Katolička Tiskovna Agencija
Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine

19. rujan 2018.

Najave

Banja Luka, 13. srpanj 2018.

Predstavljanje knjige: Dubički arhiđakonat u razvijenom srednjem vijeku i njegovi tragovi kroz kasnija stoljeća

U organizaciji Europske akademije Banjolučke biskupije, u okviru proslave blagdana Sv. Bonaventure patrona katedrale Banjalučke biskupije u petak, 13. srpnja 2018. s početkom u 19 sati biti će predstavljena knjiga - zbornik radova - „Dubički arhiđakonat u razvijenom srednjem vijeku i njegovi tragovi kroz kasnija stoljeća“.
 
Pod ovim naslovom i na ovu temu, protekle je godine, 24 i 25 travnja 2017. također u Banja Luci, održan dvodnevni međunarodni znanstveni skup gdje se okupilo dvadesetak znanstvenika, povjesničara, pretežito medijavelista iz Bosne i Hercegovine, Hrvatske i Mađarske. Tijekom dvodnevnog znanstvenog skupa izloženo je više veoma značajnih tema koje bi svaka za sebe mogla biti tema nekog novog znanstvenog skupa. Posebno su u zborniku zanimljivi prilozi u kojima se znanstveno, temeljem činjenica, promišlja srednjovjekovna prošlost oslobođena ideologije, mitomanije i povijesnih krivotvorina. Rezultat njihova rada je zbornik u kojemu je sabrano 18 znanstvenih radova dvadesetorice autora.
 
Treba podsjetiti da je na užem i širem području nekadašnjeg Dubičkog arhiđakonata u razvijenom Srednjem vijeku, skupa s brojnim (i tada uglavnom homogenim) hrvatskim-katoličkim pučanstvom, djelovalo je i nekoliko rimokatoličkih redova: dominikanci, pavlini, franjevci, cisterciti, viteški redovi templari i ivanovci. Neki od njih su na dubičkom području živjeli i djelovali duže od 250 godina. Hrvatsko-katoličko pučanstvo je kontinuirano živjelo na ovim prostorima od svojega doseljenja u 2. polovici VII stoljeća, pa sve do dolaska Turaka, nakon čega je, u nekoliko prognaničkih valova, njegov najveći dio nepovratno napustio svoj viševjekovni zavičaj. Na tom prostoru ostali su mnogi višestoljetni tragovi hrvatske i katoličke opstojnosti o čemu govore mnogi povijesni artefakti koji su izloženi uništavanju i krivotvorenju.
 
Otkuda interes za ovu temu i ovu problematiku, pitali smo priređivača i glavnog urednika ove publikacije, Franu Piplovića, inače voditelja studija Europske akademije Banjalučke biskupije.“ Primarna zadaća ovog znanstvenog skupa bila je pisanom riječi, znanstveno i činjenično utemeljenim, javnosti priopći i na svijetlo dana iznijeti što više znanstveno utemeljenih povijesnih istina i činjenica o visokom stupnju vjerskog, kulturnog, uljudbenog i opće-civilizacijskog razvitka najbogatije Donjoslavonske županije tadašnjeg Hrvatsko–Ugarskog kraljevstva, nastalog 1102. godine, izborom ugarskoga kralja Kolomana za hrvatsko-dalmatinskog kralja.“
 
Drugi razlog za odabir ove teme je - pojašnjava Piplović - što se „ovim  znanstvenim skupom povjesničara, medijavelista željelo prekinuti više decenija nametnutu šutnju o Dubici u znanstvenim krugovima te upoznati širu javnost sa istinitim stanjem stvari na području Dubice u razvijenom Srednjem vijeku pa sve do pada pod tursku vlast. Dubički arhiđakonat, koji je sve od 1094 godine u crkvenom pogledu pripadao Zagrebačkoj biskupiji, činili su   tri dekanata, Unski, Sanski i Vrbaški. Odabrali smo ga kao okvir za znanstveno proučavanje zajedničke srednjovjekovne prošlosti današnjih zapadnih dijelova Bosanske Krajine, koji su u ono doba bili u sastavu Hrvatsko-ugarskog kraljevstva.“
 
Na taj način smo, nastavlja Piplović, smatrali da će i oni koji nisu bili u mogućnosti spoznati povijesne okolnosti s kraja Srednjeg vijeka- zbog kojih su uslijedile ogromne migracije i zbog kojih je došlo do nesagledivo velike izmjene demografske slike pučanstva na ovim prostorima - moći lakše shvatiti, te racionalno i ozbiljno prihvatiti nesporne povijesne činjenice. Time bi međusobno poznavanje i uvažavanje među narodima moglo postati bolje, i lakše bi se prihvatila sveukupna povijesna istina - kao jedan od nezaobilaznih orijentira u vremenu i prostoru.
 
O knjizi će govoriti i javnosti je predstaviti dr. Miljenko Aničić, direktor Europske akademije Banjalučke biskupije; dr. fra Velimir Blažević, umirovljeni prof. povijesti; akademik prof. dr. Mithad Kozličić sa Sveučilišta u Zadru; dr. Boro Bronza, prof. povijesti Filozofski fakultet Banja Luka te poznati istraživač i arheolog prof. Boris Graljuk. (kta)


foto

PREPORUČI
Katehetski ured Vrhbosanske nadbiskupije

VIDEO

FOTO

AUDIO

  • Loading the player...
    12. rujan 2018.

    Pope Francis - General Audience

Prethodna
 
Ured za brak i obitelj Vrhbosanske nadbiskupije

Copyright © 1996-2018 KTA BK BiH. Sva prava pridržana.
Sadržaji s ovih stranica se mogu prenositi bez posebne dozvole uz navođenje izvora.

Katolička tiskovna agncija Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine
Kaptol 32, 71000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina
tel/fax: + 387 33 666 865
e-mail: