Katolička Tiskovna Agencija
Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine

23. travanj 2019.

Vijesti

Zagreb, 14. veljača 2019.

ODRŽAN DRUGI STRUČNI SKUP ZA EKONOME REDOVNIČKIH ZAJEDNICA

Sudjelovao je i provincijal Hercegovačke franjevačke provincije i predsjednik KVRPP BiH fra Miljenko Šteko

U organizaciji Hrvatske redovničke konferencije u franjevačkom samostanu u zagrebačkoj Dubravi, 12. veljače 2019. održan je 2. stručni skup za ekonome redovničkih zajednica. Na skupu su sudjelovali ekonomi i ekonome provincija i zajednica kao i neki viši redovnički poglavari i poglavarice. Uz predsjednicu Hrvatske redovničke konferencije s. Anu Mariju Antolović i potpredsjednika fr. Slavka Sliškovića koji je moderirao susret, sudjelovao je i provincijal Hercegovačke franjevačke provincije i predsjednik Konferencije viših redovničkih poglavara i poglavarice Bosne i Hercegovine fra Miljenko Šteko.

Održana su tri predavanja. O porezno-pravnom položaju javno pravnih crkvenih osoba Katoličke Crkve u Hrvatskoj govorio je dr. sc. Vjekoslav Bratić sa Instituta za javne financije. O poreznom tretmanu vjerskih zajednica u Hrvatskoj govorio je dipl. iur. Marijan Filković iz „Braovac poreznog savjetovališta“, a na temu financiranja projekata i programa vjerskih zajednica iz ESI fondova i pravila ocjene projekata dr. sc. Mihaela Grubišić Šeba.

Poseban gost skupa bilo je izaslanstvo Ministarstva turizma Uprave za pravne poslove i standarde predvođeno pomoćnicom ministra Monikom Udovićić.

Pomoćnica ministra Udovičić predstavila je redovnicima i redovnicama planove Ministarstva turizma po pitanju razvoja vjerskog turizma (radni naziv) u Hrvatskoj. Iznijela je podatke o značaju kulturne i vjerske baštine Hrvatske za turizam u Hrvatskoj. Istraživanje iz 2017. pokazuju da su vjerski razlozi kao motiv dolaska u Hrvatsku zastupljeni s jedan posto, što je u odnosu na više od 18 milijuna dolazaka turista u Hrvatsku tijekom 2017. godine značajan broj. Osim toga, upoznavanje kulturnih znamenitosti, koje su redovito povezane sa vjerskim sadržajima, kao motiv dolaska turista zastupljeno je s 12,3 posto.

Pomoćnica ministra predstavila je plan nove kategorizacije smještaja u samostanskom/vjerskom objektima – sada kategorizirani kao hosteli – zatim, plan stručne izobrazbe turističkih vodiča za obilazak vjerskih lokacija te proširenje popisa zaštićenih lokacija. Okupljene je također informirala o odredbama koje definiraju putovanje kao hodočašće, odnosno o uvjetima kada hodočašće treba biti organizirano preko ovlaštene agencije.

Na kraju je pozvala redovnike i redovnice da preko E-savjetovanja, direktno s Ministarstvo turizma ili preko Hrvatske redovničke konferencije sudjeluju u razvoju vjerskog turizma, daju svoje prijedloge i opaske.

Porezno-pravni položaj javno pravnih crkvenih osoba Katoličke Crkve u Hrvatskoj predstavio je dr. sc. Vjekoslav Bratić iz Instituta za javne financije. Dr. Bratić je predstavio pravni okvir djelovanja Katoličke crkve u Hrvatskoj kojeg čine Zakonik kanonskog prava, Međunarodni ugovori između Svete Stolice i Republike Hrvatske, Ustav i građanski zakoni.

Govoreći o razlikama između javne i privatne pravne osobe Katoličke Crkve naveo je da javne pravne osobe Katoličke Crkve (biskupije, župe, samostani, partikularne Crkve, crkvene pokrajine, biskupske konferencije, sjemeništa, redovničke ustanove kao cjelina, pokrajine i pojedine kuće…) osniva mjerodavna crkvena vlast poradi općeg dobra, dok su ostale pravne osobe privatne (kan. 116 – § 1.) kao udruženja vjernika koji se okupljaju oko neke zajedničke svrhe, te karitativne i obrazovne ustanove kojima je osnivač neka od javnih crkvenih pravnih osoba tj. sve ostale ustanove koje prema Ugovoru o pravnim pitanjima i Zakoniku kanonskog prava nemaju javnu pravnu osobnost, a koje osnuju KCRH i njene pravne osobe koje imaju javnu pravnu osobnost.

Govoreći o Ugovoru o pravnim pitanjima koji uređuje gotovo cjeloviti “pravni okvir” odnosa RH i KCRH rekao je da RH priznaje javnu pravnu osobnost KCRH, kao i javnu pravnu osobnost svih crkvenih ustanova, koje imaju takvu pravnu osobnost prema odredbama kanonskoga prava. Takve crkvene pravne osobe mogu: kupovati, posjedovati, koristiti ili otuđivati pokretna i nepokretna dobra te stjecati i otuđivati imovinska prava, prema odredbama kanonskoga prava i zakonodavstva RH.

Govoreći o Ugovoru o gospodarskim pitanjima (koji regulira slobodnog davanja milostinja i drugih darova vjernika KCRH, povrata oduzete imovine i načina naknade za nju, načina financiranja KCRH, mirovine svećenika, redovnika i redovnica te načine zajedničkog rada Crkve i države na planu općeg dobra) rekao je kako je s obzirom na porezni status KCRH Ugovorom propisano da pravne osobe KCRH, u skladu s odredbama kanonskog prava, mogu slobodno primati milostinju i darove vjernika te prihvaćati druge uobičajene oblike prinosa vjernika za uzdržavanje crkvenih ustanova bez primjene poreznoga sustava RH. To vrijedi samo za „unutarnje djelatnosti“ (djelatnosti koje proizlaze iz kanonskog prava) KCRH.

Pravne osobe KCRH u odnosu na porezni sustav smatraju se neprofitnim ustanovama, no ne i neprofitnim organizacijama u smislu ZFPNRO-a. No, ova odredba ne primjenjuje se na profitne djelatnosti pravnih osoba KCRH, tj. „vanjske”, gospodarske djelatnosti. Vanjske, gospodarske djelatnosti su oporezive djelatnosti koje generiraju komercijalne prihode od vlastite imovine (npr. zakup i najam prostora itd.) i prihode iz dobiti trgovačkih društava.

Odredbe ZFPRO-a ne mogu se primijeniti na „unutarnje djelatnosti” KCRH i njenih pravnih osoba kojima je priznata javna pravna osobnost. Tako država ne može prisilnim odredbama KCRH naložiti niti osnivanje trgovačkog društva (što bi proizlazilo iz čl. 33. st. 3. ZFPRO-a), jer se to kosi s njihovim pravom da samostalno, po vlastitoj volji osnivaju pravne osobe.

Budući da sve vjerske zajednice moraju biti pred zakonom iste (čl. 41 st. 1. Ustava), ZFPRO se ne može primijeniti niti na ostale vjerske zajednice, odnosno njihove organizacijske oblike, ali isključivo u pogledu obavljanja tzv. unutarnjih djelatnosti, a ne na njihove eventualne gospodarske djelatnosti.

No, naglasio je dr. Bratić, odredbe ZFPRO-a (i dr. zakona) primjenjuju se za „vanjske, gospodarske djelatnosti” kojima se bave javno pravne osobe KCRH te ako pravne osobe KCRH dobiju proračunska sredstva od RH ili JLPRS.
Privatne pravne osobe i vjernička društva kojima se, sukladno crkvenim propisima daje pravna osobnost neprofitne su organizacije u smislu ZFPRO-a i obveznice su njegove primjene.

Zatim je o poreznom tretmanu vjerskih zajednica u Hrvatskoj govorio dipl. iur. Marijan Filković iz „Braovac poreznog savjetovališta“. Pravnik Filković govorio je o: Zakonu o porezu na dobit, Zakonu o porezu na dodanu vrijednost, Zakonu o porezu na dohodak, Zakonu o fiskalizaciji u prometu gotovinom, Zakonu o doprinosima te o Općem poreznom zakonu.

Za gospodarsku djelatnost vjerska je zajednica, istaknuo je, obvezna voditi poslovne knjige prema Zakonu o računovodstvu (dvojno knjigovodstvo) i plaćati porez na dobit od 12% ili 18% (ovisno o visini prihoda – prag 3 mil. kn). Od 1. 1. 2017. godine uveden je pojednostavljen postupak plaćanja paušalnog poreza na dobit, pa tako i za vjerske zajednice uz uvjet da prihodi od gospodarske djelatnosti nisu viši od 300.000 kn i da po toj osnovi gospodarske djelatnosti ne ostvaruju više od 50% ukupnih prihoda. U tom slučaju vodi se jednostavna evidencija o visini prihoda ostvarenih od obavljanja gosp. djelatnosti i predaje samo godišnji obrazac PD-PO do 15.1. za prethodnu godinu.

Na kraju je o financiranju projekata i programa vjerskih zajednica iz ESI fondova i pravilima ocjene projekata govorila dr. sc. Mihaela Grubišić Šeba. Dr. Grubišić Šeba predstavila je raspoloživa sredstva ESI fondova 2014.-2020, prihvatljive prijavitelje ovisno o pozivu te vrste poziva temeljem kojih se dodjeljuju bespovratna sredstva.

Odgovarajući na pitanje – Može li se Crkva prijaviti na pozive za dodjelu bespovratnih sredstava?, ustvrdila je da može: kada su prihvatljivi prijavitelji vjerske zajednice ili ustanove čiji su vlasnik; kada je riječ o projektima koji imaju širi društveni značaj (primjerice, 80% prostora koristi se za kulturne i/ili vjerske svrhe, a 20% prostora za duhovne sadržaje, pastoralni centar, drugu turističku ili ugostiteljsku svrhu); u okviru Europskoga fonda za ruralni razvoj, mjere 7.4., koja nudi mogućnost dobivanja do milijun eura za financiranje gradnje, opremanja ili rekonstrukcije prostora koji se bave društvenim i kulturnim sadržajima, skrbe o djeci ili zdravstveno-socijalnim problemima; za karitativni rad, razvoj volonterstva, rješavanje pitanja siromaštva, pomoć osjetljivim društvenim skupinama, području obrazovanja i rada s djecom. Navela je neke primjere vjerskih zajednica RCRH koje su dobile bespovratna sredstva: Šibenska biskupija, Župa sv. Vlaha u Stonu, Dječji vrtić Blažena Hozana, Zagreb.
U nastavku je predstavila temeljne uvjete apliciranja za bespovratna sredstva i faze ocjene projektnog prijedloga.

Savjetujući redovničke zajednice kako lakše do bespovratnih sredstava u financijskoj perspektivi 2021-2027. poručila im je da razmisle o vlastitim potrebama i mogućnostima financijske participacije. Zatim da definiraju moguće projekte i prihvatljive prijavitelje projektnih prijedloga koji se trebaju uključiti u Operativne programe (Ministarstvo kulture, – kulturne ustanove; Ministarstvo turizma – vjerski turizam, Ministarstvo obrazovanja – dječji vrtići, Ministarstvo zdravlja – ustanove bolničke njege; Ministarstvo socijalne skrbi – dječji i karitativni domovi; Ministarstvo zaštite okoliša – energetska obnova …). Potrebno je definirati značenje javnog vlasništva koje se poistovjećuje s vlasništvom središnje (lokalne) države. Treba paziti na upisnike – vjerske zajednice moraju biti upisane u Evidenciju pravnih osoba Katoličke crkve ili Evidenciju vjerskih zajednica u Republici Hrvatskoj, zgrade moraju biti ili u njihovom ili u javnom vlasništvu i u evidenciji resornih ministarstava ako takve evidencije resorna ministarstva vode. Savjetovala je stupiti u kontakt s jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave radi definiranja zajedničkih potreba, pri čemu se vjerska zajednica može javiti kao partner JLP(R)S. Te na kraju pripremiti projektnu dokumentaciju na vrijeme, osobito za projekte koji traže posebna odobrenja, građevinske dozvole i tome slično.

Nakon rasprave u kojoj su sudjelovali svi sudionici i konkretnih pitanja fr. Slavko se kratko osvrnuo na smjernice Kongregacije za UPŽ i DAŽ „Ekonomija u službi karizme i poslanja“ u kojoj se redovništvo poziva na odgovorno i transparentno upravljanje ekonomijom. Dodao je da „Smjernice upravo savjetuju da sebi pozovemo stručnjake kao savjetnike – što smo danas i učinili“.

Skup je završen molitvom i zahvalnim riječima predsjednice Konferencije s. Ane Marije Antolović, ASC. (kta/ika)

PREPORUČI
Centar za savjetovanje Vrhbosanske nadbiskupije

VIDEO

FOTO

AUDIO

  • Loading the player...
    21. travanj 2019.

    Il Papa nella domenica di Pasqua auspica ponti non muri nel mondo

Sljedeca
 
Ured za brak i obitelj Vrhbosanske nadbiskupije

Copyright © 1996-2019 KTA BK BiH. Sva prava pridržana.
Sadržaji s ovih stranica se mogu prenositi bez posebne dozvole uz navođenje izvora.

Katolička tiskovna agncija Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine
Kaptol 32, 71000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina
tel/fax: + 387 33 666 865
e-mail: