Katolička Tiskovna Agencija
Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine

19. rujan 2018.

Vijesti

Nadbiskup Želimir Puljić

Nadbiskup Želimir Puljić

Sarajevo, 14. ožujak 2018.

PROPOVIJED PREDSJEDNIKA HBK MONS. ŽELIMIRA PULJIĆA

U sarajevskoj katedrali uoči XX. zajedničkog zasjedanja članova BK BiH i HBK

U večernjim satima, 13. ožujka 2018., na petu godišnjicu izbora pape Franje, članovi Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine i Hrvatske biskupske konferencije slavili su Svetu misu u katedrali Srca Isusova u Sarajevu. Euharistijsko slavlje predvodio je predsjednik Biskupske konferencije BiH kardinal Vinko Puljić, nadbiskup metropolit vrhbosanski, a prigodnu propovijed uputio je predsjednik Hrvatske biskupske konferencije mons. Želimir Puljić, nadbiskup zadarski. Propovijed nadbiskupa Želimira prenosimo u cijelosti:

Smatraju ga velikim reformatorom Crkve

-uz petu obljetnicu izbora pape Franje-

1. Večeras se sjećamo kako je prije pet godina izabran papa Franjo (13. ožujka 2013.). Iz dimnjaka na krovu Sikstinske kapele izašao je bijeli dim u 19. sati i šest minuta. Odmah su zazvonila zvona na svim crkvama i objavila vijest da su kardinali izabrali novoga papu. Sjećamo se i onog galeba koji se popeo na dimnjak i tu se bezbrižno zadržavao neko vrijeme. I kao da je okupljenom narodu na Trgu Sv. Petra i pred malim ekranima diljem svijeta poručivao: „Stvar je gotova. Strpite se malo i ne brinite. Papa je tu“. Bio je to govor prirode koji se umrežio u taj važan mistični događaj. Doskora se papa Franjo pojavio na loži bazilike Sv. Petra odakle je blagoslovio okupljeni svijet. No, prije toga zamolio je narod neka njega blagoslove. I sagnuo je glavu prema puku, pa je izgledalo kao da veli: Molim vaš blagoslov i vašu molitvu. A onda ću ja vas blagosloviti. Na trgu Sv. Petra zavladala je tišina. Nazočni su prignuli glavu kako bi u sabranosti udovoljili Papinoj želji. Kao da su šaptali: Molit ćemo za Vas, Sveti Oče. Hvala Vam što ste prihvatili biti Petar naših dana. A znamo kako to nije nimalo lako. Tom iskrenom i dirljivom gestom Papa Franjo je odmah na početku svoga pontifikata „ćapao“ ljude za srce. I postao omiljeni Papa.

Koga su zapravo prije pet godina izabrali kardinali u Sikstinskoj kapeli ispod Michelangelove freska Posljednjeg suda? Njihovo i Božje oko zaustavilo se na nadbiskupu Buenos Airesa koji se zvao Jorge Mario Bergoglio, a od 13. ožujka s novim imenom Papa Franjo. On je prvi isusovac koji je postao Papom, a sin je talijanske obitelji koja je doselila iz Piemonta u Buenos Aires. U obitelji željezničara Petra i majke Regine, domaćice koji su imali petero djece, rodio se 1936. sadašnji Papa Franjo. Nama je u Hrvatskoj posebice bilo drago čuti i čitati kako je na biskupskom ređenju jedan od njegovih suposvetitelja bio Hrvat, biskup Ognjenović. Isto tako doznali smo kako se družio s našim svećenicima misionarima, kod kojih se ispovijedao (Mihaljević, Ostojić, Longin).

2. Novinar Alessandro Gisotti, koji je otprije poznavao kardinala Bergoglia, tih dana je slikovito napisao kako je Jorge Mario Bergoglio mijenjao svoje svećeničke haljine: Bio je najprije isusovac, a onda je zaređen za biskupa. Mijenjao je također i kapice na glavi („solideo“). Najprije je pet godina nosio biskupski „solideo“, a onda dvanaest godina kardinalski. A, evo, sada je dobio onaj bijeli, papin solideo. Ali, ustvrdio je Gisotti, Papa Franjo neće se mijenjati. Dapače, veli kako će zadržati svoj uhodani stil rada iz Argentine gdje je bio i ostao pastir siromaha i glas onih koji glasa nemaju. Vozio se gradskim prijevozom, a siromasima uvijek bio na raspolaganju. Nije bježao od ljudi, ni od problema. Oboljelima od AIDS-a napr. ljubio je noge, pa tim gestom dao do znanja kako nisu otpisani zbog toga što su bolesni. Isus je i za njih krv svoju prolio.

Svojim postupcima i govorima u kratkom vremenu stekao je naklonost ljudi kojima je htio priopćiti da ih Bog voli, oprašta im i želi da se spase. Pokrenuo je reformu Rimske Kurije, hrabro i s povjerenjem u Duha Svetoga koji vodi Crkvu u vjeri i nadi. Zanimljivo je veli pater Lombardi kako su njegove spontane geste, telefonske pozive i drugo što je izlazilo izvan uobičajenog protokola, brže shvatili i pozitivno ocijenili oni za koje velimo da su „udaljeni“, nego mi koji mislimo kako smo mu „blizu“. Papa Franjo pokazuje kako vjeruje više u snagu susreta, nego u moć pregovora i potpisa. On takvim svojim stilom izvrsno promiče i dijalog i mir. A sve što čini i zbori, govori o „njegovoj humanosti gdje je u središtu Božja milost koja čini velike stvari“. Nikakvo onda čudo što se ne umara ponavljati kako su odlike Božjeg milosrđa očinska briga i majčinska nježnost prema svima, a posebice prema slabima i siromašnima. Pa poziva sve, osobito one koji su pozvani voditi brigu o drugima, biskupe, svećenike, roditelje, odgojitelje, političare i poslodavce neka to imaju stalno pred očima.

3. Možda je korisno uz ovu godišnjicu spomenuti misao američkoga novinara, Georgea Weigela, kako „liberalni mediji prikazuju da je papa Franjo spreman odbaciti neke vidike katoličke vjere i prakse koju suvremeni mediji smatraju neprihvatljivima”. Nije nam nepoznato da su se i brojni portali kod nas u to uključili pa svesrdno hvalili riječi, poteze i stavove pape Franje, u isto vrijeme oštro kritizirali hrvatske biskupe i kler koji „ne sluša i ne slijedi Papine savjete“. Neki se čak nisu ustručavali izmišljati izjave koje su stvarale „umjetni lik pape Franje“, koji kao da je izašao iz nekoga paralelnog svemira, pa uz stvarnoga poglavara Katoličke Crkve daje čudne izjave koje „griju srca“ onih koji sebi tepaju kako oni „misle svojom glavom“. Tako su jedno vrijeme, sjećamo se, bili preplavili društvene mreže lažne rečenice koje se pripisivalo Papi: „Nije nužno vjerovati u Boga da biste bili dobar čovjek. Nije nužno ići ni u crkvu, ni davati joj novac. Za mnoge crkva može biti i priroda. Neki od najboljih ljudi kroz povijest nisu vjerovali u Boga, a mnoga najgora djela učinili su u Njegovo ime“. Klasičan primjer prešućivanja i vađenja Papinih riječi iz konteksta čitamo ovih dana. U svojoj redovitoj katehezi o svetom Misi papa Franjo je između ostaloga doslovno rekao: „Velečasni, koliko treba platiti da se pod misom spomene moje ime? Ništa, jesti li razumjeli? Ništa. Misa se ne plaća, jer ona je Kristova dragovoljna žrtva, pa je i otkupljenje besplatno“. U daljnjem tumačenju Papa je dodao, a to su svi mediji ispustili: „Ako želiš pri tomu dati svoj dar, učini to. Samo znaj misa se ne može platiti. I to je važno razumjeti i razlikovati“.

Spomenut ću još i podatak vezan uz Papin pohod Europskom parlamentu prije četiri godine. Izvješća medija fokusirala su se na njegovu „zabrinutost za imigrante i nezaposlene“. Ali o riječima Svetog Oca kojima je upozorio na „indiferentnost prema ljudima koje se osuđuje na smrt (eutanazija), kao i odnos prema starijima koji su napušteni i za koje se nitko ne brine, prema djeci koju se ubija u utrobi majki“. A da ne spominjem njegovo inzistiranje da „Europa nema budućnost bez kršćanstva“. Prosječni čitatelj, navodi Geigel ako nije pročitao integralni govor, nije iz novinskih izvješća mogao doznati koje je teme Papa obradio i dotakao. Bilo je dosta i onih koji su pokušavali uspoređivati Franju i Ratzingera. Papa u miru, Benedikta XVI. takvima je prekjučer odgovorio kako je „Papa Franjo čovjek duboke filozofske i teološke formacije, te kako postoji nutarnji kontinuitet između ova dva pontifikata, usprkos različitosti i temperamentu”.

4. Završio bih ovo razmišljanje mislima jednoga vatikaniste (Luigi Accattoli) koji je napisao da je papa Franjo „najveći reformator Crkve u zadnjih stotinu godina“. Njegova pobudnica „Radost evanđelja“ pokazuje zapravo reformatora na djelu. Tamo već u broju 25. on najavljuje kako se „ne mogu ostaviti stvari da teku kako teku“, već treba poduzeti „pastoralnu i misionarsku obnovu i preobrazbu“, pa zahtjeva neka oni „koji Boga traže ne naiđu na hladnoću zatvorenih vrata“ (br. 27). I dodaje s tonom tuge kako se kršćani često ponašaju kao „kontrolori milosti. A Crkva nije carinarnica, nego očev dom gdje ima mjesta za svakoga“ (br. 47). U tom kontekstu u više navrata je govorio kako mu je draža i „uprljana Crkva koja je izišla na ulicu, nego kad se bavi samom sobom, i zapliće se u protokolarnim uzlovima“. A njegova je žarka želja neka „obnovljenim snagama aktivno evangelizira“ i zauzima se za obranu ljudskog dostojanstva i izgradnju mirnoga suživota među narodima, kao i brigu za očuvanje stvorenoga svijeta“ (br. 257). Zbog toga poziva i potiče kršćane neka budu „znakovi nade i neka ostvaruju onu revoluciju nježnosti i dobrote“ (br. 88) koja nam je potrebna kao zrak i voda. Posebice u okruženju gdje su ljudi sebični, ne vole se i ne prihvaćaju, već se podcjenjuju i omalovažavaju.

Neka nas „Bog poštedi tako zagušljivog ozračja, veli papa Franjo, koje se može izliječiti jedino udisanjem čistoga zraka Duha Svetoga koji nas oslobađa usredotočenosti na nas same“ (br. 97) i čini nas osposobljenima da „prosvjetljujemo, blagoslivljamo, tješimo i liječimo“ (br. 273). Pa „ako se uspije pomoći samo jednoj osobi da živi bolje, već je dovoljno za opravdanje dara našega života“ (br. 274), veli papa Frano. Da ništa drugo nije rekao ili napisao već ovu pobudnicu koja je obilježena radosnim stilom i brojnim poticajima, bilo bi dovoljno uz petu obljetnicu reći Bogu hvala za „papu reformatora“. Svojim riječima, poticajima i gestama on nas potiče i hrabri da „ne dopustimo da nam se ukrademisijski zanos“ (br. 80), kao i „nada i radost evangelizacije“ (br. 83). Posebice pak poziva kršćane neka ne dopuste „da im se ukrade duh zajedništva i bratske ljubavi“ (br. 109). Neka je blagoslovljeno i vrijeme koje je pred nama, na čelu s reformatorom Papom Franjom!


Poslušajte:

PREPORUČI
Katehetski ured Vrhbosanske nadbiskupije

VIDEO

FOTO

AUDIO

  • Loading the player...
    18. rujan 2018.

    Papa Francesco Santa Marta

Sljedeca
 
Ured za brak i obitelj Vrhbosanske nadbiskupije

Copyright © 1996-2018 KTA BK BiH. Sva prava pridržana.
Sadržaji s ovih stranica se mogu prenositi bez posebne dozvole uz navođenje izvora.

Katolička tiskovna agncija Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine
Kaptol 32, 71000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina
tel/fax: + 387 33 666 865
e-mail: