Katolička Tiskovna Agencija
Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine

Naslovna tema novoga Glasa Koncila (od nedjelje 26. kolovoza) je proslava Velike Gospe, a list donosi neke naglaske iz velikogospojinskih propovijedi hrvatskih nadbiskupa i biskupa. Na prvoj stranici istaknute su riječi kardinala Josipa Bozanića izgovorene u hrvatskom nacionalnom marijanskom svetištu Majke Božje Bistričke: "Duboko osjećajući teške prilike u kojima se nalaze mnogi u našoj sredini, molimo za potrebnu mudrost odgovornih i spremnost svih da bi se povezale solidarnost i umjerenost života te stalna spremnost pomaganja onima koji su najpotrebniji."

Proslava Velike Gospe, ističe se u komentaru, očitovala je vjerničko, katoličko i marijansko većinsko lice suvremene Hrvatske, što je rezultiralo da su se vrlo snažno u medijima oglasili predstavnici manjine u hrvatskom društvu te svim silama traže i izmišljaju incidente, nameću osporavanja i daju svoje instrukcije. U brojnim medijskim izvrtanjima, konstruiranjima i nekorektnim interpretiranjima pojedinih stavova iznesenih u propovijedima na Veliku Gospu, a koja su često ispod svake razine da bi se vrijedilo na njih uopće osvrtati, posebnu pozornost privlače instrukcije javnom servisu o načinu informiranja. Tim instrukcijama kojima se želi nametnuti obveznost uvođenja tzv. kontradiktorija, zapravo se dovodi u pitanje samo informiranje, sam smisao informativnih emisija, a one konzumente HRT-a smatra maloumnima, pa im sve treba servirati kroz određene naočale. Instrukcijama se "ispiranje mozga" želi predstaviti i nametnuti kao objektivno informiranje.

U vijestima iz života Crkve u svijetu iscrpno je prikazana Zajednička poruka Katoličke Crkve u Poljskoj i Ruske pravoslavne Crkve koju su potpisali predsjednik Poljske biskupske konferencije nadbiskup Jozef Michalik i moskovski patrijarh Kiril I. a koja je, kako se u njoj ističe, odraz "odgovornosti za sadašnjost i budućnost naših Crkava i naroda". Posebno privlači pozornost stav iz prvoga dijela: poradi "vjerodostojnijeg" svjedočenja "evanđelja pred svijetom", zajednički je donesena odluka da se "krene putem približavanja dviju Crkava i dvaju naroda".

U intervjuu mr. Darko Vlahović, koji je objavio djelo "Hrvatski maritimni turistički kapital", snažno zagovara odgovorniji pristup u pretvaranju prirodnog u turistički prostor te aktivnije sudjelovanje lokalne zajednice u turističkim projektima. "Zahvaljujući naročitim prirodnim odlikama i drugim pogodnostima, naša se zemlja može predstaviti kao specifična i prepoznatljiva turistička rekreativna zona - europski park prirode i turizma. Suradničkim djelovanjem turizma, zdravstva, kulture i raznih drugih djelatnosti i disciplina s proinovacijskom strategijom moguće je oblikovati turistički proizvod u funkciji obnavljanja fizičkih i psihičkih snaga čovjeka iscrpljenog profesionalnim radom i načinom života u velikim urbanim sredinama".

O važnosti osvjetljavanja politike, osobito one koja se deklarira kao demokršćanska, socijalnim naukom Crkve u teološkom osvrtu piše Krešimir Cerovac.
Supružnici Milena i Milan Potočki iz Kutine, roditelji troje djece, posvjedočili su svoje ljudsko i vjerničko dozrijevanje uz svoju kćerku Katarinu, i kako su usprkos neizvjesnosti i skrbi kroz koju su prošli, ostali otvoreni životu uzdajući se u Boga.
U rubrici "Susret" progovara botaničar dr. Tomislav Bačić, znanstvenik iz Osijeka, koji je uvršten među 100 najboljih svjetskih znanstvenika u 2012. godini, član je Akademije znanosti u New Yorku, a govori o svom životu, znanstvenome napretku, prinudnom umirovljenju i praktično življenoj vjeri.

Reporter Glasa Koncila Vlado Čutura pohodio je najjužniju župu Šibenske biskupije – Marinu te zatekao živu zajednicu koju uspješno surađujući s vjernicima laicima vodi don Jurica Petković.

U serijalu "Vjernici laici aktivni u Crkvi" predstavljena je Šibenčanka Tatjana Samodol, pravnica, pastoralna i karitativna suradnica, a od ovoga broja počinje izlaziti i novi serijal povijesnog feljtona na temu: Što otkrivaju pisma grkokatoličkog biskupa Janka Šimraka isusovcu i povjesničaru Stjepanu Sakača u Rim? (kta/ika)