Katolička Tiskovna Agencija
Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine

10. prosinac 2018.

Vijesti

Zagreb, 13. listopad 2018.

MEĐUNARODNI ZNANSTVENI SIMPOZIJ "400 GODINA FRANJEVACA KAPUCINA U ZAGREBU"

Prvi dan simpozija je zaključen Misnim slavljem koje je u crkvi Sv. Leopolda B. Mandića predvodio krčki biskup Ivica Petanjak

U Nadbiskupijskom pastoralnom institutu u Zagrebu u petak, 12. listopada 2018. započeo je međunarodni znanstveni simpozij u povodu obilježavanja 400 godina od dolaska franjevaca kapucina u grad Zagreb (Grič). Simpozij organizira Hrvatska kapucinska provincija sv. Leopolda Bogdana Mandića u suorganizaciji sa Zagrebačkom nadbiskupijom i Katoličkim bogoslovnim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu, a pod pokroviteljstvom predsjednika Sabora RH, Grada Zagreba, Nadbiskupskoga duhovnog stola i Generalne kurije kapucinskog reda iz Rima.

Uz zagrebačkog nadbiskupa kardinala Josipa Bozanića, krčkog biskupa Ivicu Petanjaka, gospićko-senjskog biskupa Zdenka Križića, na otvorenju simpozija sudjelovali su i izaslanik Predsjednika Hrvatskoga sabora Gordana Jandrokovića dr. Željko Reiner, izaslanik zagrebačkoga gradonačelnika Milana Bandića Stipe Zeba te predstavnici znanstveno-obrazovnih, kulturnih i društvenih institucija koje je u uvodnoj riječi pozdravio provincijal Hrvatske kapucinske provincije o. Jure Šarčević.

Na poziv Hrvatskog sabora kapucini su došli u Zagreb godine 1618. Vrijeme dolaska, razloge, okolnosti, kapucinska karizma prema prvim kapucinskim Konstitucijama, studij filozofije i teologije u kapucinskom samostanu u Zagrebu, djelovanje kapucina od dolaska do današnjih dana, i mnoga druga pitanja i teme, vjerujemo, osvijetlit će ovaj Međunarodni znanstveni simpozij koji upravo započinjemo, rekao je provincijal Šarčević u svom pozdravnom govoru na otvorenju skupa.

Spomenica bilježi da su kapucini zračili primjerom pokorničke ozbiljnosti. U skladu sa svojom franjevačkom karizmom krasilo ih je svjedočanstvo života, jednostavnost, blagost i blizina ljudima u svim prilikama života, posebice u javnim nedaćama. No, među članovima Kapucinskoga reda bilo i profesora filozofije, teologije, moralne teologije, katehetike i homiletike, vrhunskih crkvenih glazbenika, itd., rekao je provincijal Šarčević te je iznio kratki povijesni prikaz prisutnosti kapucina u Zagrebu.
Kapucini su ostali u Gornjem gradu do 1788., kada je Josip II. ukinuo kapucinski samostan, a fratri su bili razmješteni u samostane u Varaždinu, u Rijeci i u Karlobagu. Samostanska zgrada bila je predana Hrvatskoj generalnoj komandi, a ova je u nju smjestila Franjevce, koji su i sami bili izmješteni iz vlastitoga samostana. Nešto kasnije samostan je prodan privatnicima za stanovanje, a crkva je srušena. Kapucinski vrt pretvoren je u park Grič. Nastojanjem zagrebačkog nadbiskupa, blaženog Alojzija Stepinca, kapucini su se vratili u Zagreb, nakon 153 godine i nastanili se u na periferiji grada u Dubravi godine 1941. kad im je povjerena župa sv. Mihaela Arkanđela.

Na kraju je poželio „plodan rad i obilje Božjeg blagoslova sa željom da – dok se sjećamo svoje prošlosti – gledamo u veliku povijest koju treba izgraditi“.

Nakon pozdrava provincijala Šarčevića pročitano je pismo generalnog ministra Reda manje braće kapucina (OFMCap), fra Roberta Genuina koji je svoj braći Hrvatske provincije uputio pohvalu i ohrabrenje kao i najsrdačnije želje za dobrim i plodonosnim uspjehom simpozija.

„Obveza proučavanja i produbljivanje povijesti našeg Reda, poglavito u njegovim počecima, zadaća je koje moramo biti prvenstveno i neprestano svjesni. Tragom te tradicije i Hrvatska provincija želi sada ispisati, jednim međunarodnim znanstvenim simpozijem, lijepu stranicu kulturne povijesti, kako bi proučavala na sveobuhvatan način prisutnost i djelovanje kapucina. Zamišljam kako je taj samostan u Zagrebu „oblikovao“, tijekom ovih 400 godina, ljude, kršćane, franjevce koji su stvarali povijest, povijest Božjega kraljevstva koje je raslo i koje je od malog sjemena postalo stablo (usp. Mt 13, 31-32). Na nama je sada nastaviti ta djela koja su često nevidljiva; ali ‘rad’ za Kraljevstvo traži od nas da budemo poput sjemena koje mora umrijeti da dadne život klasu i zrnu“, poručio je u svome pismu generalni ministar. „Uvjeren sam da će radovi toga Simpozija, osim povijesnom i kulturnom produbljivanju života Provincije u prvim stoljećima, potpomoći rast i sazrijevanje velikih plodova: oni će naime smjerati na pružanje preciznijih spoznaja o ucjepljivanju naše karizme na prijelazu iz šesnaestog u sedamnaesto stoljeće i biti poticaj da se sadašnji čas živi autentično i pružiti temeljnu pomoć za planiranje budućeg hoda provincije, u vjernosti karakterističnim vrijednostima našega života. Neka Gospodin, naš Serafski otac Franjo i sveti Leopold Bogdan Mandić daju da se te želje sve više ostvaruju. Želim još dodati i svoju bratsku želju, poduprtu mojom molitvom da Hrvatska provincija, zajedno sa zanimanjem za vlastitu povijest i vlastite kulturne i duhovne vrijednosti, uzmogne promicati i doživjeti novo buđenje zvanja i zadobiti novi polet u ostvarivanju i naviještanju franjevačke karizme“, navodi se u pismu generalnog ministra fra Roberta Genuina pročitanom na otvorenju simpozija.

Čestitajući kapucinima veliki Jubilej, pozdravnu riječ uputio je zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić, izrazivši zadovoljstvo što će taj znanstveni skup dati novo svjetlo na bogatu povijest franjevaca kapucina u Hrvatskoj. „Zašto se želimo vraćati na početke“, zapitao se kardinal Bozanić te odmah odgovorio: „Zato što nas oni podsjećaju na prvotno nadahnuće, koje nije ljudsko već je Božje. I ono što su kapucini činili u minulom vremenu ima u svome ishodištu nadahnuće koje dolazi od Boga. I vaši su izvori u Bogu dragi naši franjevci kapucini. Stoga je potrebno uvijek vraćati se na njih“, rekao je kardinal Bozanić. U novije vrijeme upravo je blaženi kardinal Alojzije Stepinac želio ponovno uspostaviti kapucinsku prisutnost u Zagrebačkoj nadbiskupiji. „Stoga ih je postavio na zagrebačku periferiju, u Dubravu, da budu blizu jednostavnom čovjeku“, nastavio je kardinal Bozanić. Osvrćući se na povijest kapucinske prisutnosti u Hrvatskoj kardinal Bozanić istaknuo je da nam ona govori o hrvatskom kulturološkom krugu koji se proteže od srednje Europe i Mediterana do granica prema istoku. Na kraju svog pozdrava kardinal Bozanić posebno je istaknuo dva svijetla lika hrvatskih kapucina – sv. Leopolda Bogdana Mandića i o. Tomislava Šagi Bunića. Rekavši da su to „dva časna lika hrvatskih kapucina“ pozvao je kapucine da se ugledaju na njihove svijetle primjere“ te zaželio uspješan znanstveni skup.

Uime Katoličkoga bogoslovnog fakulteta kao suorganizatora skupa okupljene je zatim pozdravio dekan prof. dr. Mario Cifrak, uime gradonačelnika Bandića Stipe Zeba a uime predsjednika Hrvatskoga sabora dr. Željko Reiner.

Prvi dan simpozija je zaključen euharistijskim slavljem koje je u crkvi Sv. Leopolda B. Mandića predvodio krčki biskup Ivica Petanjak. Simpozij završava u subotu 13. listopada euharistijskim slavljem koje će s početkom u 19 sati u crkvi Sv. Mihaela u istoimenoj kapucinskoj župi u zagrebačkoj Dubravi predvoditi pomoćni biskup zagrebački mons. Ivan Šaško.

Svečano euharistijsko slavlje proslave 400 godina od dolaska kapucina u Zagreb, slavit će se 28. listopada s početkom u 11 sati u crkvi Sv. Leopolda Bogdana Mandića u zagrebačkoj Dubravi, a predvodit će ga zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić. (kta/ika)

PREPORUČI
Centar za savjetovanje Vrhbosanske nadbiskupije

VIDEO

FOTO

AUDIO

  • Loading the player...
    9. prosinac 2018.

    Papa Francesco Angelus

Sljedeca
 
Ured za brak i obitelj Vrhbosanske nadbiskupije

Copyright © 1996-2018 KTA BK BiH. Sva prava pridržana.
Sadržaji s ovih stranica se mogu prenositi bez posebne dozvole uz navođenje izvora.

Katolička tiskovna agncija Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine
Kaptol 32, 71000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina
tel/fax: + 387 33 666 865
e-mail: