Katolička Tiskovna Agencija
Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine

10. prosinac 2018.

Izdvajamo

Bukurešt, 1. rujan 2013.

Biskup Komarica na beatifikaciji mons. Vladimira Ghike

Na poziv bukureštanskog nadbiskupa i predsjednika Rumunjske biskupske konferencije mons. Ioana Robua, biskup banjolučki i predsjednik Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine mons. dr. Franjo Komarica, u pratnji generalnog tajnika BK BiH mons. Ive Tomaševića, sudjelovao je 31. kolovoza 2013. na proglašenju blaženim rumunjskog svećenika i mučenika komunističkog mons. Vladimira Ghike (Gika). Bilo je to prvo proglašenje jednog blaženika Bukureštanske nadbiskupije. Svečano Misno slavlje u prepunom središnjem paviljonu „Romexpo“ u središtu glavnog rumunjskog grada Bukurešta predvodio je kardinal Angelo Amato, pročelnik Zbora za proglašenje svetih, u zajedništvu s 25 katoličkih i grkokatoličkih biskupa te više stotina svećenika i sudjelovanje oko deset tisuća vjernika koji su došli iz raznih dijelova Rumunjske, ali i iz više zemalja svijeta. Osim biskupa iz svih šest katoličkih (nad)biskupija i pet grkokatoličkih eparhija, Misu su suslavili i biskupi iz Moldavije, Bugarske, Mađarske, Ukrajine, Poljske i Bosne i Hercegovine te pariški nadbiskup kardinal Andre Vingt-Trois koji je stigao s većom grupom vjernika kako bi sudjelovao na beatifikaciji mons. Ghike koji je značajan dio svog života proveo upravo u Parizu. Na Misi, koju je izravno prenosila državna Radiotelevizija te popratili brojni mediji, nazočni su bili i drugi vjerski predstavnici te predstavnici društveno-političkog i kulturnog života među kojima bivši rumunjski predsjednik i premijer.

Pozdrav i srdačnu dobrodošlicu svima uputio je nadbiskup Robu ističući, između ostalog, da je mons. Vladimir ujedno i predstavnik brojnih nepoznatih kršćanskih mučenika iz nesretnog komunističkog razdoblja rumunjske povijesti. Potom je ukratko predstavljen vrlo bogat životni put mons. Vladimira, a kardinal Amato je pročitao apostolsko pismo pape Franje kojim se mons. Vladmir uzdiže na čast oltara nakon čega su doneseni njegovi posmrtni ostaci odnosno moći.

U svojoj propovijedi, koja je pročitana na rumunjskom jeziku, kardinal Amato je progovorio o blaženom Vladimiru koji je rođen na Božić u Istanbulu 1873. u staroj rumunjskoj plemićkoj pravoslavnoj obitelji, a otac mu je bio veleposlanik, nećak posljednjeg moldavskog kneza. Nakon studija u Francuskoj i Rumunjskoj, stekao je magisterij iz filozofije, a potom i doktorirao iz teolologije pri Zavodu sv. Tome u Rimu. Godine 1902. ušao je u jedinstvo s Katoličkom Crkvu pod vodstvom dominikanaca u crkvi sv. Sabine u Rimu. Sve do smrti bio je uvijek ekumenski vrlo raspoložen i trajno je radio na jedinstvu kršćana. U 50. godini života zaređen je za svećenika Pariške nadbiskupije, 1923. godine u kapeli sv. Vinka Paulskog kod lazarista, a papa Pio XI. dao mu je dopuštenje misiti i na latinskom i na istočnom obredu. Stavio se u službu najsiromašnijih, a na tom planu providonosan je bio susret sa s. Vinkom iz Družbe Kćeri ljubavi sv. Vinka Paulskog pa je već 1906. Vladimir utemeljio grupu „dama ljubavi“ te u Bukureštu osnovao besplatnu ambulantu „Marijin Betlehem“. Zdravstveno je pomagao tijekom balkanskih ratova, a brinuo se i za oboljele od kolere u Rumunjskoj. Pomagao je također tijekom Prvog svjetskog rata osobito onima koji su pogođeni potresom 1915. godine u talijanskoj pokrajini Avezzano. Kao svećenik djelovao je od 1923. do 1939. godine u Parizu, a od 1939. pa do svoje smrti 1954. godine u Rumunjskoj. Nakon što ga je Sveti Otac imenovao apostolskim protonotarom i članom Međunarodnih euharistijskih kongresa, mons. Vladimir je išao širom svijeta pronoseći i svjedočeći vjeru i ljubav. Godine 1952. rumunjske komunističke vlasti su ga u staračkoj dobi stavile u zatvor i osudile zato što je nastojao spasiti Katoličku Crkvu u Rumunjskoj koja je bila u opasnosti da prekine svoju povezanost s Rimom. Optužen je za „tešku izdaju“, a nakon 80 nasilnih ispitivanja određena mu je kazna zatvora od tri godine. Dvije godine kasnije, u zatvoru u Jilavi, preminuo je od iscrpljenosti, hladnoće i izgladnjelosti. U zatvoru je svima bio na usluzi kao pravi otac. Od posljedica maltretiranja umro je 16. svibnja 1954.

U popodnevnim satima biskup Komarica, zajedno s kardinal Vingt-Troisom i biskupima, sudjelovao je na grkokatoličkoj liturgiji ispred grkokatoličke crkve u središtu Bukurešta. Liturgiju je služio pomoćni grkokatolički bukureštanski biskup mons. Mihai Fratila koji je blagoslovio ikonu mons. Vladimira kako bi je u toj crkvi štovali grkokaktolički vjernici. Prije liturgije upoznao je biskupe sa stanjem Grkokatoličke Crkve u Rumunjskoj. Spomenuo je da su crkvu, u kojoj se nalaze, od 1948. do 2006. godine koristili pravoslavni vjernici, a crkva je vraćena grkokatoličkoj zajednici tek nakon šesnaestogodišnjeg sudskog procesa. Komunističke su vlasti nakon Drugog svjetskog rata dokinule Grkokatoličku Crkvu i sve njihove crkve predale Pravoslavnoj Crkvi na upotrebu. Nakon velikih promjena u Rumunjskoj ponovno je oživjela Grkokatolička Crkva i dobila pravni status u državi, ali joj je do sada vraćeno tek oko 10 % njezinih oduzetih crkava.

Biskup Komarica je u nedjelju, 1. rujna sudjelovao i na zahvalnom svečanom Misnom slavlju u bukureštanskoj katedrali. Misu je, u zajedništvu s biskupima te koncelebraciju svećenika i sudjelovanje brojnih vjernika, predslavio nadbiskup Robu.

Biskup Komarica je nadbiskupu Robuu prenio izraze bratske solidarnosti nadbiskupa metropolita vrhbosanskog kardinala Vinka Puljića i drugih članova Biskupske konferencije BiH ističući kako „nas sve ujedinjuju osobito oni članovi Crkve koji su svoju ljubav prema Kristu i Crkvi posvjedočili svojim životom i svojom krvlju. Nadbiskup Robu je zahvalio biskupu Komarici i što je u ime Biskupske konferencije sudjelovao u svečanostima beatifikacije prvog blaženika mučenika iz njegove nadbiskupije nadodavši kako mu je dobro poznata dramatična ne samo povijest nego i sadašnjost katolika u Bosni i Hercegovini. Naglasio je da će „i dalje ostati povezani u Kristovoj ljubavi“. (kta)

foto

PREPORUČI
Centar za savjetovanje Vrhbosanske nadbiskupije

VIDEO

FOTO

AUDIO

  • Loading the player...
    9. prosinac 2018.

    Papa Francesco Angelus

Sljedeca
 
Ured za brak i obitelj Vrhbosanske nadbiskupije

Copyright © 1996-2018 KTA BK BiH. Sva prava pridržana.
Sadržaji s ovih stranica se mogu prenositi bez posebne dozvole uz navođenje izvora.

Katolička tiskovna agncija Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine
Kaptol 32, 71000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina
tel/fax: + 387 33 666 865
e-mail: