Katolička Tiskovna Agencija
Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine

24. svibanj 2018.

Poruke i poslanice

Ruse, 15. svibanj 2018.

Propovijed kardinala Puljića u katedrali sv. Pavla od križa u gradu Ruse u Bugarskoj

Nadbiskup metropolit vrhbosanski kardinal Vinko Puljić boravio je od 11. do 14. svibnja u biskupiji Nicopolis ad Istrum u Bugarskoj. Na poziv biskupa te biskupije mons. Petka Christova, u svom četverodnevnom posjetu, kardinal Puljić pohodio je nekoliko važnih središta te biskupije a povod je bila proslava 370. obljetnice od njezinog uspostavljanja te prisjećanje na pastoralno djelovanje franjevaca iz provincije Bosne srebrene koji su početkom 17. stoljeća kao misionari djelovali u Bugarskoj.
 
U nedjelju, 13. svibnja kardinal Puljić predsjedao je svečanim Euharistijskim slavljem u katedrali sv. Pavla od križa u gradu Ruse u Bugarskoj, a koncelebrirali su biskup Christov, zatim katedralni župnik o. Walter Gorra te fra Jaroslaw Bartiewicz. Prigodnu propovijed kardinala Puljića prenosimo u cijelosti:
 
Zahvaljujem biskupu Nikopolisa ad Istrum mons. Petkovu Christovu koji me pozvao u Vašu dragu zemlju k vama koji slavite 370 godina uspostave ove dijeceze. Rado sam prihvatio ovaj poziv i s posebnom ljubavlju izražavam svoju solidarnost i blizinu s ovom mjesnom Crkvom, njezinim pastirom, svim svećenicima i redovnicima, kao i sa svakim vjernikom. Dolazim iz zemlje iz koje su k vama došli franjevci kao misionari. Dobro razumijem što znači živjeti kao manjina s većinom. Kako ostvarivati svoja prava i dostojanstvo s pouzdanjem u Boga i vjernosti svojem krštenju.
 
Zato sve zajedno i svakog osobno od srca pozdravljam i prenosim iskrene pozdrave katoličke Crkve iz Bosne i Hercegovine koja još liječi teške rane koje su nastale u posljednjem ratu pod kraj prošlog stoljeća.
 
Nisam povjesničar, ali sam iz brojnih knjiga pronašao slijedeće podatke o djelovanju franjevaca u ovoj nam dragoj zemlji, među vašim narodom.
 
BOSANSKI FRANJEVCI U BUGARSKOJ
 
Još je papa Inocent IV. 1245. godine poslao nekoliko franjevaca u Bugarsku da rade na uniji Crkava. Ali prvi organizirani misionari u Bugarskoj bili su bosanski franjevci. Naime, kada je mađarski kralj Ljudevit Anžuvinski 1365. zauzeo zemlju bugarskog cara Stracimira, smatrao je da će tu zemlju imati potpuno pod svojom vlašću ako je odcijepi od pravoslavne crkve u Carigradu i privede na katolicizam. Zato je zatražio misionare franjevce. Generalni ministar franjevačkog reda fra Marko od Viterbija zadužio je Bosansku vikariju da izvrši tu zadaću. Pet samostana Bosanske kustodije u Srijemu i južnoj Ugarskoj sačinjavali su Bugarsku kustodiju zaduženu da Bugare privode na katoličku vjeru. Katoličanstvo Bugara u to vrijeme zavisilo je od Bosne. Na molbu mađarskog kralja Bosanska je vikarija poslala u Bugarsku osam franjevaca. U razdoblju od 50 dana uspjelo im je pridobiti za katoličku vjeru oko 200 000 /heretika i pravoslavaca/. Bosanski su franjevci tražili za Bugarsku misionare i iz drugih franjevačkih provincija. Papa Urban V. 1368. piše bosanskom biskupu, hvali rad franjevaca u Bugarskoj i nalaže mu da ih potpomaže. Kad su Mađari bili protjerani iz Vidinskog Carstva misionari su bili progonjeni i poubijani od pravoslavnog pučanstva. Tako je 1369. u Vidinu mučenički stradalo 10 franjevaca od kojih pet pripadnika Bosanske vikarije; među njima je bio fra Grgo Trogiranin, prevoditelj propovijedi stranih misionara na bugarski jezik.
 
U drugoj polovini 16. st. pape u Bugarsku šalju svoje vizitatore da izvide stanje katolika. Godine 1595. papa je poslao apostolskog vizitatora u Bugarsku bosanskog franjevca fra Petra Zlojutrića Solinata (Tuzlaka) da učvrsti katolike, da obrati bugarske pavlićane i pokuša privesti jedinstvu pravoslavce. Fra Petar sa sobom vodi nekoliko bosanskih franjevaca. Ponajprije su neumorno radili na obraćenju pavlićana koje su i Turci i pravoslavci podjednako progonili i prezirali. Išli su od mjesta do mjesta, ponegdje bi obratili po nekoliko stotina pavlićana, cijelo selo. Među njima bi ostao jedan franjevac da nastavi započeti rad.
 
Godine 1600. uputio se fra Petar u Rim da papu Klementa VIII. izvijesti o radu i stanju u bugarskoj misiji. Prenio mu želju bugarskih katolika da se ponovno uspostavi sofijska biskupija. Već iduće godine papa to i čini i za prvog sofijskog biskupa postavlja upravo fra Petra. U njegovom daljnjem djelovanju važno je napomenuti da se brinuo za odgoj domaćeg klera. Poslao je nekoliko mladića na studij u Clementinum. Neki su od njih kasnije postali biskupi i istaknuti predstavnici bugarskih katolika. Kao stalna uporišta franjevačkog djelovanja fra Petar je osnovao četiri samostana: u Ćiprovcu, Železnoj, Kopilovcu i Klisuri te devet župa. Samostani su sačinjavali posebnu kustodiju u sklopu Bosanske vikarije. U Ćiprovcu je osnovao sjemenište za redovničke i svjetovne svećenike. Iskorijenio je mnoge zle običaje među vjernicima. Njegov uspješan rad izazvao je zavist i kod Turaka i kod pravoslavaca. Fra Petar se žalio na sofijskog arhiepiskopa da ga kleveće kod Turaka, da ga hoće i mitom pridobiti da mu se zajedno s katolicima podloži.
 
Godine 1622. fra Petar ponovno ide u Rim izvijesti papu o stanju u misiji. Na povratku je svratio u svoj rodni grad Gradovrh (Gornja Tuzla). Tu se razbolio i umro 4. travnja 1623. godine. Uživao je veliko povjerenje bugarskih katolika. Njegovim radom katolicizam je u Bugarskoj znatno napredovao. Nazivali su ga sofijski biskup apostol Bugara. Franjevački martirologij ubraja ga među blažene franjevačkog reda.
 
Fra Petar je ustanovio franjevačku misiju u Bugarskoj. Misija je 1624. postala samostalna kustodija, a 1676. i samostalna Bugarska provincija. Fra Petar je Bugarskoj provinciji ostavio iza sebe četiri samostana, devet župa, 30 svećenika i 20 bogoslova franjevaca. Bosna Srebrena nazvana je honoratissima mater bugarskih franjevaca. Bosanski će franjevcisve do kraja 17. st. surađivati s bugarskom misijom. Fra Marko Bandulavić iz Uskoplja postao je 1647. marcianapoljski nadbiskup. Franjevci su po selima obavljali svoj misijski posao. Tako 1649. u selu Beljani kod pavlićana u sjevernoj Bugarskoj djeluje svećenik fra Pavao iz Bosne.
 
U Bečkom ratu i Bugari su se, kao i drugi narodi, željeli osloboditi Turaka. Stoga su podigli ustanak 1688. godine u Ćiprovcu i okolici  zajedno s pravoslavcima. Pravoslavci su se povukli, a Turci su katolike porazili, crkve i samostane porušili. Od katoličkog stanovništva spasila se jedna trećina, a od 50–60 svećenika spasilo se samo 14. Tako je Bečki rat u Bugarskoj kao i u Bosni bio poguban za Katoličku Crkvu i franjevačke misije.
 
Slavimo jubilej
 
Danas slavite ovaj veliki jubilej od 370 godina uspostave ove mjesne Crkve. To je divna prilika da postanete svjesni svojih korijena. Da probudite pamćenje na sve one koji su sijali sjeme vjere u prošlosti, na čijim korijenima vi danas živite. Prigoda je to da prepoznamo tolike mučenike koji su ovu vašu grudu natopili svojom mučeničkom krvlju, kroz burnu povijest, ali tolike suze i znoj kojim su naši predci natapali ovu grudu, vjeru sačuvali i vjerni ostali.
 
Ovom svojom prisutnošću vam jamčim da niste sami, nego je cijela Crkva uz vas, jer ste nam dragi i važni kao svjedoci vjere na ovim prostorima. Kroz slavlje, želimo obnoviti hrabru nadu i vjernost Gospodinu, obnoviti jaku crkvu u malom a to je naša obitelj koja je prva škola vjere i morala.
 
Snagom vjere u uskrslog Krista želimo unijeti u društvo zdrava načela ljudskih prava utemeljena na evanđelju, vrednovanje dostojanstva svakog čovjeka od samog začeća do njegove prirodne smrti, te ugrađivanje u društvo jednakih prava za svakog čovjeka, i sve narode.

Neka vas molitva krijepi za svaki dan, neka vas euharistija hrani za ustrajnost i izgradnju zajedništva vjere. Neka Uskrsli Krist bude uvijek izvor nade i snage u svagdanjem hodu. Sve vas preporučam zaštiti i zagovoru naše nebeske Majke. Amen!

PREPORUČI
Katehetski ured Vrhbosanske nadbiskupije

VIDEO

FOTO

AUDIO

  • Loading the player...
    23. svibanj 2018.

    PAPA FRANCESCO - UDIENZA GENERALE

Sljedeca
 
Ured za brak i obitelj Vrhbosanske nadbiskupije

Copyright © 1996-2018 KTA BK BiH. Sva prava pridržana.
Sadržaji s ovih stranica se mogu prenositi bez posebne dozvole uz navođenje izvora.

Katolička tiskovna agncija Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine
Kaptol 32, 71000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina
tel/fax: + 387 33 666 865
e-mail: