Katolička Tiskovna Agencija
Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine

19. listopad 2018.

Vijesti

Banja Luka - Drvar, 20. studeni 2014.

NAKON 73 GODINE SAHRANJENE PRVE NEVINE ŽRTVE "DANA USTANKA" U BIH I HRVATSKOJ

Misu i sprovodne obrede predvodio je biskup Komarica uz koncelebraciju biskupa Semrena i 40-ak svećenika

Na katoličkom groblju u Banjoj Luci, u srijedu 19. studenog 2014. slavljenjem koncelebrirane Svete mise i obredom crkvenog ukopa sahranjeni su posmrtni ostaci nekadašnjeg župnika župe Drvar - Bosanski Petrovac vlč. Waldemara Maximilijana Nestora i još 14 nevinih žrtava njegove teško nastradale župe. Oni su se kao hodočasnici u nedjelju, 27. srpnja 1941. vraćali iz svetišta sv. Ane kod Knina u svoju župu jutarnjim vlakom, kojega su „odmetnici“ - ustanici zaustavili u željezničkoj postaji Vaganj. Bez ikakvog povoda i razloga, bez suda i presude izvedeni su iz vlaka, odvedeni i bačeni par kilometara prema Trubaru, tamo likvidirani i bačeni u jamu Golubnjača.

Misu i sprovodne obrede predvodio je biskup banjolučki mons. Franjo Komarica uz koncelebraciju pomoćnog biskupa banjolučkog mons. Marka Semrena i 40-ak svećenika iz cijele biskupije. Na Misi je sudjelovala grupa od 10-ak redovnica iz Banje Luke te oko 30-ak vjernika među kojima je nekoliko njih stiglo iz župe Drvar.

Uvodeći u Misno slavlje biskup Komarica je, između ostalog rekao: „Teško da je i jedan biskup u Europi doživio što ja s vama svima danas doživljavam, da predvodim katolički obred sprovoda članovima moje biskupije, koji su umrli čak pet godina prije moga rođenja, konkretno 1941 godine. Providnost Božja se pobrinula da su njihovi ostaci, zahvaljujući izuzetnoj plemenitosti ljudi koji su - ne znajući za njih i ne tražeći ih - naišli na njih, izvađeni iz bezdana i konačno službeno nama predani da ih sahranimo prema crkvenom obredu“.

U prigodnoj propovjedi, oslanjajući se na liturgijska čitanja, biskup Komarica je najprije podsjetio na znakoviti poticaj sv. pape Ivana Pavla II. cijeloj Crkvi da ne smije izgubiti svjedočanstvo brojnih mučenika, žrtava „nacizma, komunizma i rasnih ili plemenskih borbi“.
Podsjetio je na izuzetna velika stradanja katolika i njihovih duhovnih pastira Banjolučke biskupije, „najviše nastradale biskupije tijekom prošlog stoljeća od svih biskupija i nadbiskupija u hrvatskom narodu“. Ustvrdio je da je „Katolička Crkva prije svih uspjela svladati tu svoju dramatičnu, krvavu prošlost i ujedno zadržati i njegovati spomen na nevine žrtve između svojih članova i smisao njihova stradanja pravilno tumačiti. Vodstvo naše Crkve ne prestaje ni danas davati svjedočanstvo zacjeljivanja rana i širenja ozračja kršćanskog praštanja i pomirenja, kako to i dolikuje praksi ispravnog štovanja istinskih svjedoka vjere tijekom dugih stoljeća crkvene povijesti“.
Biskup Komarica je naveo da se „preko cijelog područja prostrane Banjolučke biskupije proteže oltar-žrtvenik, na kojemu su svoju svjedočku krv dali brojni naši svećenici i redovnici, a još daleko brojniji vjernici laici. Svojom svjedočkom smrću oni su pokazali da su u sebi imali osobito dragocjene Božje darove: vjeru, ufanje i ljubav, te su u časovima najvećih žrtvenih iskušenja djelovali kao Božja djeca“.
Spomenuo je da se za brojne nevine žrtve iz Drugog svjetskog rata, komunističke vladavine i zadnjeg rata još uvijek ne zna gdje su pokopani, te je naveo imena ubijenih župnika iz župa: Bosansko Grahovo vlč. Juraja Gospodnetića, iz Bosanskog Petrovca vlč. Krešimira Barišića, iz Gumjere vlč. Ante Dujlovića i iz Nove Topole vlč. Ratka Grgića, za kojima se još uvijek traga. Nadodao je da „oni i toliki drugi upućuju preko nas svoj ljudski i kršćanski vapaj onima koji u ovoj državi i u Europi nad nama vladaju: Zašto nas i vi ubijate, zašto nam konačno ne omogućite da i mi imamo dostojno mjesto svoga ovozemaljskog počivanja?“
Govorio je zatim o ubijenom župniku Nestoru kao „požrtvovnom i plemenitom Božjem čovjeku kako su ga doživljavali mnogi katolici i nekatolici“.
„I župnik i njegovi župljani“ naglasio je biskup Komarica „platili su svojim životima za, stanarsko pravo Krista i njegove Crkve u našem narodu i našoj zemlji“.
„Želimo vjerovati da su nevine žrtve Drvarskih svjedoka vjere molile pred Božjim licem i za svoje ubojice. Tim molitvama se pridružujemo i mi, moleći ujedno dobroga Boga da ove i druge svjedoke vjere, zbog njihove vjernosti pridruži svojim svetima“.

Po završetku Misnog slavlja, a prije ukopnog obreda nazočnima se obratio biskupov vikar mons. Anto Orlovac, dugogodišnji istraživač brojnih žrtava Banjolučke biskupije. On je u svom jezgrovitom prikazu donio glavne podatke o životu i smrti ubijenog župnika Waldemara Nestora, koji je rođen 1888. u današnjoj Poljskoj, bio član slavne trapističke opatije „Marija Zvijezda“ u Banjoj Luci, da bi 1931. godine prešao u biskupijski kler Banjolučke biskupije. Bio je do 1936. godine kapelan u župi Ljubunčić, a zatim do svoje mučeničke smrti župnik u župi Bos. Petrovac - Drvar.

Posmrtni ostaci župnika i pobijenih njegovih župljana su pronađeni još 2003. godine, ali su zbog raznih poteškoća i problema administrativne i praktične naravi tek sada mogli biti dostojno kršćanski pokopani.

Nakon izmoljenih molitava pred grobljanskom kapelom - svećenici su u pogrebnoj procesiji donijeli šest lijesova s posmrtnim ostacima nevinih Drvarskih žrtava do svećeničke grobnice gdje su uz molitve i pjesme sahranjeni. U toj istoj grobnici nalaze se posmrtni ostaci još nekoliko svećenika Banjolučke biskupije koji su ubijeni u nedavnom ratu te nakon toga rata. (kta/tabb)


foto

PREPORUČI
Katehetski ured Vrhbosanske nadbiskupije

VIDEO

FOTO

AUDIO

  • Loading the player...
    18. listopad 2018.

    Papa Francesco Messa a santa Marta

Sljedeca
 
Ured za brak i obitelj Vrhbosanske nadbiskupije

Copyright © 1996-2018 KTA BK BiH. Sva prava pridržana.
Sadržaji s ovih stranica se mogu prenositi bez posebne dozvole uz navođenje izvora.

Katolička tiskovna agncija Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine
Kaptol 32, 71000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina
tel/fax: + 387 33 666 865
e-mail: