Katolička Tiskovna Agencija
Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine

19. rujan 2017.

Iz katoličkog tiska

Sarajevo, 31. kolovoz 2017.

Katolički tjednik

Ništa nije isto

U vremenu nakon posljednjega rata mnogi kažu kako „ništa nije k'o što je bilo“, odnosno kako „ništa neće biti kao što je bilo“. I to je točno iz mnogo razloga. Prvi i najjednostavniji je što ljudi imaju svoj „rok trajanja“ – jedni se rađaju, drugi umiru i žrvanj vremena čini svoje te danas nema onih koji su do jučer bili nezaobilazna točka u nekom domenu. U tom smislu, svaka generacija obilježi jedno podneblje i bude obilježena jednim razdobljem. Svatko doprinese na svoj način – neki negativno, a neki pozitivno. No, žal za minulim vremenom ponajviše je stvar čovjekove intime – kako je to opisao Marcel Proust u Combrayu – te su u središtu razmišljanja osobni doživljaji pojedinca koji samo sa sjetom može konstatirati da sada nije „kao što je bilo“. Ipak, na osnovu različitih parametara, moguće je prepoznati u kojem se obliku neko mjesto zbilja mijenja odlazeći u „neprepoznatljivost“. To je osobito razvidno ondje gdje postoji dinamika susreta i(li) sukoba civilizacijskih različitosti.  Na tom tragu možemo govoriti i o Sarajevu.
 
Njegovo izvanjsko lice odaje kako je u proteklih 25 godina prošao sve i svašta. Najprije je od 5. travnja 1992. do 29. veljače 1996. bio pod opsadom srpskih snaga koje su ga nasumično rušile i ubijale njegove stanovnike te je još uvijek moguće na pojedinim objektima vidjeti tragove toga barbarizma. Zatim je nastupilo vrijeme primitivističkog urbicida i kulturocida koje i dandanas traje izgradnjom koječega na kojekakvim mjestima. Iako je istina da glavni grad BiH nikada nije imao čestitog (ako je i ikakvog!?) urbanističkog plana, ipak je nered na ovom polju već odavno poprimio odlike perverznoga, graničeći sa zdravim razumom. O tomu bi svaki kvart mogao ponaosob ispričati svoju priču, ali o čemu je riječ, najlakše se vidi u zapadnim dijelovima grada, počevši od Ilidže prema središtu, gdje prije rata nije bilo zgrada, nego su dominirale zelene površine i obiteljske kuće. Sada su doslovce bez ikakvoga reda podignuti višekatni stambeni objekti koji u pravilu nemaju nikakve (!) travnate površine u blizini, ni šetnice niti dječjeg igrališta, a ono malo asfaltiranog prostora zauzimaju parkirani automobili. I što je još gore, čovjek nikada ne može biti siguran da je kupio stan s lijepim pogledom jer se sutra može dogoditi – kao što je i vidljivo da se događalo – da nova zgrada iznikne samo koji metar od njegova prozora i tako mu potpuno onemogući svaki kontakt s vanjskim svijetom, osim s komšijom preko puta. Urbanistički je to zločin ravan paljenju Vijećnice (u noći 25./26. 8. 1992.) za koji vjerojatno nitko neće odgovarati, a adekvatna usporedba kako će sve to zasigurno utjecati na djecu koja se tu rađaju, jest ubojstvo oko 1 600 djece u opkoljenom Sarajevu 1992. – 1995.
 
No, osim toga, razvidno je kako se u glavnom gradu BiH promijenila i nutrina, a ne samo vanjština. Recimo, prema nacionalnom sastavu, na području četiri sarajevske općine sada živi 222 457 Bošnjaka, u odnosu na 182 503 koliko ih je bilo 1991., a enormno se smanjio broj Srba – za oko 60 000. Njih je prema popisu iz 1991. bilo 92 271, a 2013. ih je popisano 10 422. Također, opao je i broj Hrvata i to za 10 637. te ih je prema posljednjem popisu 13 607 (iako crkvene statistike o broju katolika govore malo drugačije). Dakle, došlo je mnogo seoskoga bošnjačkog stanovništva, poglavito iz Istočne Bosne i Sandžaka, a otišlo puno gradske raje koja je davala „okus“ ovom gradu. Stoga je nedvojbeno kako to više nije „ono“ Sarajevo, kao što to nisu ni druga mjesta i gradovi u BiH nakon posljednjega rata.
 
Zaključak uvodnika pročitajte u tiskanom izdanju
 
Piše: Josip Vajdner
Katolički tjednik
PREPORUČI
Katehetski ured Vrhbosanske nadbiskupije

VIDEO

FOTO

AUDIO

  • Loading the player...
    17. rujan 2017.

    Papa: il perdono di Dio è la tenerezza verso il peccatore

Sljedeca
 
Ured za brak i obitelj Vrhbosanske nadbiskupije

Copyright © 1996-2017 KTA BK BiH. Sva prava pridržana.
Sadržaji s ovih stranica se mogu prenositi bez posebne dozvole uz navođenje izvora.

Katolička tiskovna agncija Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine
Kaptol 32, 71000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina
tel/fax: + 387 33 666 865
e-mail: