Katolička Tiskovna Agencija
Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine

17. veljača 2019.

Vijesti

Moskva, 14. veljača 2019.

KATOLIČKA I RUSKA PRAVOSLAVNA CRKVA U OBRANI ŽIVOTA

Kardinal Koch i nadbiskup Paglia u Moskvi sudjelovali na obilježavanju godišnjice zajedničke izjave koju su na Kubi 2016. godine potpisali papa Franjo i patrijarh Kiril

Prije tri godine, 12. veljače 2016. u salonu međunarodne zračne luke "José Martí" na Kubi, u prisutnosti kubanskog predsjednika Raúla Castra i dviju službenih izaslanstava, papa Franjo i moskovski patrijarh Kiril potpisali su zajedničku izjavu na talijanskom odnosno ruskom jeziku te razmijenili tekstove izjava, priopćio je Tiskovni ured Svete Stolice.. Otada se svake godine organizira susret kojim se podsjeća na taj važan događaj: prije dvije godine održao se u Švicarskoj, u Freiburgu, prošle je godine održan u Beču, a ove godine u Moskvi, gdje se razgovaralo o završetku života.

Kardinal Kurt Koch, predsjednik Papinskoga vijeća za promicanje jedinstva kršćana, jučer je tim povodom u glavnom ruskom gradu održao govor u kojem je istaknuo otvaranje novoga poglavlja u odnosima između dviju Crkvi. Pritom je podsjetio na posjet relikvija sv. Nikole Moskvi i Sankt Peterburgu u lipnju 2017. godine te posjet Papinog državnog tajnika Pietra Parolina u kolovozu iste godine; potom na ljetne tečajeve za mlade svećenike koje su dvije Crkve organizirale kako bi se bolje upoznali; te na nedavno otvorenu zajedničku izložbu Vatikanskih muzeja i Tretjakovske galerije. To su samo neki primjeri veza koje se postupno isprepliću između naših Crkvi kako bi se popravila, nit po nit, poderana Kristova tunika – rekao je kardinal Koch.

Prelazeći na temu susreta, kardinal je istaknuo da je pitanje kraja života uvijek izazov, s obzirom da je čovjek jedino biće svjesno vlastite smrtnosti. Taj je izazov danas predstavljen u novom obliku zahvaljujući napretku u znanju i medicinskoj tehnologiji. Zapravo – dodao je – u modernim društvima smrt se obično događa u bolnici i često je rezultat medicinske odluke, bilo da je riječ o prestanku liječenja, ili ako se ono uopće ne započne. Sve to potiče na pitanje o značenju patnje za kršćane, kao i tomu što podrazumijevamo pod dostojanstvom pacijenta te je li ono što je dobro za tijelo uvijek u službi cjelovitog dobra osobe – kazao je kardinal Kurt Koch.

Kardinal je potom dao povijesni pregled glavnih razdoblja razmišljanja Crkve o toj temi. Podsjetio je na govor pape Pija XII., održan 1957. godine na međunarodnom liječničkom skupu, u kojem se izjasnio u korist palijativne skrbi, a protiv svakog agresivnog liječenja. Kardinal Koch također je podsjetio na Deklaraciju o eutanaziji Zbora za nauk vjere, objavljenu 1980. godine, čija su načela jasno sažeta u Katekizmu Katoličke Crkve, a potom je usmjerio pozornost na nauk pape Franje, koji je u prigodi europskog sastanka Svjetskog liječničkog društva, u studenom 2017. godine, poručio da je u kliničkoj praksi i medicini općenito potrebno apsolutno se držati najveće zapovijedi o odgovornoj blizini te da, iako znamo da ne možemo uvijek jamčiti ozdravljenje, o živoj osobi uvijek možemo i moramo voditi brigu.

Predsjednik Papinske akademije za život, nadbiskup Vincenzo Paglia, u svom je govoru tijekom susreta pak naglasio da je globalizacija bez kršćanskoga nadahnuća siromašna u ljubavi i ugrožena sukobima; a zadatak je kršćanskoga svijeta ponovno staviti odnose među ljudima u središte. Pružati njegu – objasnio je – znači brinuti o drugima onako kako uči evanđelje. U tom smislu prispodoba o Dobrom Samarijancu poprima novu dimenziju u tehnološkom i hiperpovezanom društvu čija su posljedica ljudi sve više povučeni u svoje ograđene prostore.

Nadbiskup Paglia je također istaknuo da je Papinska akademija za život palijativnu skrb uvrstila među ključne točke svojega rada. Pritom je kazao da takva skrb ljude prati na prijelazu u smrt; ne napušta bolesnu osobu, kao što medicinska skrb ponekad čini kada joj više ne preostaje ništa; a nije ni usmjerena na terapijsku upornost. U palijativnoj skrbi – dodao je – nemamo pacijenata, ali imamo ljude, sa svom njihovom fizičkom, psihološkom, kulturnom i duhovnom prtljagom; stoga je potrebno, pored oboljelih, prepoznati i prisutnost članova obitelji te onih koji rade za njihovo zdravlje.

Nadalje, palijativna skrb vraća osobu koja pati, čak i onu koja se priprema za smrt, u njene važne obiteljske i društvene odnose. Ne može se umrijeti sam – upozorio je prelat te naglasio da iskustvo pokazuje kako je potražnja za eutanazijom ili potpomognutim samoubojstvom gotovo u svim slučajevima posljedica socijalne i terapeutske napuštenosti pacijenta. Naprotiv, kada se uspostavi valjana multidisciplinarna mreža afektivnih i profesionalnih odnosa, prorijedit će se i zahtjevi za smrću – kazao je nadbiskup Paglia.

Nasljedovanje Gospodina Isusa, liječnika tijela i duše, povjerava nam odgovornost za živote muškaraca i žena, osobito najmanjih i najsiromašnijih, danas i u budućim generacijama – naglasio je predsjednik Papinske akademije za život te dodao da je to veliki izazov zbog složenosti i veličine svijeta u kojemu živimo. Naravno, to se ne može svesti samo na jednostavno tehnološko pitanje. Kršćanstvo uistinu može u naše doba pomoći cijelom čovječanstvu da uvidi životne izazove u njihovoj bitnoj humanističkoj i duhovnoj dimenziji – rekao je na kraju nadbiskup Vincenzo Paglia. (kta/rv)

PREPORUČI
Centar za savjetovanje Vrhbosanske nadbiskupije

VIDEO

FOTO

AUDIO

  • Loading the player...
    15. veljača 2019.

    Papa: Cristo ci liberi dalla paura di incontrarlo nei poveri e nei migranti

Sljedeca
 
Ured za brak i obitelj Vrhbosanske nadbiskupije

Copyright © 1996-2019 KTA BK BiH. Sva prava pridržana.
Sadržaji s ovih stranica se mogu prenositi bez posebne dozvole uz navođenje izvora.

Katolička tiskovna agncija Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine
Kaptol 32, 71000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina
tel/fax: + 387 33 666 865
e-mail: