STEPINČEVO U ZAGREBAČKOJ KATEDRALI

Svečano euharistijsko slavlje u prigodi proslave Stepinčeva, na 55. obljetnicu smrti bl. Alojzija Stepinca, u utorak 10. veljače, u zagrebačkoj prvostolnici predvodio je zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić. U koncelebraciji bili su apostolski nuncij u Republici Hrvatskoj nadbiskup Alessandro D'Errico, križevački vladika Nikola Kekić, bjelovarsko-križevački biskup Vjekoslav Huzjak, zagrebački pomoćni biskupi Valentin Pozaić, Ivan Šaško i Mijo Gorski, te 150 svećenika.

"U svjedočanstvu blaženoga Alojzija postaje nam razumljiviji odnos između stalnoga i nestalnoga, vječnoga i vremenitoga, neprolaznoga i prolaznoga. Tako nam Bog večeras po svojoj Riječi i kroz prizmu blaženikova života daje jasnije vidjeti temeljna uporišta za naš život, a to su Božje zapovijedi te čovjekov odnos prema njima", istaknuo je na početku homilije kardinal Bozanić. Upozorio je kako na tome počiva i razlog progonstava blaženoga Alojzija kao i uvjeravanja i ponuda kojima je bio cilj njegovo odstupanje od zastupanih Božjih načela. Zbog toga su od njega pokušali kupiti ono što ne smije biti na prodaju - čovjekovu savjest.

Kardinal je istaknuo kako je bezbroj puta blaženik izravno ili neizravno upozoravao i potvrdio da su Božje zapovijedi nepromjenjive te da su iznad bilo koje ljudske uredbe. Božje zapovijedi čovjeka trajno vraćaju u zajedništvo s Bogom i bližnjima. Udaljavajući se od Božjih zapovijedi čovjek oblikuje svoja pravila i odnose koji su daleko od biblijske istine. A ta istina govori da su svi ljudi stvoreni na Božju sliku i da imaju isto dostojanstvo. Ljudi koji nisu vođeni polazištima Božjih zapovijedi često se usude odbacivati druge, smatrati ih nevrijednima i podcjenjivati ih. Događalo se to tijekom povijesti čovječanstva, kako nekad tako i danas, po onome što papa Franjo naziva kulturom odbacivanja, upozorio je kardinal.

U svakom Stepinčevu stavu, ocjeni, prijedlogu, savjetu i upozorenju u pozadini možemo vidjeti upućenost na Boga Stvoritelja i na čovjeka koji je njegovo stvorenje, naglasio je kardinal Bozanić. "Blaženikova je vjernost do mučeništva proizišla iz svjetla vjere u Stvoritelja, zbog obrane čovjeka koji je stvoren na Božju sliku. Na oštro protivljenje nadbiskupa Stepinca naišli su zakoni, odredbe, riječi, ponašanja koji su iskrivljavali dostojanstvo ljudske osobe i čovjeka odmicali od Boga. Vidio je ne samo ona najgrublja kršenja pripadnosti čovjeka Bogu, kakva su se očitovala u rasnim i klasnim zakonima, nego i suptilna nastojanja u društvenim gibanjima koja su uvodila u nesreće pojedince, obitelji i narod".

Istaknuo je da spomen na blaženoga Alojzija Stepinca govori o neustrašivom svjedoku čovječnosti i istine, vjernosti Crkvi, koji se sav pouzdao u Boga. Jednako tako s njegovim je svjedočanstvom povezan pokušaj drugih da se nepravda proglasi pravdom i politička manipulacija pravosuđem. Osuđeni nadbiskup Stepinac je do dana današnjega ostao živjeti kao primjer žrtve onih sudišta koja ne mare za činjenice, ni za dostojanstvo suđenja. Njegova je osuda u novijoj hrvatskoj povijesti postala simbolom svega što je provodio jedan od totalitarizama, onaj komunistički, stvarajući privid pravednosti i demokracije. Teško je pomisliti da se napredak Domovine može očekivati sve dok ne postoji ravnoteža u zakonima koji sadrže jasne temeljne vrijednosti vodeći brigu o stvarnim životima ljudi; dok nema stabilnosti institucija koje ne djeluju po političkome ili ideološkome diktatu, nego teže k pravednosti, vođeni istinom; dok se ne štiti čestitost i ne poštuje savjest, posvijestio je kardinal. Istaknuo je kako su "život i smrt blaženoga Alojzija hrvatskom narodu dobar pokazatelj za čime se u sadašnjosti ne smije ići, kao i to na što se u budućnosti ne smije oslanjati". Nažalost, i danas smo suočeni da se u našoj Domovini, unutar širih društvenih previranja, ne pazi na sve opasnosti koje mogu proizaći iz nedostatne brige oko donošenja i provođenja zakona, rekao je kardinal, te to potkrijepio primjerom događanja koja se tiču obitelji.

Nije riječ tek o nekoj društvenoj skupini, nego se diraju sami temelji ljudske naravi i otajstva života. I što god se nesavjesno i neodgovorno poduzima ili propušta poduzeti - baš zato jer je u središtu svetinja života - ima posljedice na sav narod i društvo i tiče se baš svakoga dijela našega življenja. Premda može zvučati bolno, ali treba jasno reći da izgleda kao da se neki ne prestaju poigravati s budućnošću hrvatskoga naroda, upozorio je kardinal. "Kažem 'ne prestaju', jer iz sada već davne 1936. godine lako možemo čuti pitanja blaženoga nadbiskupa: 'Kuda sve to vodi? Ako se na tako laku ruku razvrgavaju bračne zajednice, može li se onda govoriti o čestitom obiteljskom životu? Može li se govoriti o savjesnom odgoju mladeži? Može li se govoriti o sigurnosti građanskog poretka? Može li čovjek onda konačno biti siguran za svoj život i za svoju imovinu? Nije li to ravni put u rasulo, kao što govori prorok: 'Zemlja će biti opustošena i poharana! Zakoni su Božji usko povezani među sobom, i raskineš li jedan, kidaju se i drugi, i onda se sve ruši kao i stroj, što prestaje raditi ako se izvadi ma samo i jedan kotač'".

Kardinal je istaknuo i blaženikove riječi, koje i danas zvuče jednako snažno i istinito kao i prije 75 godina: "Jake i sretne Hrvatske nema bez jakih, fizički i moralno zdravih i zadovoljnih hrvatskih obitelji". Također je istaknuo Stepinčeve riječi "Želim da svima bude konačno jasno, da Hrvatskoj nema budućnosti, ako se cijela javnost, a specijalno naša banska vlast, svim silama i sredstvima, koja joj stoje na raspolaganju, ne odupre zločinima koji pogađaju hrvatsku obitelj, makar se ti zločini vršili baš pod firmom znanosti ili socijalnih indikacija ili tobože zdravlja".

Kardinal Bozanić pojasnio je kako blaženik ne ostavlja dvojbe o kojemu je zločinu riječ, obraćajući se liječnicima rekao je: "To je pitanje abortusa, koji je zauzeo toliki mah u našoj domovini, da pomalo dobiva karakter pravoga narodnog samoubojstva". I danas ponavljamo blaženikov vapaj i molimo za ustrajnost u borbi za slobodu savjesti liječnika.

Kardinal je najavio da će 55. obljetnica smrti bl. Alojzija Stepinca biti obilježena osobitom duhovnom povezanošću nadbiskupije s blaženikom. To će se očitovati i izvanjskim znakom njegove prisutnosti tako da će se početkom korizmenoga vremena, polazeći iz prvostolnice, od župe do župe, nositi moćnik blaženoga Alojzija i okupljati se oko njega. Blaženikove će moći u svakoj župi biti barem jedan dan, počevši od ovogodišnje korizme do slavlja Stepinčeva iduće godine. To je ponajprije poziv na molitvu za zagovor, za snažniju vjeru, sigurniju nadu i gorljiviju ljubav u našim župnim zajednicama, ali to je i prigoda da pobliže upoznamo toga našeg svetog pastira; da nam postane bližim i da u njemu otkrivamo svjetlo i nadahnuće za svoj životni poziv, za svoje dvojbe i iskušenja. On će nas zbližiti i kao Crkvu zagrebačku kojoj prethodi početak Druge sinode, rekao je kardinal. Ovdje smo u Stepinčevoj katedrali jer osjećamo zov blaženikove privlačnosti i blizine. Riječi ne mogu obuhvatiti sve što se događa ovdje na blaženikovu grobu. Koliko je dodir njegova lika, njegova groba, dodir sklopljenih ruku stvorio novih dodira milosti i vratio čovjeka na poštovanje Boga, na molitvu za oproštenje i na put čistoće savjesti u ispovijedi; na obraćenje i dobra djela, na vjeru koja čovjeka povezuje s Bogom i bližnjima. Ovdje smo u Stepinčevoj katedrali moleći ustrajno njegovu pomoć, kao i za njegovo proglašenje svetim. Njemu se utječemo i s njime molimo za našu djecu i mlade, za bračne parove i naše obitelji, za sve potrebne, progonjene i patnike, za naše hrvatske branitelje i za dragi nam hrvatski narod, zaključio je homiliju kardinal Bozanić.

Nakon popričesne molitve, kardinal je kod groba bl. Alojzija Stepinca izmolio molitvu za njegovo proglašenje svetim. Prije blagoslova vjernike je potaknuo na zajedništvo. Sami možemo malo, ali s Bogom i zajedno puno. To je snaga Katoličke Crkve. Stoga molimo Gospodina da blagoslovi Crkvu u hrvatskom narodu i čitav naš dragi hrvatski narod, rekao je kardinal Bozanić.

Euharistijsko slavlje pjevanjem su uveličani Koralisti zagrebačke katedrale i zbor bogoslova pod ravnanjem mo Miroslava Martinjaka uz orguljsku pratnju mo Nevena Kraljića. (kta/ika)