Katolička Tiskovna Agencija
Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine

11. prosinac 2019.

Izdvajamo

Bukurešt, 19. lipanj 2013.

Priopćenje s godišnjeg susreta glasnogovornika Europskih biskupskih konferencija

Priopćiti nadu danas kako bi se izgradila Europa sutra

U povodu desete godišnjice objavljivanja apostolske pobudnice „Ecclesia in Europa“, djelatnici društvenih komunikacija Europskih biskupskih konferencija razmišljali su o izazovima koji se odnose na misionarsko djelovanje Crkve danas u Europi. Godišnji susret glasnogovornika i medijskih djelatnika, u organizaciji Vijeća europskih biskupskih konferencija (CCEE), održan je od 12. do 15. lipnja 2013. u Bukureštu u Rumunjskoj na poziv nadbiskupa glavnog grada Rumunjske i predsjednika Biskupske konferencije mons. Ioana Robua.

Isus Krist, živ u svojoj Crkvi, izvor je nade za Europu. Danas više nego ikada poruka nade apostolske pobudnice pokazuje se proročkom i aktualnom za Europu. Izgleda da kontinent prolazi razdoblje krize gubitka i zatamnjenja nade. U ovo vrijeme krize, mnogi građani se osjećaju dezorijentirani i razočarani od strane institucija i odnosa koji su do sada znali upravljati društvima starog kontinenta. Čini se da su preko Europe iz 2013. godine prešli više valova nesigurnosti nego želje za budućnošću. No, ova kriza, koja nije samo ekonomska, već i kulturna, antropološka, etička i duhovna, stvara prigodu da se Europa rastereti praktičnog agnosticizma i vjerske ravnodušnosti i da ponovno odlučuje o svojoj budućnosti u susretu s osobom i porukom Isusa Krista (usp. Ecclesia in Europa, 2).

Glavni izazov, dakle, jest taj da se shvati, tko je čovjek danas u Europi i kamo ide. Kako Katolička Crkva može biti uz njega pomažući mu integrirati evanđeosku poruku u njegovu svakodnevnom iskustvu i, nudeći s novim riječima, s modernim instrumentima također u smislu komunikacije, osobu Isusa i evanđeoske vrijednosti prisutne u Njegovu Evanđelju.

Europa 2013.

Uz doprinos stručnjaka: prof. Andrea Pine, istraživača i gostujućeg profesora ustavnog prava (Sveučilište u Padovi, Italija), mons. Piotra Mazurkiewicza, djelatnika Papinskog vijeća za obitelj (Vatikan) i prof. Manfreda Spiekera, docenta društvenih znanosti na Sveučilištu u Osnabrücku (Njemačka), sudionici su razmišljali o promjenama koje se događaju u Europi.

Posljednjih godina različiti elementi svjedoče o promjenama u kontekstu politike, ekonomije i prava. Svjedoci smo, na primjer, umnažanja prava. Takozvana 'nova prava' - individualna prava - koja su zapravo plod društva u kojem vlada individualizam koji treba biti, svugdje gdje je to moguće, dopušten putem zakona. Čini se da su se ista ta nova prava razvila usporedno s širenjem logike gospodarstva u našim društvima. Naime, aktualna gospodarska kriza i njezini odgovori jasno pokazuju kako vrlo često gospodarstvo postaje mjerilo vrednovanja normi te ljudima (i demokraciji) oduzima prostor odlučivanja: često je ekonomski program (a ne društvena pitanja) jezičak na vagi na općim izborima. Ukratko, gospodarstvo je postala autoput preko kojeg ulaze individualna prava u kojima polazna paradigma jest ethos koji ne predviđa pitanje na čemu počiva istina. U isto vrijeme, taj isti sustav već sada pokazuje svoje granice. Svakodnevno iskustvo pokazuje da ta ista prava ne uspijevaju ispuniti ono što obećaju.

Rodna teorija, eutanazija i kultura smrti

Tijekom sastanka analizirane se pojedine aktualne teme: rodna teorija, eutanazija i jezik kulture smrti. Posebno je značajno zamijetiti kako se često koristi jezik inspiriran na pravu - pravu na reproduktivno zdravlje da bi se opravdao pobačaj ili pravo na samoopredjeljenje ili na aktivno potpomognutu smrt da bi se opravdala eutanaziju – kako bi se afirmirala praksa, kultura smrti koji je u konačnici čovjekov pokušaj da sebe zamijeni s Bogom u smislu da budu gospodari života, a ne jednostavni upravitelji.

Također su analizirane, sa stajališta komunikacije, pojedine inicijative u vezi s tim temama kao što su „manif pour tous“ i na kampanju Engleske biskupske konferencije u protivljenju istospolnom braku. Slika koja nastaje jasno svjedoči o „lomu“ koji je kreiran u ovim zemljama između zastupničke demokracije (izabrani) i sudioničke demokracije (ljudi koji se ne osjećaju zastupljeni) pokazujući koliko je krajnje nužno društveno sučeljavanje-debata i, u isto vrijeme, postavlja nove izazove za Crkvu.

Općenito, iz razmišljanja i diskusija u dvorani, jasno se pokazalo da je pitanje u konačnici antropološke naravi: koju ideju čovjeka Europa želi predati budućnosti?

Autorska prava i privatnost

Zahvaljujući doprinosu dr. Elvane Thaci, odgovorne u odjelu „Internet Governance“ - ravnateljstvo „Informacijsko društvo i akcija protiv kriminala“ (Vijeće Europe), bilo je moguće utvrditi stanje razmišljanja o pitanjima u vezi s autorskim pravima i privatnosti i njihovim učincima u životu Crkve (kao institucije) i vjernika. Izazov se sastoji u tome da se regulira odnos između dva temeljna prava: prava na intelektualno vlasništvo i na slobodu izražavanja. Ustvari, u ne malo slučajeva, pogotovo s dolaskom interneta, ta prava dolaze u koliziju. Potom je posebna pozornost posvećena zaštiti i baratanju privatnim podacima.

News.va i PopeApp

Tijekom sastanka dr. sc. Thaddeus Milton Jones iz Papinskog vijeća za društvene komunikacije (Vatikan) prenio je pozdrav predsjednika rimskog dikasterija nadbiskupa Claudija Marije Cellija te predstavio brojne aktivnosti Papinskog vijeća posebno na području novih medija (PopeApp, 'Pontifex twitter računa ...) i ujedinjeno djelovanje različitih instrumenata komunikacije Svete Stolice na višejezičnom portalu www.news.va.

Rumunjska

O stanju kršćana u Rumunjskoj i o nastojanju Crkve u toj zemlji na polju društvenih komunikacija sudionike su informirali don Eduard Mihai Cosa, generalni tajnik Rumunjske biskupske konferencije (CER), pomoćni biskup iz Bukurešta mons. Cornel Damian, i don Francisco Dobos, glasnogovornik Rumunjske biskupske konferencije, suorganizator susreta. Rumunjska, zemlja most između Istoka i Zapada, specifična je i vrlo složena stvarnost gdje zajedno žive, ne bez napetosti, različite kršćanske vjeroispovijesti (katolici, pravoslavci i protestanti) i jezične manjine (Mađari i Nijemci). Posljednjih nekoliko godina katoličke biskupije su puno uložile u svoju komunikaciju, također zahvaljujući novim sredstvima društvenih komunikacija i internetu. Praktično, svaka biskupija je opremljena tiskovnim uredom i jednom web stranicom.

Rumunjska biskupska konferencija, koja je biritualna s biskupima latinskog obreda i biskupima grkokatoličkog obreda, angažirana je oko priprema za proglašenje blaženim (31. kolovoza 2013.) časnog sluge Božjeg Vladimira Ghike (umro 1954.), rumunjskog svećenika i intelektualca koji je podnio mučeništvo pod komunističkim režimom. Upravo je svjedočanstva brojnih redovnika i vjernika laika, koji su pretrpjeli progone tijekom mračnih godina komunizma, predstavio mons. Mihai Frăţilă, bukureštanski grkokatolički biskup i don Francisc Ungureanu, postulator kauze za proglašenje blaženim sluge Božjeg Ghika. Svjedočanstvo tih muškaraca i žena omogućilo je Crkvi da preživi tijekom totalitarnog režima i poticaj je da danas padnu maske sumnji koje su još uvijek vrlo prisutne u zemlji.

Susret je završen slobodnom diskusijom o nekim osobito važnim događajima u životu Crkve u posljednjih nekoliko mjeseci (Vatileaks, odreknuće pape Benedikta XVI. i izbor pape Franje), te predstavljanjem aktivnosti ComECE-a i CCEE-a.

foto

PREPORUČI
Centar za savjetovanje Vrhbosanske nadbiskupije

VIDEO

FOTO

AUDIO

  • Loading the player...
    9. prosinac 2019.

    Papa Francesco alla mostra dei 100 presepi

Prethodna Sljedeca
 
Ured za brak i obitelj Vrhbosanske nadbiskupije

Copyright © 1996-2019 KTA BK BiH. Sva prava pridržana.
Sadržaji s ovih stranica se mogu prenositi bez posebne dozvole uz navođenje izvora.

Katolička tiskovna agncija Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine
Kaptol 32, 71000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina
tel/fax: + 387 33 666 865
e-mail: