Stjepan Lice, pravnik i pjesnik

Korizma nas uporno pita tko smo i čiji želimo biti?


Zagreb,  sri, 13. velj. 2013.

„Korizmenom vremenu se ne ide ususet 'starim duhom', kao da je riječ o nekoj teškoj i dosadnoj zadaći, nego novim duhom onoga koji je u Isusu i Njegovu vazmenom otajstvu našao smisao života“, rekao je papa Benedikt XVI. godine 2006. Ususret ovogodišnjem vremenu priprave na Uskrs, o korizmi smo pitali gosp. Stjepana Lice-a, po zanimanju pravnika, a po življenju katoličkog pjesnika.

Stjepan Lice, pravnik i pjesnik

Stjepan Lice rođen je 1954. u Zagrebu gdje i danas živi. U istom je gradu diplomirao na Pravnom fakultetu. No, u javnosti je poznat i prepoznat po svojim pjesničkim radovima i „duhovnim nagovorima“ katoličke intonacije. Između ostaloga napisao je: Otkriće blizine, Govor tišine, Dobra sreća, Drvo tvojega križa – korizmeni proplamsaji, zbirku poetiziranih priča Kako su rasli zemlja i nebo, zbirku pripovijesti Putovanje kroz nebo...
Eseje, meditacije, priče i pjesme objavljuje u Kani, Bratu Franji, Crkvi u svijetu, Glasu Koncila i drugdje.

Poštovani gosp. Lice, što je korizma, promatrana pjesničkim očima?

Iskreno, ne znam odgovor na to pitanje. Ili ga barem ne znam riječima izreći. Čovjek sam kome srce zadrhti i prije početka došašća i prije početka korizme. I iskustvo potresenosti potraje i duže od došašća, duže od korizme. Dogodi mi se da u božićnim danima ispisujem korizmene tekstove. Dogodi mi se i da u Velikom tjednu ispisujem božićne. Ili i ljeti, kad sunce upeče. Kako me Duh nadahne.

I došašće i korizma blagoslovljena su razdoblja godine darovana nam da dublje iskusimo kako nam Bog kroza sav naš život trči ususret. Dogodi nam se da proigramo to vrijeme. Kao: imamo ozbiljnijega posla, nego susresti se sa svojom dušom. Kao: ima još vremena, već ćemo stići. I tako ne stignemo do Boga, ne stignemo do svoje duše. A tu su, ni jedan drhtaj od nas.

Ima li takve korizme u ljudskoj svakodnevici?

Korizma, svakako, nije izdvojena iz naše svakodnevice. Jednako, korizma kao susret s Bogom koji ljubi i susret s Bogom koji pati. Korizma je i u onom najuznositijem dijelu naše svakodnevice.

Kad govorimo o svakodnevici, olako joj pridodajemo ne odviše lijepe nazive. A svakodnevica je veliki dio našeg života. Gotovo sav naš život. I dok ima nemalo onih koji zaziru od svakodnevice, ima i onih koji se njome itekako prepoznaju blagoslovljenima. Ima ih koji svoju svakodnevicu žive kao blagoslov. I koji su blagoslov onima s kojima žive. Ima ih koji i korizmu i svakodnevicu doživljavaju kao hod s Bogom. I ne štede se. I – nekima začudo – što se manje štede, to su sretniji. To im je srce punije. To bolje prepoznaju Božju prisutnost.

Kakva je "muka" koju nude evanđeoski tekstovi koji govore o danima koji su neposredno prethodili Kristovoj smrti?

Nisam teolog, samo sam pravnik, ali kad pomislim na sve Isusove muke tih dana, na muku u odnosu na različite ljude – od onih koji su najprisniji dio njegovog srca pa do onih kojima je bilo tako lako njega nedužnoga osuditi na smrt – toliko bi toga bilo za reći. Zadržat ću se na muci u odnosu na njegove učenike. U odnosu na one kojima povjerava Evanđelje, sebe samoga. U odnosu na one koji neće moći sat vremena bdjeti s njim, na one koji će se raspršiti, na onoga koji će ga zatajiti…

Isus svoje učenike poziva da budu jedno. Da budu jedno svi koji će se prepoznati i očitovati njegovima. Kaže da će ga drugi upravo po tome prepoznati – po tome što smo mi jedno. U tome je prisutno pitanje kako će ga moći drugi prepoznati ako mi – sabrani u njegovo ime – nismo jedno? Da ne bude zabune: to je pitanje bliže od ekumenizma. Da ne bude nikakvog dijeljenja među nama. S onim prvim do mene. Da ne bude zidova u nama. Ni prema kome.

Nije malo onih koji su negodovali i kritički se izražavali o filmu redatelja Mela Gibsona „Pasija“ koji je prvi put prikazan 2004. Neki su kazivali da se u tih posljednjih Kristovih dvanaest sati, ne može nazrijeti trag uskrsnoga jutra te je zbog toga i "muka" bezidejna. Što biste Vi na to rekli?

Teško da ijedno umjetničko djelo može biti neupitno. Svako otvara niz pitanja – i daje tek poneke odgovore. Tako i ovaj film. On nam svjedoči o Božjoj patnji, o Isusovoj patnji za nas ljude. Potiče nas da pokušamo shvatiti kolikom smo ljubavlju ljubljeni. Kolika je cijena za nas plaćena. Potiče nas da prepoznamo koliko smo Bogu dragocjeni. I da promislimo kako se odnosimo prema dragocjenosti darovanog nam života. Kako ga živimo? Koliko je ljubavi u nama i među nama?


Nastavak pročitajte u tiskanom izdanju


Katolički tjednik

 


Turska: Pronađen oko 1.300 godina star kruh za pričest s likom Isusa Krista

Topraktepe,  pet, 17. lis. 2025.

Turska: Pronađen oko 1.300 godina star kruh za pričest s likom Isusa Krista

Otkriće u južnoj Turskoj pet malih okruglih kruhova, vjerojatno namijenjenih euharistiji i starih više od 1.300 godina od kojih je na jednom iscrtan lik Isusa Krista, dogodilo se u gradu Topraktepeu, rimskom i bizantskom središtu poznatom kao Irenopolis

Vatikan: Papa će u nedjelju 19. listopada proglasiti svetima tri žene i četiri muškarca

Vatikan,  pet, 17. lis. 2025.

Vatikan: Papa će u nedjelju 19. listopada proglasiti svetima tri žene i četiri muškarca

Desetci tisuća vjernika očekuju se na nedjeljnome slavlju na Trgu svetoga Petra – armenski mučenik biskup Maloyan, utemeljitelji reda i „liječnik siromašnih“ iz Venezuele među novim svecima

Josef Grünwidl postaje bečki nadbiskup

Beč,  pet, 17. lis. 2025.

Josef Grünwidl postaje bečki nadbiskup

Prema medijskim izvještajima, dosadašnji apostolski administrator Bečke nadbiskupije postaje novi nadbiskup

Objavljeni statistički podatci o Katoličkoj Crkvi u svijetu

Rim,  pet, 17. lis. 2025.

Objavljeni statistički podatci o Katoličkoj Crkvi u svijetu

​​​​​​​Novinska agencija Papinskih misijskih djela „Fides“, kao i svake godine uoči Svjetske misijske nedjelje, objavila je statističke podatke o stanju Katoličke Crkve u svijetu