prvi vrhbosanski nadbiskup dr. Josip Stadler. Iz predavanja dr. Goluže izdvajanju: "Okupacija pokrajina Bosne i Hercegovine trajala je od 29. srpnja do 20. listopada 1578. godine. U projektu "Drang nach Osten" (linija Berlin - Bagdad) zauzeće ovih pokrajina značilo je veliki korak. S jedne strane okupacija je trebala spriječiti stvaranje zasebne jake slavenske države na junu Monarhije i samim tim približavanje ovih zemalja Srbiji i Crnoj Gori, a s druge strane zaposjedanje ovog prostora nije smjelo narušiti ravnotežu u Monarhiji uspostavljenu dualizmom. To je značilo da se ne može dopustiti da se one ujedine s ostalim hrvatskim zemljama. Zbog toga su se Bosna i Hercegovina trebale izgrađivati kao posebno upravno područje, u kojem bi se otklonile sve tendencije koje bi vodile ugrožavanju dualizma.
U političkoj povijesti Hercegovine i Bosne u onom vremenu razlikujemo u državnopravnom pogledu dva razdoblja: okupacijsko (1878.-1908.) i aneksijsko (1908.-1918.), a u upravnom također dva: doba vojne (1878.) i doba civilne uprave (1908.-1918.).
Apsolutizam, Što ga je zavela vojna i naslijedila civilna uprava, potrajao je nešto više od četvrt stoljeća, a naročito je cvao za duge vladavine ministra Benjamina Kallaya (1882.-1903.). Pod njegovim režimom osjetio se jak priliv stranog kapitala u ove zemlje, i s tim u vezi razvoj privrede (industrije i trgovine). Sarajevo kao glavni grad razvijao se u snažno ekonomsko središte. Za vrijeme Kallayeve uprave okupacijska vlast pokušala je formirati bošnjačku narodnost, suzbijajući hrvatsku i srpsku.
Austrijskoj je upravi bilo vrlo mnogo stalo da ovamo dovede što veći broj stranaca i da ih uvjeri o svom kulturnom radu i napretku ovih zemalja, a naročito glavnog grada. I zaista je Sarajevo za četrdeset godina austro-ugarske uprave vrlo lijepo napredovalo, zahvaljujući stvorenim okolnostima. Grad se razvijao i mijenjao svoju vanjštinu i gubio svoj izrazito orijentalni karakter i sve više postajao europski grad.
Usprkos velikom trudu, Monarhija u okupiranim zemljama nije postigla svoj cilj. Pitamo se zašto? Zato jer je htjela izvesti nešto nemoguće. Čudno je kako čelništvo tako ugledne države nije uviđalo da na svom zacrtanom projektu ne može riješiti gotovo ni jedno bitnije pitanje na ovom prostoru, a pogotovo ne nacionalni problem. Valjalo je znati da "nigdje u Monarhiji nije bilo dvaju naroda toliko odijeljenih prošlošću. Isto tako monarhijsko čelništvo je moralo znati da se na prostoru ovih zemalja sukobljavaju ne različite civilizacije nego različiti svjetovi. Austrijska ideja u ovim zemljama nije se realizirala zato jer je umjetno "kemijski htjela spojiti nespojive elemente. Zbog te krivo postavljene politike ..bosanska je kriza, sa svojim nezadovoljavajućim zaključkom i nečasnim epilogom, iscrpila i posljednje snage Habsburške Monarhije. Zbog toga je Czernin, jedan od posljednjih austro-ugarskih ministara vanjskih poslova, kazao: "Morali smo umrijeti. Mogli smo samo birati način smrti, a izabrali smo najstrašniji"."
U raspravi koja je uslijedila sudjelovao je veliki broj sudionika Simpozija.
Nakon pauze za ručak i odmora u 15.00 sati Simpozij je nastavio s radom.
Predavanje: "Josip Stadler i kolegium Germanicum" dr-a Joze Džambe pročitao je dr. Tomo Vukšić.
Mr. Tomo Knežević priredio je temu: "Imenovanje i intronizacija" u kojem je istaknuo: "Nadbiskupov put do Sarajeva-bio je veličanstven i to u najgore vrijeme godine. Sigurno je da je nadbiskup na tom svom putu osjetio što je surova klima Bosne. Međutim, svugdje su ga dočekivali franjevci s narodom i izražavali mu dobrodošlicu. U maloj crkvi sv. Ante u Sarajevu dogodio se povijesni događaj u kojem je Katolička Crkva u hrvatskom narodu na ovim prostorima ponovno zaživjela cijelim svojim bićem. Živjet će ona kao i svi drugi dijelovi Crkve." Temu: "Stadler i Sveta Stolica" obradio je biskup mostarsko-duvanjski i apostolski administrator trebinjsko-mrkanski mons. dr. Ratko Perić. U zaključku mons. Perić kaže: "Svetoj se Stolici pojedini biskupi obraćaju kad trebaju neko rješenje ili razjašnjenje teških problema u svojim biskupijama. Josip Stadler, vrhbosanski nadbiskup (1881-1918), kontaktirao je s Apostolskom Stolicom mnogo puta, a osobito su bile značajne ove afere: franjevačka, svetojeronimska, politička i moralna. U moralni Nadbiskupov integritet nije nitko sumnjao, pa ni njegovi ljuti neprijatelji; politička se afera uklonila s Prvim svjetskim ratom koji je izbio upravo u Sarajevu; svetojeronimska se riješila 1971. godine, kada je Papa Ilirskom zavodu sv. Jeronima u Rimu dao ne samo hrvatski nego i papinski naslov; franjevačka nije riješena ni za života ni poslije smrti Nadbiskupove." Nakon stanke izlaganja su nastavljena u 17.00 sati.
Temu: "Stadler i hrvatski biskupi" obradio je dr. Juraj Kolarić, a temu: "Stadler i biskupi sufragani" dr. Ante Brajko.

PREPORUČI
Centar za savjetovanje Vrhbosanske nadbiskupije

VIDEO

FOTO

AUDIO

  • Loading the player...
    9. prosinac 2018.

    Papa Francesco Angelus

Sljedeca
 
Ured za brak i obitelj Vrhbosanske nadbiskupije

Copyright © 1996-2018 KTA BK BiH. Sva prava pridržana.
Sadržaji s ovih stranica se mogu prenositi bez posebne dozvole uz navođenje izvora.

Katolička tiskovna agncija Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine
Kaptol 32, 71000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina
tel/fax: + 387 33 666 865
e-mail: