Koncert liturgijskih zborova Vrhbosanske nadbiskupije

U subotu, 13. travnja u sarajevskoj katedrali Srca Isusova održan je XI. susret liturgijskih zborova Vrhbosanske nadbiskupije. Susret je započeo svečanim Euharistijskim slavljem koje je, u ime nadbiskupa metropolita vrhbosanskog kardinala Vinka Puljića, predslavio mons. Ante Meštrović, a sudjelovali su članovi petnaest zborova iz raznih dijelova Vrhbosanske nadbiskupije.

Nakon Mise uslijedio je koncert na kojem je nastupilo 15 zborova iz raznih mjesta u Vrhbosanskoj nadbiskupiji, a svaki zbor otpjevao je po dvije skladbe. Voditeljica programa g. Snježana Vrhunc podsjetila je da je Godina vjere „dobra prigoda za intenzivnije slavljenje vjere u liturgiji, i na osobit način u euharistiji“. „U euharistiji, tom otajstvu vjere i vrelu nove evangelizacije, vjera Crkve se razglašava, slavi i jača. Svi su vjernici pozvani u njoj sudjelovati svjesno, aktivno i plodonosno, da bi bili istinski Gospodinovi svjedoci. Svi vi na osobito plodan način sudjelujete na Misi lijepim pjevanjem koje liturgiji daje posebnu ljepotu i pjevanje stavlja u službu prenošenja Božje riječi. Neka i današnje naše okupljanje bude u tom duhu“, poželjela je voditeljica Snježana koja je potom, najavljujući pojedini zbor, iznijela nekoliko podataka o župi iz koje dolazi.

Prema već ustaljenoj tradiciji, koncert je otvorio Zbor bogoslova Vrhbosanskog bogoslovnog sjemeništa „Stjepan Hadrović” popijevkama: „Slavim te Gospode“ Johanna Sebastiana Bacha i „Velik je Gospod Bog“ fra Alojzija Atlije. Dirigirao je vlč. Marko Stanušić, a za orguljama je bio bogoslov Vlado Vrebac. Vrhbosansko bogoslovno sjemenište je iz Travnika preseljeno je u Sarajevo 1893. u novosagrađeni dio zgrade Bogoslovnog sjemeništa u Sarajevu, čiju je gradnju započeo prvi vrhbosanski nadbiskup dr. Josip Stadler. Djelovala je neprekidno do 1944. godine, nakon čega su komunističke vlasti nacionalizirale školski i bogoslovski dio zgrade. Nadbiskup dr. Smiljan Franjo Čekada 1972. godine otkupljuje od države veći, nacionalizirani dio zgrade Bogoslovnog sjemeništa gdje je nastavljen školski rad u punom opsegu. Zbog ratnih sukoba u Bosni i Hercegovini 1992. ustanova nalazi svoje privremeno utočište u Bolu na Braču, odakle se u Sarajevo vratila 16. listopada 1996.

Zbor župe sv. Ivana Krstitelja iz Travnika otpjevao je pučku popijevku „Kraljice zdravo“ i „O duša naših hrano“ J. B. Molitora. Dirigirala je sestra Berta Antunović. Župa sv. Ivana Krstitelja u Travniku spominje se još daleke 1623., a pod tim imenom obnovljena je 1879. godine. Nova župna crkva posvećena je 15. srpnja 1888. na čast sv. Ivana Krstitelja, iako je zaštitnik grada Travnika bio sv. Rok. U župi Travnik kršten je 9. listopada 1892. poznati književnik i nobelovac Ivo Andrić. U prostorijama nekadašnje poznate travničke isusovačke gimnazije u Travniku od 28. rujna 1998. djeluje Katolički školski centar „Petar Barbarić“ i istoimeno Nadbiskupijsko sjemenište. Župi broji 1.496 vjernika.

Zbor župe Presvetog Trojstva iz Novog Travnika otpjevao je liturgijsku popijevku nepoznatog autora „Pelikane nježni“ i „Tebe tražim“ za koju je riječi napisao don Ante Mateljan, a uglazbio don Šime Marović. Voditeljica zbora je s. Savija Lukač, a dirigirala je Ivana Lučić. Župa Presvetog Trojstva u Novom Travniku utemeljena je 2003 godine. Temeljni kamen nove crkve u Novom Travniku blagoslovio je papa Ivan Pavao II. za svoga apostolskog pohoda Sarajevu i BiH 13. travnja 1997. Nedaleko od nove crkve, čija je izgradnja u potpunosti završena 2003. godine, izgrađen je i samostan časnih sestara Kćeri Božje ljubavi koje tu djeluju od 1996. godine. Župa sada ima 3.154 vjernika.

Zbor župe Sv. Ivana Krstitelja Lug-Brankovići otpjevao je liturgijske popijevku „Uzmi kruh“ Fr. H. Villiama i pučku popijevku „Na nebu zora rudi“. Voditeljica zbora je Jelica Filipović; za orguljama je bila Andrijana Tadić dok je dirigirala Marija Filipović. Župa Sv. Ivana Krstitelja Lug – Brankovići kraj Žepča utemeljena je 1989. godine odvajanjem dijelova župa Radunice, Osova, Novi Šeher i Maglaj. Veliki broj vjernika okupi se na svetkovinu Rođenja Svetog Ivana Krstitelja, 24. lipnja. Župa trenutno broji 1.548 vjernika.

Zbor župe sv. Mihovila iz Vareša otpjevao je liturgijske popijevke „O dođi Stvorče“ od Ivanišića- Crnkovačkog i „Molitvu“ V. Slugića. Za orguljama je bio Željko Sertić, a dirigirala je sestra Ružica Marijić. Nastanak župe Sv. Mihovila u Varešu vezan je za 16. stoljeće, dok je sam gradić nastao koncem 15. stoljeća. Matične knjige vode se od 1643. godine. Nova crkva izgrađena je prije 1716. godi ne. Krajem 18. st. ozbiljno je stradala, tako da je 1819. iz temelja obnovljena. U Varešu se nalazi Ta je crkva jedina preostala crkva u Bosni iz vremena prije 1850. godine. Patron župe je na liturgijski spomendan sv. Mihovila, 29. rujna. Trenutno ima 2.068 vjernika.

Zbor župe Imena Marijina iz Gromiljaka otpjevao je litugijske popijevke „Vjerujem Stvoritelju svojem“ don Šime Marovića i „Isuse Kralju“ Georga Friedricha Händela. Za orguljama je bila Ana Miličević, a dirigirala je sestra Marinela Zeko. Župa Imena Marijina u Gromiljak nedaleko od Kiseljaka nazvana je tako po pješčanim gromilama nedaleko od nekadašnjeg župnog stana gdje su u staro doba Rimljani pa zatim stari Dubrovčani ispirali zlato iz rijeke Fojnice. Dekret o utemeljenju župe nosi datum 24. prosinca 1876. U Gromiljaku od 24. listopada 1994. djeluju časne sestre Služavke Malog Isusa koje imaju i svoj samostan. Patron župe je 12. rujna, blagdan Imena Marijina. Župa broji 2.239 vjernika.

Zbor župe sv. Ante iz Bugojna otpjevao je „Ave Maria“ Jakoba Arcadelta i „Molitvu sv. Frane“ don Šime Marovića. Orgulje je svirala Ana Soldo, a dirigirala sestra Mira Bliznac. Župa Sv. Ante u Bugojnu nastala je odvajanjem od župe Gornji Vakuf (tada Gornje Skopje), kao mjesna kapelanija 1844. pod nazivom Malo Selo, a župom Bugojno proglašena je 1858. godine. Danas se u Bugojnu nalazi kuća i samostan Školskih sestara franjevki Bosansko-hrvatske provincije. Patron župe je 13. lipnja, na liturgijski spomendan Sv. Ante Padovanskog. Župa ima 3.148 vjernika.

Zbor “Blažena Marija Petković” iz župe Uznesenja BDM u Gornjem Vakufu-Uskoplju otpjevao je „Majko naša“ Marka Poklepovića i „Veličaj dušo moja“ Franje Serafina Vilhara Kalskog. Za orguljama je bio Ivan Sesar, a dirigirala je sestra Angelina Tokić. Župa Uznesenja Blažene Djevice Marije Gornji Vakuf–Uskoplje nastala je u 18. stoljeću. Od druge polovine 18. stoljeća franjevci trajno borave u skopaljskoj župi. Na području župe djelovale su Školske sestre franjevke, a danas djeluju časne sestre Kćeri Milosrđa. Patron župe je 15. kolovoza, na blagdan Uznesenja Blažene Djevice Marije. Župa trenutno broji 4.375 vjernika.

Zbor mladih župe Marije Pomoćnice kršćana iz Globarice nastupio je s pučkom popijevkom iz Bosne „Hvaljen Isus, Marijo“ i „Moj Isuse“ za koju je riječi napisao nadbiskup dr. Ivan Šarić, a uglazbio Vinko Žganec. Dirigirala je Kristina Čustonjić. Župa Marije Pomoćnice kršćana u Globarici službeno je utemeljena 16. prosinca 1984. odvajanjem pojedinih naselja od župa Radunice i Maglaj. Mjesto Globarica se nalazi između Zavidovića i Maglaja, smješteno je na lijevoj obali rijeke Bosne. Patron župe je 25. svibnja, na blagdan Marije Pomoćnice. Župa trenutno broji 547 vjernika.

Zbor mladih župe Sv Petra i Pavla “Juventus Salinarum” (Mladost Soli) iz Tuzle otpjevao je „Velik je Gospodin“ Miroslava Martinjaka i „Slavite Gospoda“ fra Ive Perana, Dirigirao je Zlatko Špoljarević. Franjevci su u Tuzli odnosno tadašnjem mjestu Soli podigli samostan koncem XIV. ili u prvoj polovini XV. stoljeća. Godine 1447. spominje se samostan sv. Marije u Gornjoj Tuzli (Gornjim Solima), a početkom XVI. i u Gornjoj i u Donjoj Tuzli. Godine 1957. i 1958. u župi su djelovale časne sestre Klanjateljice Krvi Kristove. Danas u Tuzli djeluju časne sestre Kćeri Božje ljubavi. Katolički školski centar „Sv. Franjo“ u Tuzli utemeljen je u jesen 1995. Patron župe je 29. lipnja, na svetkovinu sv. Petra i Pavla. Župa broji oko 4.200 vjernika.

Zbor župe Uznesenja BDM “Fra Vjeko Ćurić” iz Osove otpjevao je „O zvijezdo mora“ sestre Lujze Kozinović i „Otvorite vrata Kristu“ Marca Frisina. Za orguljama je bila Danijela Udovičić, a dirigirala je sestra Blanka Jeličić. Nije poznat točan datum osnutka župe Uznesenja BDM u Osovi kraj Žepča. Iako je župa postojala i prije, tek 1857. dobivena je dozvola za gradnju župne crkve, a izgradnja današnje župne crkve dovršena je 1971. godine. Župa broji 2.889 vjernika. U njoj je rođen bosanski franjevac fra Vjeko Ćurić koji je kao misionar ubijen 31. siječnja 1998. u Kigaliju u Ruandi. Dan nakon njegova ubojstva blaženi papa Ivan Pavao II. spomenuo ga je u govoru na Trgu Sv. Petra u Vatikanu rekavši: „Fra Vjeko još je jedna žrtva dodana dugom nizu misionara koji su svoju ljubav prema Kristu i afričkim narodima potvrdili žrtvujući vlastiti život“.

Zbor Uznesenja Blažene Djevice Marije iz Doca da otpjevaju „Pjevaj hvale Magdaleno“ i „Blagoslovljena ova zemlja“ Milana Asića. Dirigirala je Vlatka Čabro. Župa Uznesenja Blažene Djevice Marije u mjestu Dolac kod Travnika utemeljena je 1827. godine. U Docu su od 1872. do 1949. djelovali samostan i škola sestara milosrdnica sv. Vinka Paulskog dok je nisu oduzele komunističke vlasti. Od 1968. u župi Dolac djeluju sestre Kćeri Božje ljubavi. U župi Dolac rođena su tri biskupa: prvi apostolski upravitelj banjolučki biskup fra Marijan Marković, banjolučki biskup Dragutin Čelik i pomoćni biskup vrhbosanski dr. Tomislav Jablanović. Župa sada broji 2.315 vjernika.

Zbor župe sv. Ane iz Domaljevca otpjevao je gregorijanski koral „Recordare“ i „O svjetlo duša, Isuse“ Ljubomira Galetića. Dirigirala je sestra Jela Dubravac. Župa Sv. Ane u Domaljevcu, koja se nalazi na putu Orašje-Bosanski Šamac uz rijeku Savu, godine 1860. postala je kapelanija odvajanjem od župe Tolisa i dijelom od župe Tišina. U župi djeluju Školske sestre franjevke Bosansko-hrvatske provincije. Patron župe je patron 26. srpnja, na spomendan sv. Ane. Župa broji 3.975 vjernika.

Zbor župe Uzašašća Gospodinova iz Novog Travnika otpjevao je „Klanjam ti se smjerno“ Franza Schuberta i „O Srce Sina Božjega“ Zlatka Špoljara. Dirigirao je Zlatko Senkić. Župa Uzašašća Gospodinova u Novom Travniku utemeljena je 1982. godine u vremenu kada je taj grad nosio ime Pucarevo. U župi djeluju časne sestre Kćeri Božje ljubavi, a na području župe aktivno je i Hrvatsko kulturno društvo „Napredak“ te glazbena škola „Jakov Gotovac“ i starački dom „Kuća njege-starimo zajedno“. Župa trenutno broji 1.858 vjernika.

Prema tradiciji na kraju je nastupio Katedralni mješoviti zbor „Josip Stadler” iz Sarajeva popijevkama „Pozdrav Gospi“ patra Angelika Hribara i „Gospod Bog je pastir moj“ Antonína Dvořáka. Solo je pjevao Dragan Pavlović, bariton, a za orguljama je bio dirigent vlč. Marko Stanušić. Katedralni mješoviti zbor „Josip Stadler“, baštineći tradiciju svih prethodnih zborova koji su djelovali u sarajevskoj prvostolnici Srca Isusova od 1889. godine, okupio je članove iz svih sarajevskih župa i obnovio svoj rad u svibnju 1996. godine na poticaj vrhbosanskog nadbiskupa Vinka kardinala Puljića. Zbor redovito nastupa na pontifikalnim Svetim Misama u sarajevskoj prvostolnici.

Na kraju je riječi zahvale uputio promicatelj liturgijskog pjevanja u Vrhbosanskoj nadbiskupiji vlč. Marko Stanušić, a rektor meštrović je voditeljima zborova podijelio zahvalnice. Uslijedilo je zajedničko druženje i okrjepa u prostorijama Svećeničkog doma Vrhbosanske nadbiskupije. (kta)

foto